Fina traži pokretanje stečaja nad ugostiteljskim tvrtkama kojima je račun blokiran zadnjih 120 i više dana!
Na prvi pogled činilo se da će to biti samo tema o tome kako država u stečaj gura ugostitelje nakon što im zbog mjera sprječavanja širenja koronavirusa ne dozvoljava rad (u punom obimu). No, ulaženjem u svaki pojedinačni slučaj, tema je krenula u još jednom smjeru.
Naime, tu se uglavnom radi o firmama osnovanim s temeljnim kapitalom od 10 kuna, odnosno registriranim kao jednostavna društva s ograničenom odgovornošću ili skraćeno j.d.o.o. Većina ih više nema ni jednog zaposlenika.
Fina traži da se provede skraćeni stečajni postupak, a to znači da se stečaj istovremeno otvori i zatvori, te da se potom tvrtka izbriše iz sudskog registra, jer više od 4 mjeseca nije podmirila dospjele obveze za plaćanje, koje su se popele na više desetaka tisuća kuna.
Fina nema podatke o drugoj imovini tvrtke, a njezin direktor, kako je to pokazala dosadašnja praksa, na sudu posvjedoči da tvrtka nema ama baš nikakve imovine od koje bi se vjerovnici naplatili – čak ni ugostiteljski inventar, već tvrdi da je sva oprema u najmu, pa sud dođe do zaključka da se stečaj odmah zaključuje, a tvrtka briše.
Tako država masovno besplatno gasi firme osnovane s temeljnim kapitalom od samo 10 kuna, nakon što su napravile dugove u iznosima od nekoliko desetaka tisuća kuna, a uz to državi uglavnom nisu morale plaćati PDV jer su im prihodi bili do 300 tisuća kuna. Istovremeno, poslovanje ugostiteljskog objekta se prebaci na drugu tvrtku i onda sve kreće ispočetka.
Hrvoje Bujas, prvi čovjek udruge "Glas poduzetnika" (UGP), kazao nam je da neke od navoda ne može komentirati, ali da može kazati sljedeće:
– Informacije koje sam dobio od Nacionalne udruge ugostitelja navode da je u blokadi više od 8 tisuća tvrtki koje se bave ugostiteljstvom, a da je više od 1000 tvrtki već zatvorilo vrata. Kad to zbrojite, a znate da ima oko 20 tisuća ugostiteljskih objekata, onda dolazite do toga da ih je 45 posto u problemima ili pred zatvaranjem – kaže nam Hrvoje Bujas, te nastavlja:
– Sad jesu li u toj brojci jednostavna trgovačka društva... Gledajte, problem je puno dublji i morate se vratiti nekoliko godina unazad. Imate situaciju da su ljudi počeli više ulagati u ugostiteljstvo kada je PDV bio 10, pa nakon toga 13 posto. Rečeno im je da će takav PDV biti neko vrijeme, a netko mi je kazao i da je bilo stavljeno na papir da će ta stopa PDV-a biti 10-ak godina. Kada je nakon nekoliko godina došlo do promjene vlasti, PDV u ugostiteljstvu je vraćen na 25 posto. S takvom neizvjesnom poreznom politikom ugostiteljima je učinjena nepravda.
– Tada su neki ugostitelji počeli otvarati jednostavna trgovačka društva, a s prihodom do 300.000 kuna nisu bili u sustavu PDV-a. Kada bi došli blizu tih 300.000 kuna, onda bi neki od njih otvorili novi j.d.o.o. – kaže prvi čovjek udruge "Glas poduzetnika", te napominje da je u međuvremenu PDV vraćen na 13 posto, ali samo za restoranski dio, dok kafići i dalje plaćaju 25 posto.
Naš sugovornik naglašava da su s druge strane ugostitelj u "lockdownu" od 20. ožujka prošle godine, pa su počeli raditi u drugoj polovici svibnja. Onda im je, nastavlja, listopadu i studenom bio veliki pad, te su sredinom studenoga zatvoreni.
– Kad su sve europske zemlje počele smanjivati PDV u ugostiteljstvu i u turizmu, u Hrvatskoj je ostao isti, što nas čini nekonkurentnim u odnosu na Italiju, Grčku i Tursku. U Turskoj je sada stopa PDV-a nula ili jedan posto.
– Dok su druge države smanjivale PDV uz subvencije koje su davale, ovdje nije došlo do smanjivanja PDV-a, a nakon što su pet mjeseci bili u minusima, u cijeloj 2020. godini su tek u prosincu dobili obeštećenje za fiksne troškove poslovanja – najamninu, komunalnu naknadu, HRT pretplatu i Zamp u postotku pada poslovanja, a to pravo na obeštećenje za fiksne troškove imaju i za siječanj i veljaču ove godine – ističe Bujas.
– Normalno je da su tvrtke počele propadati, ali uzroke možemo tražiti u navedenom dizanju PDV-a, u nesmanjivanju PDV-a kad je došla kriza i nikakvim obeštećenjima tvrtki jer je do prosinca bila samo mjera za očuvanje radnih mjesta, a to je novac koji je išao zaposlenicima – kaže prvi čovjek UGP-a, uz zaključak da smo u Hrvatskoj imali neizvjesnu poreznu politiku, a sada i lošu politiku obeštećenja.