StoryEditor
Biznisrekordan urod

Dalmatinci, sadite kukuruz! Za ‘žitaricom budućnosti‘ raste potražnja u Europi: ‘Imamo idealne uvjete, a proizvodnja je itekako isplativa‘

23. studenog 2020. - 12:35
Kukuruz je rijetka žitarica koja je kompletno iskoristivNikola Vilić/Cropix

Kukuruz je žitarica budućnosti. S obzirom na njegovu višestruku iskoristivost bilo kao stočna hrana ili sirovina u proizvodnji bioetanola i proizvodnji električne energije idućih godina očekuju se značajan porast potražnje za kukuruzom na poljoprivrednom tržištu Europske unije.

Unatoč tome, na području Dalmacije nema intenzivnije proizvodnje ove žitarice, uglavnom se radi o zanemarivo malim površinama za osobne potrebe. A na zapuštenim kraškim poljima, kukuruz bi itekako dobro mogao uspijevati, istina prinosi bi bili manji u usporedbi sa slavonskom ravnicom, ali opet dovoljni da proizvođači ostvare prihod.

U Hrvatskoj je u ovoj godini proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini, kada je proizvedeno 2,29 milijuna tona. Kukuruz je ove godine zasijan na 258.000 ha, a ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi devet tona, što je isti prinos kao i prošle godine.

Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina, a prvi rezultati berbe kukuruza na istoku Hrvatske pokazuju vrlo nisku vlagu zrna, što znači da je kukuruz zreo i da neće morati na dosušivanje.

Prinosi su nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, no dohodak proizvođača ne bi trebao biti umanjen, jer proizvođačima ide u prilog da ne moraju platiti sušenje, pokazuje analiza stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Radna mjesta

Zemljišni i klimatski uvjeti za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj izuzetno su dobri, među najboljima u Europi pa i šire. Kukuruz bi trebao biti osnova ratarske, stočarske pa i cijele poljoprivredne proizvodnje, a isto tako mogao bi biti i oslonac mnogih industrijskih proizvodnji. Industrije etanola, škroba, alkoholnih i bezalkoholnih pića mogle bi otvoriti mnoga radna mjesta. Da bi se te industrije razvijale, potrebna je neprekidna opskrba velikih količina sirovine – zrna kukuruza.

Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego što su naše potrebe, znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu, jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva.

image
Bože Delić iz Muća u svojim poljima bere i kukuruz
Nikola Vilić/Cropix

Primjetno je da su posljednjih godina hrvatski ratari započeli mijenjati trendove u proizvodnji, odnosno okreću se kvalitetnijim sortama i većoj uporabi znanja u proizvodnji, što u konačnici rezultira stabilnošću ove proizvodnje i pokazuje dugoročne perspektive.

Skok izvoza

Izvoz kukuruza doživio je veliki rast. U 2016. godini izvezli smo količinu od 476.951 tone u vrijednosti od nešto više od 82 milijuna eura, dok je prošle godine na vanjska tržišta otišlo 872.853 tone u vrijednosti od 140,2 milijuna eura. U prvoj polovici ove godine izvezeno je 534.295 tona vrijednih 94 milijuna eura. Tijekom prošle godine čak 513.000 tona izvezeno je u Italiju, a 209.000 tona u Austriju.

Uvoz je u prošloj godini iznosio tek 42.089 tona vrijednih 37,4 milijuna eura, što pokazuje da se u ovoj proizvodnji ostvaruje veliki suficit u vanjskoj trgovini. Najviše se merkantilnog kukuruza uvezlo iz Mađarske, Srbije i BiH, dok se sjemenskog kukuruza najviše uvozilo iz Mađarske, Francuske i Austrije.

Gotovo dvije trećine EU žitarica koristi se kao hrana za životinje, oko jedne trećine za ljudsku potrošnju, a samo tri posto koristi se za biogoriva. Očekuje se da će potražnja za žitaricama rasti oko 10 posto do 2030. godine. U Hrvatskoj bi se zbog toga trebale povećati zasijane površine pod kukuruzom, te razbiti prisutni stereotipi da je kukuruz kultura Slavonije.

S obzirom na povećanu potražnju za kukuruzom kao sirovinom realno je očekivati daljnji rast cijena pa bi se tako za kilogram kukuruza moglo dobiti i do dvije kune, što je iznimno dobra cijena u usporedbi s otkupnim cijenama voća i povrća.

– Hrvatska ima idealne uvjete za proizvodnju kukuruza. U Americi se od kukuruza radio bioetanol, a kod nas imamo najave da bi se proizvodnja bioetanola mogla pokrenuti u rafineriji Sisak – ističe Ivica Šarec, predsjednik proizvođačke organizacije Posavina-Moslavina koja okuplja proizvođače žitarica.

– Kukuruz je jedna od rijetkih žitarica koja je potpuno iskoristiva. Za proizvodnju električne energije u bioenerganama se koristi stabljika, list i zrno kukuruza –​ pojašnjava Šarec, naglašavajući da je stoga proizvodnja kukuruza itekako isplativa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. siječanj 2021 00:46