Može li 60 milijuna kuna koliko resorno Ministarstvo poljoprivrede namjerava dati domaćem sektoru govedarstva spasiti domaću proizvodnju tovne junadi koja je pritisnuta korona krizom ? Ako je suditi po informacijama sa terena teško.
Tovno govedarstvo posljednjih mjeseci dovedeno je na rub opstanka. Situacija je bila i prije loša a sada bi korona kriza mogla dokrajčiti i ono malo što je od domaće proizvodnje ostalo. Ako se nešto korjenito ne promjeni Hrvati će vrlo brzo jesti samo uvozno meso upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti a domaće farme zjapiti će prazne.
- Korona kriza dovela je sektor tovnog govedarstva, koji godišnje proizvodi 120.000 tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijardi kuna prihoda, u velike probleme, ističe Darko Celovec, predsjednik udruge proizvođača junadi, BabyBeef.
Potražnje za mesom nema, a prodajne cijene su nikada niže. Rezultat takve situacije su veliki tržni viškovi koji se povećavaju iz dana u dan. Trenutna brojka govori da proizvođači tovne junadi iz Udruge BabyBeef imaju višak od 30.000 junadi, a da će ta brojka do kraja godine iznositi i do 70.000 junadi. Posljedica je to prekomjernog uvoza junećeg mesa iz zemalja EU koje su subvencionirale svoje proizvođače junadi i na taj način ugrozile naše tržište.
Na primjer Slovenija i Francuska su odmah na početku krize podržale svoje proizvođače sa 100 eura po junetu što je utjecalo na dolazak velikih količina slovenskog mesa na tržište RH kao i na preuzimanje kupaca iz Libanona i Italije sa strane francuskih farmera. Tim subvencioniranim cijenama hrvatski farmeri ne mogu konkurirati.
- Članovi Udruge BabyBeef našli su se pred zidom. Situacija je neizdrživa, kupaca nema, gubitci su veliki. Mnogi proizvođači najavljuju gašenje proizvodnje, ističe Celovec.
Kako bi se barem malo ublažila kriza članovi udruge BabyBeef sastali su se i sa resornom ministricom poljoprivrede, Marijom Vučković, koja je obećala subvencije kako bi se zadržala i očuvala proizvodnju tovne junadi. Potpora će uzgajivačima tovne junadi biti isplaćeno u dva navrata i to, prvi dio do kraja tekuće godine, a drugi dio do kraja mjeseca veljače 2021. Tom potporom pokrio bi se dio gubitaka te bi se riješio problem sadašnjih i budućih tržnih viškova.
Međutim, uzgajivači tovne junadi ističu da već sada imaju velike gubitke koji će se teško pokriti sa subvencijama Ministarstva poljoprivrede. Nisu im puno pomogle ni subvencije za plaće zaposlenika od 4 tisuće kuna budući oni imaju mali broj zaposlenika na farmama.
- Tim poticajima osigurat će se oko dvije tisuće kuna uzgajivaču o jednom junetu. To je jako malo novca kada se zna da smo već u gubitku-pojašnjava Celovec, koji naglašava da su uzgajivači dodatno spustili cijene junadi kako bi se riješili tržnih viškova te da tako stvaraju još veće gubitke.
Kad je počela korona kriza uzgajivači junadi u europskim zemljama Sloveniji, Francuskoj, Španjolskoj spustili su cijene jer su dobili iznose od 100 Eura po junetu. No, mi za njima kasnimo pola godine.
- Slovenci, Francuzi i Španjolci su preuzeli naše kupce u Libanonu i Italiji na temelju ranije spuštenih cijena mesa zbog čega smo dovedeni u jako lošu situaciju. Mi u takvim okolnostima nismo mogli spuštati naše cijene jer bi išli u još veće gubitke s obzirom da država nije subvencionirala proizvodnju već su nam odobrili četiri tisuće kuna za plaće zaposlenika što nama ne znači ama baš ništa jer primjerice na velikim farmama imamo samo dva ili tri zaposlenika-rezolutan je Celovec, koji naglašava da domaći proizvođači nikako ne mogu konkurirati uvozu čime se stvaraju tržni viškovi.
- Uzgajivači junadi odustaju od proizvodnje. Meso se uvozi sa svih strana i uništava se domaća proizvodnja. Protiv uvoza se ne može boriti ali država treba prisiliti trgovačke lance da na svojim policama moraju imati određeni postotak junetine proizvedene u Hrvatskoj. Uvozno meso je dvadeset do trideset posto jeftinije od onoga proizvedenog u Hrvatskoj. I mi tome ne možemo konkurirati, zaključuje Celovec.