StoryEditor
Biznisdogovor grupe G7

Dobra vijest za socijalnu pravdu, loša za Hrvatsku: kad najbogatiji dižu porez na dobit, mi ostajemo bez investicija. Evo i zašto...

Piše Sanja Stapić
7. lipnja 2021. - 23:50
Ministri financija najrazvijenijih zemalja svijeta žele ubrati više poreza od međunarodnih korporacija AFPHenry Nicholls/AFP

SAD, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo, članice grupe G7, dogovorile su se da će minimalna globalna stopa poreza na dobit biti 15 posto.

Francuska je poručila da će se nastaviti zalagati za veću minimalnu stopu, a za to će imati priliku već u srpnju kada će se o toj temi razgovarati i dogovarati na sastancima nešto šire skupine zemlja, skupine G20. Za sada je jasno da je Amerika odustala od paprene minimalne stope od 21 posto, što je predložila prije dva mjeseca, a taj su prijedlog tada pozdravili francuski i njemački ministri financija.

Administracija Joea Bidena predložila je da se u SAD-u postojeća stopa poreza na dobit s 21 posto poveća na 28 posto zbog uklanjanja posljedica pandemije i realizacije ambicioznih infrastrukturnih projekata, a sada je taj plan promijenjen, pa je Biden spreman odustati od povećanja poreza na dobit na 28 posto, ako republikanci podrže proračunsku potrošnju za infrastrukturu.

Koliku god globalnu minimalnu stopu velike zemlje dogovorile, ona će vrijediti za sve kompanije, a ne samo za multinacionalne kompanije i tehnološke divove poput Amazona, Googlea i Facebooka, nego i za sve ostale tvrtke u svim zemljama na područjima za koja bude vrijedio dogovor.

Konačan dogovor

Vrijedit će za Irsku koja sada ima 12,5 posto poreza na dobit i za Hrvatsku koja ima stopu poreza na dobit od 10 posto za tvrtke s prihodom od 7,5 milijuna kuna kakvih je većina poduzetnika.

Irski ministar financija je nakon sastanka zemalja G7 izjavio da svaki konačni dogovor o reformi globalnih pravila o porezu na dobit mora zadovoljiti potrebe malih i velikih zemalja te je istaknuo da očekuje širu raspravu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koja se zalaže za minimalnu globalnu stopu poreza na dobit od 12,5 posto.

Velike zemlje imaju prosječnu stopu poreza na dobit od 20,8 posto, a male 14,5 posto, prema podacima tvrtke KPMG. Jasno je da svaka zemlja nastoji vodu okrenuti na svoj mlin, pa i Irska koju mnogi smatraju poreznom oazom i zemljom koja bi najviše izgubila uvođenjem globalne minimalne stope, po nekim procjenama oko dvije milijarde dolara godišnje. Irskoj su strane kompanije slično što je turizam Hrvatskoj.

image
Janet Yellen, američka ministrica financija, zadovoljna je dogovorom 
Justin Tallis/AFP

To što velike i bogate zemlje nastoje vratiti porezne prihode svojih velikih i bogatih kompanija koje diljem svijeta prijavljuju sjedišta da bi smanjile porezna davanja u matičnim zemljama, koštat će i Hrvatsku koja nije privukla Google ni Amazon, ni Volkswagen ni Jaguar. Hrvatska stopom poreza na dobit od 10 posto nastoji utjecati na dinamičniji rast tvrtki, na njihovo zapošljavanje i investicije. Uvođenjem globalne stope od 15 posto podiglo bi se porezno opterećenje tvrtkama, a potencijalni će investitori gubiti interes za ulaganje u manje razvijene zemlje, pa i u Hrvatsku.

Tako bi Hrvatska od globalne minimalne stope poreza na dobit od 15 posto dobila tri minusa i nijedan plus: povećano porezno opterećenje, gubitak interesa stranih ulagača i gubitak mogućnosti prilagođavanja svog poreznog sustava.

Neki stručnjaci vjeruju da se uvođenje globalne minimalne stope poreza na dobit neće odvijati lako jer multinacionalne kompanije imaju jake lobističke i pregovaračke sposobnosti. Ekonomisti ističu da povijest pokazuje da ono što "kroje" najrazvijeniji u pravilu ne odgovara manje razvijenim zemljama. Ukazuju da je svaka država uspostavila porezni sustav koji najbolje odgovara njezinim ekonomskim potrebama i mogućnostima, te svaka zemlja ima specifičnu ekonomiju pa bi najbolje bilo da sama određuje svoje porezne stope.

Porezna pravda

Njemački ministar financija smatra da je dogovor zemlja G7 o uvođenju minimalne stope poreza na dobit od 15 posto dobro za poreznu pravdu i solidarnost, ali loša vijest za porezne oaze jer tvrtke više neće moći izbjegavati porezne obveze knjiženjem dobiti u zemljama s najnižim poreznim stopama.

Porez na dobit će se obračunavati i plaćati tamo gdje se posluje, a ne samo tamo gdje su sjedišta tvrtki. U Europskoj uniji godinama se pokušava ujednačiti porezna osnovica za oporezivanje dobiti, a OECD godinama radi na problemu prelijevanja dobiti u porezno povoljnije zemlje te predlaže minimalnu stopu od 12,5 posto za multinacionalne kompanije s prihodima većim od 750 milijuna eura. Prema prvim procjenama, takva bi minimalna globalna stopa poreza na dobit donijela od 42 do 70 milijardi dolara poreznih prihoda pojedinim zemljama. Također, prema nekim istraživanjima koja su predstavljena europarlamentarcima, čak 40 posto prihoda velikih kompanija završi u poreznim oazama.

U Europskoj uniji također se radi i razgovara o nužnoj modernizaciji poreza, jer su porezi danas, u digitalnom dobu kada je moguće poslovati u nekoj zemlji bez fizičke prisutnosti, bez sjedišta tvrtke i adrese, još uvijek na razini pravila iz 19. stoljeća i porezom na dobit oporezuju se samo one tvrtke koje su fizički prisutne u nekoj zemlji. Tako se događa da građani i male tvrtke plaćaju poreze koje neke velike tvrtke legalno zaobilaze ili prolaze znatno jeftinije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2021 03:23