Komisija pozdravlja donošenje Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, kojim će EU ojačati proizvodne kapacitete za ključne čiste tehnologije, izvijestili su u ponedjeljak iz Europske komisije (EK) nakon što je Vijeće EU-a usvojilo odluku o uspostavi okvira mjera za jačanje proizvodnih kapaciteta za ključne čiste tehnologije, poznatom pod nazivom Akt o industriji s nultom stopom emisija.
Odluka Vijeća je i posljednji korak u zakonodavnom postupku. Europska komisija predložila je u ožujku 2023. godine Akt o industriji s nultom neto stopom emisija s ciljem jačanja europskih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju. On je dio Zelenog plana koji je EU donio u želji da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralni kontinent.
Europski parlament je u veljači 2024. postigao dogovor s Vijećem, a izglasao ga je krajem travnja ove godine. Nakon potvrde Vijeća, zakon će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu, što se očekuje krajem lipnja.
– Zahvaljujući Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, EU sada ima regulatorno okruženje koje nam omogućuje da brzo povećamo proizvodnju čistih tehnologija. Aktom se stvaraju najbolji uvjeti za sektore koji su ključni za postizanje nulte neto stope emisija do 2050. godine. Potražnja raste u Europi i svijetu, a sada smo je spremni zadovoljiti – izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Iz Europske komisije ističu također kako će se stvaranjem jedinstvenog i predvidljivog poslovnog okruženja za sektor proizvodnje čistih tehnologija povećati konkurentnost i otpornost industrijske baze EU-a te poduprijeti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i zapošljavanje kvalificirane radne snage.
– Poticanjem proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija unutar EU-a smanjit će se rizik da ovisnost o fosilnim gorivima zamijenimo tehnološkom ovisnošću o vanjskim akterima. To će pomoći da naš energetski sustav postane čišći i sigurniji, pri čemu će cjenovno pristupačni i čisti izvori energije zamijeniti nestabilan uvoz fosilnih goriva – naveli su u objavi za medije nakon odluke Vijeća EU-a.
Klimatski ciljevi
Kako je pojašnjeno i na stranicama Europskog parlamenta, uvođenje čistih tehnologija, kao što su solarna i vjetroenergetska postrojenja, ali i skladištenje ugljika, ključno je za postizanje klimatskih ciljeva Europe za 2030. i 2050. godinu. Do 2030. neto emisije stakleničkih plinova moraju se smanjiti za 55 posto u odnosu na razine iz 1990., dok do 2050. trebaju doći na nulu.
Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju za 2023., ako zemlje diljem svijeta u potpunosti ispune svoje obveze u području energije i klime, tržište ključnih čistih tehnologija moglo bi se povećati više od tri puta do 2030. u usporedbi s trenutačnom vrijednošću, a broj radnih mjesta u tom sektoru mogao bi se povećati sa šest na 14 milijuna. Europa je te tehnologije do sada u velikoj mjeri uvozila, dok su zemlje izvan EU-a proširile kapacitete za proizvodnju čiste energije.
Akt donosi mjere kojima se želi osigurati da EU do 2030. može proizvesti najmanje 40 posto vlastitih potreba za zelenim tehnologijama. Njime se promiču solarne tehnologije, tehnologije energije vjetra na kopnu i energije iz obnovljivih izvora na moru, tehnologije baterija/skladištenja, toplinske crpke, vodik, bioplin, hvatanje i skladištenje ugljika te nuklearne tehnologije. Aktom se određuje cilj skladištenja najmanje 50 milijuna tona CO2 do 2030. godine.
Jedna od prepreka razvoju tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u bio je dugotrajan postupak dobivanja dozvola za nove industrijske aktivnosti. Cilj je zakona učiniti ovaj proces puno lakšim i bržim, pojašnjeno je također na stranicama Europskog parlamenta. Navedeno je i kako će se poticati geografske koncentracije industrija u industrijskim parkovima kako bi se doprinijelo promicanju suradnje i unaprjeđenju vještina u tom području.
U rezoluciji Europskog parlamenta, usvojenoj 25. travnja ove godine, navedeno je i kako transformacija prema nultoj neto stopi emisija već dovodi do golemih industrijskih, gospodarskih i geopolitičkih promjena u cijelom svijetu, koje će postati sve izraženije kako svijet bude napredovao prema dekarbonizaciji.
Četiri stupa
Unija treba odgovoriti na te promjene pri provedbi energetske, klimatske i okolišne tranzicije. Snažna proizvodna baza ključan je element za osiguravanje pristupa tehnologijama s nultom neto stopom emisija i očuvanje kvalitetnih radnih mjesta u Uniji. To zahtijeva da Unija očuva svoju konkurentnost, među ostalim pomoću inovacija, posebno u pogledu čistih tehnologija.
Uspostava okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisije temelji se i na Industrijskom planu donesenom u okviru Zelenog plana, a kojim je utvrđen sveobuhvatan pristup za potporu širenju tehnologije čiste energije na temelju četiriju stupova.
Prvim stupom nastoji se stvoriti regulatorno okruženje kojim se pojednostavnjuju i optimiziraju postupci izdavanja dozvola za nove pogone za proizvodnju i sastavljanje tehnologija s nultom neto stopom emisija, te olakšati širenje industrije Unije s nultom neto stopom emisija. Drugim stupom nastoje se potaknuti ulaganja u proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija i njezino financiranje pomoću revidiranog privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Treći stup odnosi se na razvoj vještina potrebnih za ostvarenje tranzicije i povećanje broja kvalificiranih radnika u sektoru tehnologija čiste energije. Četvrti stup usmjeren je na trgovinu i diversifikaciju lanca opskrbe kritičnim sirovinama. To uključuje osnivanje kluba za kritične sirovine, suradnju s partnerima istomišljenicima na zajedničkom jačanju lanaca opskrbe i diversifikaciju dobavljača za ključne resurse.
Države članice moći će poduprijeti skup tehnologija s nultom neto stopom emisija kao što su solarna fotonaponska energija, energija vjetra, dizalice topline, nuklearne tehnologije, tehnologije vodika, baterije i mrežne tehnologije uspostavom “strateških projekata” koji bi imali prioritetni status na nacionalnoj razini, kraćih rokova za izdavanje dozvola, pojednostavnjenih postupaka i pomoći u pristupu financiranju.
Procjenjuje se kako će globalno tržište glavnih tehnologija za masovnu proizvodnju čiste energije do 2030. iznositi otprilike 650 milijardi USD godišnje, što je više tri puta od trenutačne razine. Industrija s nultom neto stopom emisija raste na globalnoj razini, a proizvodni kapacitet Unije za tehnologije s nultom neto stopom emisija trebali bi povećati udio do 2040. na 15 % svjetske proizvodnje. To je i jedan od kriterija praćenja napretka predviđenog novom uredbom.