StoryEditor
BiznisPLINSKE IGRE

Europarlamentarac dr. Davor Škrlec o plinovodu koji nije po volji Zapada: Zaustavljanje Sjevernog toka 2 je politička poruka

1. travnja 2019. - 17:29

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su zatražili zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, na kojem inzistira Njemačka. Većina europarlamentaraca smatra, naime, kako izgradnja toga plinovoda, "teškog" oko 9,5 milijardi dolara, jača ovisnost EU-a o Rusiji i nije u skladu s energetskom politikom Unije. Sjeverni tok 2 nije po volji ni SAD-u, koji također traži zaustavljanje izgradnje plinovoda što bi dodatno trebao povezati Rusiju i Njemačku, a nositelj projekta je ruska državna naftna tvrtka "Gazprom". O najnovijim događanjima vezanim uz plinovod Sjeverni tok 2 razgovarali smo s europarlamentarcem dr. Davorom Škrlecom, iz Kluba zastupnika Zelenih/ Europskog slobodnog saveza.

Europski parlament zatražio je zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, a izvješće latvijske zastupnice Sandre Kalniete iz EPP-a usvojeno je s 402 glasa za, 163 protiv i 89 suzdržanih. Kako to komentirate?
– Kako je riječ o neobvezujućoj rezoluciji Europskog parlamenta, Europska komisija i Europsko vijeće nemaju obvezu postupanja po zaključcima rezolucije. Rezolucija sadrži nekoliko snažnih političkih poruka iz različitih područja odnosa EU – Rusija. Zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 jedina je politička poruka povezana s energetskim sektorom i posredno s Energetskom unijom EU-a i javnom politikom "Čista energija za sve Europljane". Ipak se treba uzeti u obzir činjenica da je izvjestiteljica iz Latvije, koja se nakon aneksije Krima i održanih vojnih vježbi Rusije i saveznika osjeća ugroženom zajedno s Litvom, Estonijom i Poljskom. Rezolucija ne spominje odobrenje proširenja nuklearne elektrane Pakš u Mađarskoj ruskom tehnologijom i novcem, pokušaj da se isti slučaj ponovi u Finskoj, vlasništvo "Gazproma" u plinskoj transportnoj mreži u EU-u, izvoz nafte i ugljena iz Rusije u EU, te problem da su elektroenergetski sustavi Estonije, Litve i Latvije još uvijek povezani s ruskim sustavom i izolirani od EU sustava.

Eurozastupnici smatraju da Sjeverni tok jača ovisnost EU-a o Rusiji i nije u skladu s energetskom politikom EU-a, pa izgradnju treba zaustaviti. No, na izgradnji plinovoda inzistira Njemačka. Je li ovo snažna poruka Berlinu?
– Kako postojeći plinovod Sjeverni tok nema iskorištenost kapaciteta veću od 50-60 posto, opravdano se postavlja pitanje svrhe Sjevernog toka 2. Pozicija Njemačke je prilično jasna jer najvjerojatnije neće ostvariti ciljeve za 2020. godinu, popularnih 20-20-20.

Ako se uzmu u obzir ambicije Europske unije da u 2050. godini EU bude "CO2 neutralna" i da se već u 2030. godini postigne smanjenje za 55 posto, pred Njemačkom su veliki izazovi u energetskoj tranziciji, pogotovo što je nedavno usvojen plan prestanka rada svih termoelektrana na ugljen do 2038. godine. Njemačka će sigurno do zadnjeg braniti svoju poziciju, kao što je bilo u slučaju smanjenja emisija ugljikova dioksida iz automobila. Općenito je stav većine u Europskom parlamentu da treba više ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Nažalost, ta ambicija i želja se ne preslikavaju na energetsko-klimatske planove većine država članica, uključujući tu i Hrvatsku. Intenzitet klimatskih promjena pokazuje da oslanjanje na prirodni plin kao energent tranzicije neće biti dovoljan za postizanje "CO2 neutralne ekonomije". Smatram kako će nas buduće generacije opravdano kriviti za oklijevanje što se tiče smanjenja emisija i odmaka od korištenja fosilnih goriva.

