Latvijska aviokompanija airBaltic dobrovoljno je u New Yorku pokrenuo postupak zaštite od vjerovnika prema 11. poglavlju američkog stečajnog zakona. Kompanija je objavila da ovim potezom pokušava restrukturirati nagomilane dugove i preživjeti krizu koju je izazvao rat u Iranu zbog kojega su cijene avionskog goriva drastično porasle, što je dovelo do zastoja u pregovorima s vjerovnicima, piše Reuters.
AirBaltic je naveo da je osigurao 350 milijuna eura financiranja od skupine zajmodavaca, u kojoj su Strategic Value Partners, Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management. Taj novac trebao bi podržati poslovanje tijekom restrukturiranja. Izvršni direktor airBaltica Erno Hilden izjavio je da kamatna stopa na to financiranje iznosi oko 12 posto i da se čeka odobrenje suda.
Najavio je također da kompanija planira povećati godišnju dobit za 44 milijuna eura.
najgora kriza u zrakoplovnoj industriji od pandemije
Sudski podnesak otkriva da će airBaltic iskoristiti stečajni postupak za otkazivanje ili odgodu isporuka iz narudžbe vrijedne 3,5 milijardi dolara za 40 dodatnih Airbusovih zrakoplova. Tvrtka također planira odgoditi isporuku motora tvrtke Pratt & Whitney u vrijednosti od 106,7 milijuna dolara. Već su stupili u kontakt s Airbusom oko odgode isporuka planiranih nakon ove godine.
Latvijski zračni prijevoznik je potvrdio da će se letovi odvijati prema planu tijekom cijelog sudski nadziranog procesa. Očekuju da će postupak završiti do lipnja iduće godine.
Rat SAD-a s Iranom udvostručio je cijene zrakoplovnog goriva i izazvao najgoru krizu u zrakoplovnoj industriji od pandemije koronavirusa. Investitori i direktori upozoravaju da aviokompanijama s velikim dugovima prijeti propast. "AirBaltic prolazi kroz tešku financijsku krizu zbog kombinacije financijskih i geopolitičkih čimbenika", napisala je uprava tvrtke u podnesku stečajnom sudu.
Tvrtka ima oko 583 milijuna dolara duga i obveza po financijskom leasingu. Duguje i 106 milijuna eura poreza na plaće te razne zrakoplovne pristojbe. Prihod im je u 2025. godini iznosio oko 779 milijuna eura.
Hilden je u razgovoru za Reuters kazao da airBaltic pregovara sa sindikatima o "prilagodbi broja zaposlenih". Istaknuo je da je to logičan slijed postojećih planova za smanjenje kapaciteta. Tvrtka je deset godina povećavala broj zaposlenih, kojih je trenutno više od 3000.
"Vjerujem da je temeljno poslovanje airBaltica vrlo zdravo. Nakon provedbe novog poslovnog plana, vidim svijetlu budućnost za tvrtku", izjavio je Hilden. Dodao je da će najveća promjena u poslovanju tijekom restrukturiranja biti smanjenje usluga iznajmljivanja zrakoplova i posada drugim prijevoznicima.
stečaj skandinavskog SAS-a kao uzor
Latvijska vlada većinski je vlasnik airBaltica, koji ima flotu od oko 50 zrakoplova Airbus A220-300, a njemačka Lufthansa drži udio od 10 posto. Prije podnošenja zahtjeva za stečaj, vlasnici obveznica trebali su glasati o planu prikupljanja 257 milijuna eura uz kamatu od 25 posto. Latvijski premijer Andris Kulbergs rekao je da je postupak prema Poglavlju 11 pokrenut jer su vlasnici više od 70 posto duga smatrali da je likvidacija tvrtke bolja opcija.
"Ovo rješenje smatram jednom od najboljih opcija za osiguravanje opstanka airBaltica, jer nam daje vrijeme za provedbu plana restrukturiranja", naveo je Kulbergs. Dodao je da vlada i dalje traži strateškog investitora, dok tvrtka smanjuje flotu i reorganizira svoje obveze.
Hilden, koji je od 2022. do 2024. godine vodio skandinavski SAS kroz sličan stečajni postupak, kaže da airBaltic cilja na isti model. "To im daje zaštitni okvir da srede stanje u kući. Ne vidim razlog zašto airBaltic ne bi uspio učiniti isto što i SAS", rekao je analitičar John Strickland.
"Tvrtka je postala prevelika za svoje tržište. Skok cijena goriva učinio je situaciju kritičnom i nisu imali vremena pronaći drugo rješenje", rekao je zrakoplovni analitičar Simonas Bartkus.
Premijer Kulbergs objavio je u videu na mreži X da je airBaltic do travnja potrošio 380 milijuna eura prikupljenih obveznicama 2024. godine. Hitni vladin zajam od 30 milijuna eura potrošen je u lipnju, a tvrtka je pokušala iznajmiti višak svojih zrakoplova. "Za održavanje ruta na Baltiku i u Latviji potrebno je samo 30 zrakoplova, a ne 100", zaključio je premijer, prenosi Reuters.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....