StoryEditor
BiznisOBNOVLJIVI IZVORI

Grijete se na drva? Pročitajte koje su još mogućnosti korištenja biomase, kako može pridonijeti zaštiti okoliša i otvaranju novih radnih mjesta

26. studenog 2020. - 21:00
Prednost biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije je u tome što se može koristiti u svojem izvornom obliku, poput npr. ogrjevnog drva, ali se također može i preraditi u biogoriva

Prema službenoj energetskoj bilanci Republike Hrvatske (energija u Hrvatskoj), od ukupne proizvodnje energije (zbroj električne i toplinske) iz obnovljivih izvora gotovo 90% odlazi na biomasu.

Prednost biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije je u tome što se može koristiti u svojem izvornom obliku, poput npr. ogrjevnog drva, ali se također može i preraditi u biogoriva za prijevoz i plinovita biogoriva, a isto tako je i široko dostupan izvor energije. U današnjim društvima kad se sve više stavlja naglasak na čistu i obnovljivu energiju, a negativan utjecaj fosilnih goriva (koja su količinski ograničena) pokušava što više smanjiti i ublažiti, Republika Hrvatska zbog svog reljefa i bogatstva prirodnih resursa ima velik biomaseni potencijal, što svakako može pridonijeti razvoju regija u državi.

Kazali su nam to u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja već niz godina provodi međunarodne projekte koji su usko povezani s iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, a jedan od takvih projekata je i ENTRAIN, koji financira Europska unija u sklopu programa Interreg Central Europe. Ukupna je vrijednost projekta 2.446.585 eura, od čega je 1.996.804,75 eura financirano novcem Europskog fonda za regionalni razvoj. Na projektu sudjeluje 11 partnera.

- Projektom ENTRAIN žele se unaprijediti kapaciteti tijela javne vlasti potrebni za razvoj lokalnih energetskih strategija i provođenje akcijskih planova koji vode do upotrebe većeg udjela obnovljivih izvora energije u sustavima područnoga grijanja u pet ciljanih regija Italije, Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Poljske. Poboljšanjem kapaciteta, kao i promicanjem strukturirane suradnje između tijela javne vlasti i ključnih dionika na transnacionalnoj razini, očekuje se smanjenje upotrebe fosilnih goriva i emisija CO2 te poboljšanje kvalitete zraka i socioekonomske koristi u lokalnim zajednicama – kazala nam je Martina Krizmanić, voditeljica projekata u REGEA-i.

Sigurna opskrba

Kad je riječ o sustavima područnoga grijanja, u REGEA-i će reći kako je područno grijanje iz malih ili srednjih kotlovnica snage od 100 kW do 1 MW jedan od učinkovitih i naprednih oblika iskorištavanja biomase pogodnih za Hrvatsku.

- Takvi koncepti razvijeni su u europskim regijama kao što su Gornja Austrija ili Štajerska u Austriji, širom Slovenije i u sjevernoj Italiji, s kojima se Hrvatska može i treba uspoređivati. Veće korištenje biomase za grijanje javnih objekata – škola i vrtića, ali i privatnih kuća, dovodi do sigurne opskrbe energijom, manjeg onečišćenja okoliša te niza socijalnih i gospodarskih učinaka na lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo – kaže naša sugovornica.

Kazat će i kako su daljnja proširenja centralnih toplinskih sustava istaknuta kao ciljevi europskih i nacionalnih energetskih strategija kako bi se omogućila tranzicija prema povećanju udjela OIE u proizvodnji i potrošnji energije.

Ovaj projekt provodi se u tri hrvatske županije: Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj, njihove površine čine šume i poljoprivredna zemljišta, što ovo područje čini pogodnim za korištenje biomase u područnim toplinskim sustavima.

U budućnosti REGEA planira dalje razvijati i prijavljivati ovakve projekte, kao i nadograditi postojeći ENTRAIN na područje istočne Hrvatske, gdje postoji golem potencijal za iskorištavanje energije iz biomase.

