Do kraja godine, Zagrebačka burza će i formalno preuzeti Ljubljansku burzu. Nakon što je ovih dana Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) dala “zeleno” svjetlo za preuzimanje 100 posto dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group (CEESEG, koju čine burze u Ljubljani, Pragu, Beču i Budimpešti), više nema prepreka za realizaciju tog preuzimanja.

Maloprodaja

Nema dugo da je, krajem travnja ove godine, Podravka preuzela 51,55 posto dionica ljubljanskog Žita, čime je nastavljen trend koji je prošle godine obilježio Agrokor, kupivši Mercator. Taj je posao “težio” 544 milijuna eura, pri čemu je za stjecanje stopostotnog vlasništva hrvatska kompanija izbrojila 324 milijuna eura, dok je ostatak utrošen u saniranje financijskih obveza slovenske tvrtke i za operativu.

Tako smo dobili najveću maloprodajnu tvrtku u regiji s hrvatskim gazdama. Ministar poljoprivrede Dejan Židan je na kraju ostao usamljen u svom protivljenju prodaji slovenskih brendova.

S obzirom na raširenost Agrokora i u Srbiji (još 2003. su kupili Frikom, potom i Dijamant agrar iz Zrenjanina, dok je Agrokorova Idea kupila još i supermarkete slovenskog Tuš holdinga) ne čudi da je ta poslovna operacija i ondje izazvala reakcije, pa su tako iz Unije poslodavaca Srbije, nakon objave vijesti o preuzimanju, tražili od Komisije za zaštitu konkurencije da ispita spajanje Agrokora i Mercatora zbog utjecaja na srbijansko maloprodajno tržište.

Na susjedne države već se godinama širi i Atlantic Grupa Emila Tedeschija (u Sloveniji su kupili Drogu Kolinsku), koja je lani, preko svoje ranije srbijanske akvizicije, Soko Štarka, preuzela i prehrambenu tvrtku Foodland. U istu je državu posao proširila i IT tvrtka IN2, kupivši tamošnju softversku tvrtku Actavia.

Orbico Branka Roglića davno je nadišao granice regije, tj. njegove su poslovne aspiracije više u duhu najnovije vanjskopolitičke orijentacije HDZ-a i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koji spominju uspravnicu Jadran-Baltik kao poželjni smjer nacionalne politike, pa tako i gospodarstva.

Naime, Orbico je lani postao vlasnik poljske Nave, a nedavno su ušli i u poslovni deal sa Zywiec Grupom, koja je, inače, dio Heinekena, preuzevši 80 posto dionica tvrtke Distribev Holding, dotad u većinskom vlasništvu Zywiec Grupe, čime se Orbico učvrstio na poziciji jednog od vodećih europskih distributera.

Granice bivše Jugoslavije prešla je i Prva sportska kladionica, doduše, u vlasništvu Hattricka, koja je lani preuzela tri rumunjske tvrtke specijalizirane za sportsko klađenje.

Rješavaju se dionica

I dok bi vladajući kazali kako je širenje hrvatskih tvrtki posljedica svega što je Vlada poduzela na oporavku gospodarstva posljednjih godina, a iz HDZ-a kako je to prije svega dokaz žilavosti privatnog sektora, u čemu vlast nema nikakvog utjecaja, ekonomski analitičar dr. Ljubo Jurčić potpuno spušta loptu na zemlju, počevši od burzovnog preuzimanja.

- To zvuči kao idealno za pumpanje nacionalnih mišića, ali zapravo samo dokazuje da se Slovenci žele riješiti trgovine dionicama zbog slabog obujma tog dijela ekonomije! I Ljubljanska i Zagrebačka burza predstavljaju kap u moru europskog financijskog tržišta, njihovi prometi su zanemarivi u europskim relacijama, u odnosu na milansku, frankfurtsku, parišku ili londonsku burzu. Uostalom, promet dionicama je kod nas još uvijek slabiji nego u predkriznim godinama. Mi imamo ljude koji znaju trgovati na burzi, i Hanfa dobro radi, ali prometi su nažalost zanemarivi u europskim relacijama, da ne spominjem svjetske - kaže dr. Jurčić.

- Svaka čast tvrtkama koje se šire u regiji, tj. susjednim zemljama, ali pravo je pitanje tko od naših tvrtki znači nešto u Europi, članica smo EU-a, a na tom smo se tržištu slabo afirmirali, to si moramo priznati, što je posljedica i činjenice da Hrvatska nema definiranu razvojnu koncepciju, za razliku od Slovenije, koja se zbog toga i rješava trgovine robom i papirima - kaže dr. Jurčić.
A tako je dobro zazvučalo...

Apple odustao, BAT u Rovinju Kad je riječ o ulaganju u hrvatske tvrtke, odnosno o njihovu preuzimanju, onda je najviše odjeknula - ona nerealizirana. Naime, u proljeće 2014. govorilo se o preuzimanju Rimac Automobila od američkog Applea, koji je za navodnih 500 milijuna dolara trebao postati stopostotni vlasnik tvrtke, ali to se ipak nije ostvarilo. Realnost je nešto drugo: tvrtka mladog inovatora lani je od tri različita investitora prikupila 10 milijuna eura. No, ako već nije Apple stigao u Samobor, BAT se u Hrvatsku zato vratio u velikom stilu: najveće preuzimanje neke ovdašnje tvrtke u posljednje vrijeme je ono Tvornice duhana Rovinj, koju je u lipnju kupio BAT (British American Tobacco) za 505 milijuna eura.

Petrokemija i HŽ Vladajući bi si mogli pripisati uspjeh da su utjecali na povećanje broja dionica s kojima se trguje na burzi, da su pripremili HŽ za izlazak na burzu, ili da su, recimo, učinili sve da i Petrokemija može u privatizaciju - podvlači dr. Jurčić.