U današnjem, globaliziranom svjetskom gospodarstvu konkurentski napredak svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, među ostalim, ovisi i o omogućavanju što učinkovitijeg prijevoza i putovanja ljudi i robe.
O preduvjetima koje treba ispuniti za stvaranje efikasnog, održivog i konkurentnog prometnog sustava, koji će integrirajuće djelovati na naš prostor te nas povezati u jedinstveni europski prometni koridor, razgovarat će se u utorak 26. ožujka na panel-raspravi u organizaciji “Hanza Medije”, Slobodne Dalmacije i Šibenskog lista, što će se održati u Kući umjetnosti “Arsen” u Šibeniku.
Ubrzani ritam života, brzi dolazak i odlazak na destinaciju, dostupnost i pristupačnost kreiraju prometnu politiku, viziju i potrebu Hrvatske te je usmjeravaju razvoju cjelokupne prometne infrastrukture – cestovne, željezničke, zračne i pomorske jer je jedino tako moguće biti prepoznatljiv, konkurentan i učinkovit.
Izgradnja cestovne, željezničke infrastrukture, i to ne samo prema važnim prometnim središtima, prelazak na energetski učinkovitije i za okoliš povoljnije oblike prijevoza utjecat će i na održivi rast gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. Uzevši u obzir ogroman potencijal i geografski položaj, promet koji godišnje ostvare hrvatske luke, ulaganja u pomorsku infrastrukturu i pomorski prostor su sasvim opravdana.
Viziju Hrvatske kao razvijene i prepoznatljive pomorske države odlikuju održivi rast, konkurentnost ne samo pomorskog gospodarstva, već i cjelokupne prometne infrastrukture – cestovne, prometne i zračne.
Razvoj lučke i prometne infrastrukture nije samo pitanje gradnje putova i terminala, to je preduvjet za stvaranje učinkovitog, održivog i konkurentnog prometnog sustava koji će integrirajuće djelovati na naš prostor te nas povezati u jedinstveni europski prometni koridor.
Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama TEN-T Uredbe (Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži), Republika Hrvatska će, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.
To Hrvatsku nedvojbeno dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove u - željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.
Naime, TEN-T uredba donesena je 2013. godine, dok Hrvatska još nije bila članica Europske unije, a u toj uredbi nisu bili obuhvaćeni značajni prostori Hrvatske, što je onemogućavalo EU-ovo sufinanciranje strateških infrastrukturnih projekata na tim područjima.
Trenutno važeća TEN-T uredba uključuje dio od Rijeke (koja će se sada, kada nova uredba stupi na snagu, nalaziti na čak tri koridora) preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna - Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).
Kroz proces revizije uredbe Hrvatska se snažno zalagala za što bolje pozicioniranje prometnih pravaca Republike Hrvatske unutar TEN-T mreže te je prihvaćena većina hrvatskih zahtjeva, a usvajanjem općeg pristupa na Vijeću ministara prometa u prosincu 2022. godine usvojen je i hrvatski prijedlog za uvrštenje na dva dodatna koridora te “promicanje” luke Ploče i Splita u luke osnovne mreže, što je potvrđeno i na sastanku Europskog vijeća i Europskog parlamenta.
Ovim izmjenama TEN-T uredbe bit će uvršteno novih 450 kilometara željezničkih pruga (npr. istarske i podravske dionice pruga), 430 km cesta (npr. Zagvozd - Imotski - DG), osam novih luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i pet novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.
Položaj na ukupno četiri EU-ova prometna koridora iznimno je važan i potvrđuje vrijednost geoprometnog položaja Hrvatske i otvara nam mogućnosti daljnjih ulaganja i razvoja cjelokupnog prometnog sustava.
Teme o kojima će se raspravljati na skupu u organizaciji naše medijske kuće su:
1. Stanje pomorske infrastrukture u Republici Hrvatskoj
2. Istraživanje trenutačnih kapaciteta i izazova lučke infrastrukture
3. Očekivanja i potrebe u svjetlu europskih standarda i zahtjeva
4. Integracija luka s prilaznim cestama i željezničkim prometom
5. Usklađenost planova razvoja luka s povezivanjem na kopneni prometni sustav
6. Inovativni pristupi integraciji luka s teretnim i putničkim željezničkim prometom
7. Zračni promet kao dodatni uzlet Šibensko-kninske županije, a koji je obuhvaćen netom okončanim Master planom u suradnji Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije
8. Potreba uvođenja avionskih linija i za nautičare, goste ACI-marina
9. Održivi modeli financiranja i upravljanja lučkom infrastrukturom
10. Denivelirani čvorovi s Jadranske magistrale na istočnom i zapadnom dijelu Šibenika
U uvodnom govoru prisutnima će se obratiti Marko Jelić, župan šibensko-kninski, Željko Burić, šibenski gradonačelnik, te Vinko Ursić Glavanović, direktor Poslovne jedinice Slobodna Dalmacija u “Hanza Mediji”, a konferenciju će moderirati naša kolegica, novinarka Sandra Barčot.
Kao panelisti, u raspravi će sudjelovati Goran Puž, predstojnik Ureda Uprave tvrtke “Hrvatske ceste”, Hrvoje Ordulj, čelni čovjek Odjela za sigurnost prometa u tvrtki “Hrvatske autoceste”, Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Ante Mamić, direktor “Zagreb-Montaža”, Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, Paško Dželalija, ravnatelj Lučke uprave Šibenik, te Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.
