StoryEditor
Biznisriječ stručnjaka

Je li odzvonilo niskim kamatnim stopama i jeftinom novcu? Novotny: Inflacija koja se događa nije strukturna, nema straha za još nekoliko godina

Piše Sanja Stapić
23. lipnja 2021. - 19:03

Nema straha od rasta kamatnih stopa za još nekoliko godina.

Tako trenutačno stoje stvari i inflacija koja se događa nije strukturna i nema potrebe da se obuzdava rastom kamata, smatra dr. Damir Novotny.

– Za sada je Europska središnja banka (ECB) najavila nastavak velike ponude novca, tako da s monetarne strane neće djelovati na inflaciju cijena, za koju vjeruju da je jednokratna i rezultat ukupne kontrakcije ekonomske aktivnosti za vrijeme korona-krize prošle godine, kada je došlo do deflacije, a sada se zbog otvaranja tržišta pojavila potreba za proizvodnjom i stvaranjem zaliha. ECB to za sada prati kao jednokratni fenomen – ističe dr. Novotny.

Baš je pitanje je li odzvonilo niskim kamatnim stopama i jeftinom novcu prošlog tjedna mučilo igrače na svjetskim burzama, na kojima su cijene pale nakon najave mogućnosti da bi ključne kamate u SAD-u mogle rasti u 2023., što je godinu dana ranije od očekivanja.

Većina dužnosnika američke središnje banke (Fed) prognozirala je da će referentne kamate podizati dvaput po 0,25 postotna boda u 2023. godini. Fed je najavio da će zadržati poticajnu monetarnu politiku kako bi podržao daljnji oporavak tržišta rada, ukazavši na poboljšane gospodarske izglede, pa se u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od sedam posto. Unatoč poboljšanim procjenama, prošlog tjedna mnogi su burzovni indeksi zaronili, neki i na najniže razine u četiri mjeseca.

Jens Weidmann, guverner njemačke središnje banke, prošlog je tjedna kazao da bi uskoro trebala završiti krizna kupnja obveznica u eurozoni, u sklopu pandemijskog programa za sprečavanje rasta troškova zaduživanja u eurozoni i podupiranje gospodarstva, te je procijenio da bi se monetarna politika ECB-a trebala normalizirati u 2022. godini.

Iz ECB-a su prošlog tjedna potvrdili ključne kamatne stope od nula posto, te kamatne stope na depozite banaka od minus 0,5 posto i najavili da će nastaviti kupovati obveznice u sklopu kriznog programa "barem do kraja ožujka 2022. godine, a definitivno dok se ne zaključi da je kriza koju je prouzročio koronavirus završila".

image
Damir Novotny
Damir Krajač/Cropix

– Treba razlikovati američko i europsko tržište i središnje banke. Amerika je za zada pod velikim pritiskom rasta cijena, a, s druge strane, Bidenova vlada najavila je veliki paket od oko 3000 milijardi dolara fiskalnih intervencija u javnom sektoru i različitim dijelovima privatnog sektora. Bidenova politika je drukčija od politike Europske komisije, naročito zemalja koje su nesklone velikim državnim intervencijama, poput Njemačke, Nizozemske i Austrije – naglašava dr. Novotny.

Ovaj ekonomist smatra da će se u Europskoj uniji u sljedećih nekoliko godina vjerojatno nastaviti s povećanom ponudom novca i niskim kamatnim stopama jer su vlade prezadužene.

– Donedavno je bilo nezamislivo da bi grčka vlada na svoja izdanja vrijednosnih papira mogla postići negativne kamatne stope, a to se dogodilo. Velika je ponuda novca, i hrvatske banke imaju povijesno najvišu razinu likvidnosti, koja premašuje 70 milijardi kuna. Tako da se ne nazire veliki rast kamatnih stopa barem u tri godine, a ako inflacija od jednokratne preraste u strukturnu, tada će sigurno doći do promjena monetarnih politika – ističe dr. Novotny.

Na naše pitanje je li sada vrijeme za zaduživanje i rješavanje financijskih poteškoća s kakvim se suočavaju čelni ljudi Zagreba, ovaj ekonomist kaže da jest i da će novca biti na raspolaganju iz različitih izvora.

– Politika ECB-a, politika velike ponude novca što se provodi od krize 2009., zapravo je omogućila izlazak iz krize zemalja južne Europe, koje su bile i još uvijek jesu izrazito visoko zadužene, poput Grčke, Portugala i Španjolske, pa i Hrvatske. U ovom trenutku politika ECB-a pogoduje tim zemljama, pa i Hrvatskoj i njezinim javnim i ekonomskim akterima, ali ponuda novca doći će iz drugih strana.

Europska komisija se prvi put u povijesti odlučila zadužiti na međunarodnom tržištu za financiranje paketa otpornosti i oporavka i 750 milijardi eura bit će na raspolaganju zemljama članicama, od čega će Hrvatska dobiti više od šest milijardi eura nepovratnog novca i oko tri milijarde eura u jeftinim dugoročnim kreditima s vrlo niskim kamatnim stopama. Nije realna neposredna prijetnja visokih kamatnih stopa ni za javni ni za privatni sektor – tvrdi dr. Damir Novotny.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. srpanj 2021 07:02