Martina Krizmanić ističe i kako je prilikom planiranja i pokretanja projekata područnoga grijanja na OIE iznimno bitno detaljno analizirati isplativost investicije uzimajući u obzir sve potrebne parametre (tehnologija, cijene drugih energenata, tržišni poticaji za proizvodnju toplinske energije iz OIE, udaljenost proizvodnog pogona i opskrbnog područja, toplinski gubici...), kao i o njezinu dugoročnu održivost.

Napominje i kako bi donošenje regulatornog i pravnog okvira koji bi odgovorio na teškoće prilikom ulaganja u ovakve sustave omogućilo ulagačima jednostavniji i brži postupak pokretanja projekta, što bi rezultiralo smanjenim administrativnim teškoćama te potencijalno većim brojem ulaganja. Unatoč trenutačno konkurentnim cijenama fosilnih goriva i prirodnog plina, moderan sustav područnoga grijanja, koji je ujedno i ekološki prihvatljiviji, može, dugoročno gledano, imati niže troškove grijanja za krajnjeg korisnika.

Financijski mehanizmi

Također, nužno je osigurati poticajne financijske mehanizme za značajniju provedbu projekata korištenja energije biomase, a posebno u dijelu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih kotlovnica na biomasu za javne zgrade ili u sustavima područnoga grijanja za manje općine i gradove. U Hrvatskoj, u sklopu IPARD pretpristupnog programa, ovakvi projekti mogli su se financirati, ali nastavak nije bio predviđen, tako da je do danas u pogonu samo jedna općinska toplana na biomasu, i to u općini Pokupsko koja je spomenutu mogućnost iskoristila.

Naša sugovornica kaže i kako je prepreka pri izgradnji područnoga grijanja na solarne kolektore, geotermalnu energiju i dizalice topline slaba zastupljenost takvih sustava na području RH, potencijalni potrošači nisu u mogućnosti uvidjeti praktičnu primjenu i dobrobiti tih sustava, pa samim time ne žele ulaziti u rizik takvih investicija. Nastavkom poticanja instaliranja ovakvih sustava i dodjelom nepovratnih sredstava budućim korisnicima smanjuje se rizik investicije za korisnike pa su spremniji sudjelovati u takvim projektima.

Najstariji izvor energije

Biomasa je prvi i najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, a danas je to obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom za iskorištavanje koji može pridonijeti zaštiti okoliša, otvaranju novih radnih mjesta i ukupnom gospodarskom razvoju cijele zemlje. Biomasu čine brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta, a može se podijeliti na drvnu (ostaci iz šumarstva i drvne industrije, brzorastući nasadi, otpadno drvo iz drugih djelatnosti te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), nedrvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz biljnogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i trava) te biomasu životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva).

Postoje brojni načini da se iz biomase dobije energija. Biomasa se može izravno pretvarati u toplinsku energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za korištenje u industriji i topla voda za kućanstva ili se u parnoturbinskom procesu može dobivati električna energija u malim termoelektranama.
Postrojenja koja kombiniraju ova dva oblika energije nazivamo kogeneracijskim postrojenjima.

Neke biljke daju ulje koje se može upotrebljavati u dizelskim motorima. Može se fermentacijom proizvoditi etanol za pogon vozila, anaerobnom fermentacijom može se dobiti metan koji se onda upotrebljava kao pogonsko gorivo. Suhom destilacijom (grijanje bez prisutnost zraka) mogu se od biomase dobiti metanol, aceton, drveni ugljen i drugi proizvodi.

Zapošljavanje

Učinci na zapošljavanje uobičajeno se izražavaju u broju radnih mjesta (stalna zaposlenja u punom radnom vremenu) po investiciji, a nalaze se u rasponu od 4 pa do preko 20 radnih mjesta po investiranom milijunu eura u projekte područnih grijanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2021 04:25