StoryEditor
BiznisNOVAC JE TU

Furešta na Hvaru priprema dokumentaciju za EU fondove: ‘Biti poljoprivrednik danas znači biti poduzetnik, a ljudi bez tehničke pomoći ne mogu sami‘

25. listopada 2020. - 13:02
Mila NovakNikola Vilić/Cropix

Mila Novak živi na otoku Hvaru već 15 godina. Na otok sunca stigla je iz rodnog Zagreba, ovdje je zasnovala obitelj. Do prije tri godine živjela je u Jelsi, a potom se preselila u Hvar. Po zanimanju je upravna pravnica i projekt menadžer za EU fondove.

Svojim znanjem pomaže hvarskim poljoprivrednicima u svim onim papirnatim poslovima koji su neophodni kad su u pitanju izravna plaćanja ili sudjelovanja na natječajima za financiranje iz europskih fondova.

Razgovarale smo za vrijeme konferencije “Pametna sela - Digitalna transformacija” koju je u hotelu Park u Hvaru organizirao Poduzetnički centar Scala iz Splita kako bi pridonio snažnijoj vidljivosti koncepta i teme “pametna sela” što je posebno bitno u svijetlu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP) i Fonda za otpornost EU.

Mila Novak reći će kako je u svom radu svojevrsna premosnica između poljoprivrednika i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i po potrebi drugih institucija. Reći će i da je jedna vrsta digitalnog nomada jer klasičnog ureda nema, radi od kuće i na terenu.

-Prije šest-sedam godina prepoznala sam da na otoku ljudima nedostaje tehničke pomoći oko svih stvari koje su se počele mijenjati u poljoprivredi i svih uvjeta koje poljoprivrednici moraju ispuniti, od upisnika do prijava za berbu i proizvodnju grožđa, stoga sam otvorila obrt i počela se time baviti, zapravo zastupati poljoprivrednike pred Agencijom za plaćanja na temelju njihovih punomoći. To se sada proširilo i na mjere iz Programa ruralnog razvoja u suradnji sa Scalom – kazuje Mila Novak.

Tako priprema kompletnu dokumentaciju koja je potrebna da bi se mogli prijaviti na natječaj i šalje to u Agenciju. A da je tu dosta posla, znaju svi koji su imali dodira s natječajima za EU fondove. Tu su i stalne promjene zakonskih propisa kojima se reguliraju pojedina područja.

-Najveći problem je što su obiteljska poljoprivredna gospodarstva jako slabo informirana. Biti poljoprivrednik danas znači biti poduzetnik, a ljudi bez tehničke pomoći ne mogu sami. Potrebno je jako puno informiranja. Napravit ću radionicu da im prenesem neka znanja, kao i informacije s ove konferencije – ističe Mila Novak. Govoreći o iskustvima s terena, naglašava i koliko je korisno doći ljudima tamo gdje žive.

-Svojedobno mi je njemačka zaklada Friedrich Ebert financirala edukacije gdje bih ja odlazila na njihove adrese, u njhove zadružne domove, ljudi su rado prihvaćali da je netko došao njima informirati ih. Potrebno je što više edukacija i dolazaka njima, ali to bi trebalo biti podržano od nekoga – ističe naša sugovornica.

Kazat će i kako će malo poljoprivrednika moći koristiti Mjeru 21, kojom bi se trebala pružiti potpora proizvođačima koji su pretrpjeli štetu zbog pandemije koronavirusa. Razlog je, kaže, taj što je jako malo njih upisano u Registar poreznih obveznika, a to je jedan od temeljnih uvjeta.

S obzirom da je u Europskoj uniji naglasak na ekološkoj proizvodnji, pitamo i za hvarska iskustva u tom pogledu.

image
Mila Novak
Nikola Vilić/Cropix

-Kad su krenule potpore za ekološku proizvodnju kroz izravna plaćanja, ljudi su to dobro primili, rekli su kako će po hektaru površine umjesto dosadašnjih cca 2200 kuna dobiti 7000 kuna, ali nisu razumjeli što znači ekološka proizvodnja. Ona zahtjeva veliko znanje. Znanstvenici kažu kako će taj prinos pasti dok se zemlja ne pročisti, ali ako ćete ulagati u svoje znanje, znat ćete kako taj prinos kasnije povećati. Uz to, ne možemo mi ovdje provoditi iste agrotehničke mjere kao što se provode u ravnicama. Neki odustaju, vide da je prinos pao, a nema znanja ni agrotehničkih mjera kako bi se taj prinos povećao. U idućem programskom razdoblju će se poticati ekološka proizvodnja, organska proizvodnja, ali treba znati ljudima prenijeti što konkretno, koje mjere, na koji način će se njima isplatiti ostati u ekološkoj proizvodnji a najveći problem je plasman- kazuje Mila Novak.

Dodaje i kako je vrlo malo onih koji će platiti cijenu ekološkog proizvoda niti ima specijaliziranih restorana koji će reći gostu: danas ćete jesti nešto što ima ekološke certifikate.

-Ljudi nemaju motiv ostati u eko proizvodnji jer je na otoku težak plasman, a da bi krenuli dalje trebate imati veće količine i odraditi marketing. Većina ostaje na tradicionalnoj proizvodnji jer se ne usude ulaziti u nešto što ne poznaju – kaže.

Kazuje nam i kako je pokušavala spojiti različite profile ljudi radi zajedničkog nastupa na tržištu, ali to teško ide iako bi mnogima to moglo olakšati plasman.

-Možda moja djeca uspiju postići ovo o čemu sam ja kao furešta govorila. Ljudi su postali skeptični, ali ne treba odustati. Novac je tu, treba ga iskoristiti. Nadamo se u novom programskom razdoblju novim mladim poljoprivrednicima koji će oživjeti proizvodnju – kaže Mila Novak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

21. siječanj 2021 10:37