Nakon što je razgovarala s kolegicom iz firme zaposlenom na istom radnom mjestu, moja se poznanica šokirala doznavši kako je ova druga plaćena 40 posto više.
"Isti posao, iste obaveze, ista stručna sprema - a takva razlika u plaći", požalila mi se ocijenivši kako je u firmi smatraju manje sposobnom.
No, u razgovoru sa stručnjakinjom za zapošljavanje Irenom Jolić Šimović iz Studio5 Consultinga, doznajem da to nije nužno tako.
"Razlike u plaćama među jednako obrazovanim djelatnicima često su rezultat različitih faktora, ne samo sposobnosti. U nekim IT tvrtkama dvoje programera s istim obrazovanjem i iskustvom mogu imati značajno različite plaće. Razlog može biti taj što je jedan od njih pregovarao za višu plaću prilikom zapošljavanja, a drugi nije bio svjestan da su pregovori opcija", pojašnjava ova stručnjakinja napomenuvši ipak kako, iz perspektive upravljanja, takva politika tvrtke nije dobra za motivaciju zaposlenika.
Ipak, nas je najviše zanimalo kako mojoj poznanici pomoći da i sebi izbori 40 posto bolju plaću, piše Jutarnji list.
"Žicanje povišice" ipak je talent ovisan o dobroj pripremi i pažljivom odabiru trenutka, a Jolić Šimović otkriva nam na što sve treba paziti i koje stvari nikad ne treba izgovarati tijekom razgovora s nadređenim.
Za početak je najvažnija priprema, i tu se uglavnom misli na istraživanje tržišnih standarda za određenu poziciju.
"Ako radite kao stariji analitičar u financijskoj instituciji, istražite koliko su plaćene slične pozicije na tržištu. Na portalima poput MojPosao ili LinkedIn možete pronaći prosječne plaće za iste poslove. Transparentnost unutar organizacija i otvoreni dijalog o plaćama rijetko su prisutni zbog zaštite osobnih podataka. Pri usporedbi, usporedite svoju plaću s tržišnim rasponom, a ne s plaćom vaših kolega, jer svaka pozicija može imati različite komponente naknade i uvjete”, prvi je savjet naše sugovornice.
Treba potom i dobro procijeniti trenutak - Jolić Šimović napominje da to može biti onaj u kojemu pojedinac najbolje može dokazati svoj doprinos organizaciji.
Recimo, zaposlenici u marketinškim agencijama često povišicu traže nakon dobro odrađenog projekta koji je tvrtki donio znatan prihod, a povoljan trenutak može biti i objava dobrih poslovnih rezultata jer poslodavac tada može biti skloniji nagrađivanju.
Sada stižemo i do konkretnog razgovora.
"Kada tražite povišicu, važno je biti pripremljen s podacima koji podupiru vaš zahtjev. Prikupite dokaze o svojim doprinosima kompaniji prije nego što zatražite povišicu. Nemojte spominjati imena kolega ili uspoređivati svoje plaće s njihovima. Umjesto toga, fokusirajte se na vlastite performanse i tržišnu vrijednost vašeg rada. Izbjegavajte prijetnje i ultimatume jer to može imati negativan učinak", savjetuje.
Na umu uvijek treba imati određeni iznos, ali treba biti i fleksibilan odnosno pristati razmotriti i neke druge beneficije kao što su bonusi, usavršavanje ili povlastice u obliku radnog vremena.
U obraćanju poslodavcu, napominje, dobro je biti samouvjeren, ali ne arogantan, a treba imati na umu da se pretjerana samouvjerenost također može negativno odraziti na šanse za povišicu.
"Mnogi zaposlenici naglašavaju svoj doprinos kompaniji i temelje svoj zahtjev na objektivnim podacima, bez prijetnji i ultimatuma. Igranje na kartu socijalne osjetljivosti može biti korisno ako je relevantno za vašu situaciju, ali prijetnje odlaskom trebaju biti krajnja opcija i samo ako ste spremni slijediti tu prijetnju", tvrdi za Jutarnji list.
Valja, naravno, biti spreman i na mogućnost da ćete biti odbijeni, a tu je ključno ostati profesionalan te, umjesto negativne reakcije, tražiti od poslodavca informaciju što trebate poboljšati da biste dobili povišicu, izraziti želju za dodatnim razvojem i obukom, predložiti pohađanje specifičnih seminara.
Ako i nakon toga izostane mogućnost napredovanja, možda je vrijeme za razmišljanje o nekim drugim opcijama na tržištu rada.