Sjeverni tok 2 izaziva negodovanje baltičkih zemalja i nekih država iz Višegradske skupine. Ipak, Europska komisija odobrila je projekt početkom godine, nakon što je Francuska u zadnji čas stala na stranu Njemačke. Kako bi se sada stvari mogle razvijati?
– Početni stav je bio kako će Sjeverni tok 2 omogućiti Rusiji da izbjegne transport plina do EU-a preko Ukrajine, što bi moglo izazvati dodatne probleme u odnosima između Rusije i Ukrajine. Njihov strah je da bi u jednom trenutku Rusija mogla iskoristiti svoju poziciju za razne geopolitičke ucjene. Povijest nas uči da su jače države u takvim trenucima spremne žrtvovati interese manjih i slabijih država. Višegradska skupina zbog Mađarske, koja je zagovarala ruske interese, ipak nije bila toliko homogena kao što se možda prikazivalo.

Ta homogenost je dodatno narušena jer su objavljene informacije kako Češka i Slovačka nisu više protiv Sjevernog toka 2 zbog svojih interesa da budu plinski koncentratori, odnosno hubovi u centralnoj Europi. Tako je Poljska ostala osamljena u obrani početnih stavova u Višegradskoj skupini. Francuska je vjerojatno zbog ambicija smanjenja emisija ugljikova dioksida, koje zastupa još od potpisivanja Pariškog sporazuma, odlučila napraviti ustupak Njemačkoj, koja bez tranzicije na prirodni plin očito u ovom trenutku nema pravi odgovor na postizanje klimatsko-energetskih ciljeva EU-a. Ako je takav politički sporazum dogovoren u Vijeću, Europska komisija nema veliki manevarski prostor nego ga prihvatiti i provoditi.

Washington je kritizirao izgradnju plinovoda, a državni tajnik Mike Pompeo je rekao kako će SAD učiniti sve što je u njihovoj moći da zaustave projekt izgradnje Sjevernog toka 2. Što mislite o toj prijetnji?
– Najnovije informacije koje su procurile iz njemačke vlade govore o spremnosti ulaganja u LNG terminale. Očito da je to na neki način smirivanje prijetnji iz SAD-a, pa ako će američki plin biti konkurentan ruskom, ili sniziti cijenu ruskog plina, Njemačka u toj geopolitičkoj igri može samo profitirati. Međutim, osobno smatram da se ovakvim "plinskim igrama" samo gubi vrijeme, nužna energetsko-klimatska tranzicija se neopravdano usporava i postoji veliki rizik da zbog prekasnog napuštanja fosilnih goriva dođemo do točke gdje više neće biti povratka, barem u našim mjerilima vremena.

Europska komisija je 2014. godine zaustavila planiranu izgradnju plinovoda Južni tok, koji je trebao ruskim plinom opskrbiti europske države preko Balkana. Kako se to odrazilo na opskrbu plinom u EU zemljama?
– U međuvremenu su izgrađeni veliki kapaciteti u skladištenju plina, tako da se kriza iz prošlosti više ne može ponoviti. Međutim, i dalje je u regiji velika ovisnost o ruskom plinu. Razvoj svih alternativnih pravaca opskrbe, iako ima podršku financijskih institucija poput EBRD-a ili EIB-a, redovno doživljava odgodu ili zastoj. I to se događa već deset godina, pa je zapravo čudno kako vlade svih država u jugoistočnoj Europi, uključujući tu i Hrvatsku, još uvijek govore o projektima i infrastrukturi za prirodni plin kao nacionalnim strateškim projektima umjesto da se okrenu projektima obnovljivih izvora, čije potencijale dokazano imaju. Žalosno je pročitati u prijedlogu hrvatske nacionalne energetske strategije kako do 2050. ne namjeravamo smanjiti potrošnju fosilnih goriva i maštamo o nafti i plinu iz Jadrana i Dinarida.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. kolovoz 2021 10:36