Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Biznisunosan biznis

Apartmansko ludilo ne jenjava, pojavila se i nelojalna konkurencija: stranci s kapitalom glume male iznajmljivače, domaći bi se mogli naći u problemu

Piše Saša Ljubičić
22. siječnja 2020. - 02:15
Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Javnost i struka su suglasni: na Jadranu je previše apartmana. Godinama se govori da bi država trebala ograničiti rast privatnog smještaja, a da bi se to zaista moglo i dogoditi, potvrđeno je s najvišeg mjesta. Ministar turizma Gari Cappelli predlaže da se na određeno razdoblje zaustavi izgradnja novih turističkih kapaciteta, a o tome koliko će dugo ta mjera biti na snazi i hoće li se uopće provoditi, odlučivale bi općine i gradovi.

– Došlo je vrijeme u kojem moramo planirati održivi turizam, a sve strategije njegova razvoja u posljednjih desetak godina u tom smislu apostrofiraju nužnost razvoja hotelskog biznisa. I to zato jer se na taj način zapošljava domaće ljude i tako daje dodanu vrijednost lokalnom gospodarstvu. Posebno se to odnosi na obiteljske hotele, ali i resorte – kaže Šime Klarić, predsjednik Udruge malih i obiteljskih hotela.

Naš sugovornik ističe da je teško zabraniti bilo što, pa tako i gradnju novih apartmana, ali, veli, država ima na raspolaganju mehanizme kojima građane može poticati da radije investiraju novac u otvaranje obiteljskih hotela negoli u apartmane kako to je sada slučaj.

Povrat investicije

– Kapital ide tamo gdje su uvjeti za njegovo oplođivanje povoljniji, a to je u ovom trenutku ulaganje u apartmane, koje je i lakše i brže nego kad je u pitanju investiranje u hotele. Do sada su lokalni ljudi ulagali u apartmane, i to je bilo dobro za zajednicu, no sada je to preraslo u međunarodni biznis, a on često nema nikakve veze sa zajednicom u kojoj se razvija. Ne može stranac napraviti trideset soba pored hotela koji je izgradio lokalni hrvatski poduzetnik – upozorava Klarić.

image
Damir Krajač/HANZA MEDIA

Riječ je o tome da se rentanje privatnog smještaja, koje u principu funkcionira kao sekundarna djelatnost za dodatno punjenje ili krpanje obiteljskog proračuna i zato je oslobođeno velikih poreznih nameta, pretvara u posao u koji ulazi krupni kapital.

– I sad takvi ljudi ne plaćaju gotovo nikakve poreze, i vrlo malo zapošljavaju, a zbog benefita koje imaju kao privatni iznajmljivači, tako ozbiljno konkuriraju vlasnicima hotela koji imaju deset puta veća porezna opterećenja.

A zbog tih davanja vlasnici malih hotela postaju privatni iznajmljivači, umjesto da privatni iznajmljivači teže tome da postanu hotelijeri, da razvijaju posao, da zapošljavaju i tako unaprjeđuju sredinu u kojoj žive. Bitno je stvoriti unutarsektorsku konkurentnost. a to se može napraviti ostvarivanjem povoljnijeg pravnog i ekonomskog okvira za poslovanje malih hotela, pa će novi poduzetnici u turizmu radije ulagati u hotelski biznis negoli u apartmane – veli Klarić.

Je li ministar Cappelli u pravu kada predlaže da lokalna zajednica treba odlučivati o tome treba li graditi i otvarati nove apartmane?

– Da, jer jedino svatko na svome području može procijeniti je li privatnog smještaja previše. Upravo je u interesu i države, i lokalne zajednice, ali i samih poduzetnika da se ubuduće sve više otvaraju hoteli jer trendovi pokazuju da su ti gosti bolje platežne moći – veli Klarić.

Problem hipoteka

– U hotelima gosti duže ostaju, sezona je općenito duža, pa zrakoplovi s turistima za Split lete već od prvog ožujka do prvog studenoga, što nikada prije nije bio slučaj. Znači, perspektiva za hotelske goste je odlična, ali ako ljudi procijene da će zbog puno, puno manjih poreznih davanja za novac kojim bi napravili hotel izgraditi apartmane i puno brže vratiti uloženo, onda je jasno zašto se toliko ulaže u privatni smještaj.

image
Ivo Ravlic/cropix

Naši su ljudi uložili jako puno kapitala u kuće za iznajmljivanje, mnogi su opterećeni hipotekama, i ne bude li država pazila da tu ne dođe do pretjerivanja na tržištu, mnogi koji su se silno zadužili zbog ulaganja u privatni smještaj mogli bi se naći u problemima.

Ako broj apartmana nesmiljeno raste, on će ugroziti ne samo infrastrukturu, nego i taj turistički segment, a što smo onda napravili? – pita Klarić i dodaje da se država zato mora uplitati u pitanja koja se tiču turističkog tržišta ali je tu, ističe, ipak najveća odgovornost na lokalnoj zajednici čiji predstavnici najbolje znaju limite i perspektive određene sredine.

Naposljetku Klarić se zalaže za razlikovanje privatnih iznajmljivača kojima je rentanje soba ili apartmana dopunska djelatnost od onih koji od toga rade biznis.

– Ne možete vi ljude kojima je to desetljećima dopunska djelatnost, gurati u istu priču s investitorima koji su ovdje stigli s velikim kapitalom iz svijeta. Ne mogu takvi graditi trideset soba i proglasiti to ulaganje dodatnom djelatnošću. Takvoga treba obvezati na plaćanje poreza, kao i vlasnike hotela.

Jedno je, znači, dopunska djelatnost, a drugo je biznis; i jedno su ljudi koji su kroz generacije odvajali od usta da bi stvorili pet apartmana i omogućili obitelji bolji život, a drugo su veliki ulagači koje prati ogroman kapital iz inozemstva.

Od početka godine 6000 novih apartmana!


U posljednje tri godine u privatnom je smještaju registrirano novih 145 tisuća smještajnih jedinica, a samo lani je na tržište stavljeno oko trideset tisuća apartmana.

Od početka godine, a siječanj još nije "odradio" svoje, registrirano je novih šest tisuća apartmana! Svi radije postaju privatni iznajmljivači negoli vlasnici hotela. Jesmo li u čemu pogriješili?

– Nismo, jer činjenica je da turizam posljednjih godina raste i da su sve mjere koje je država provodila, od poticaja i svega drugog što je u tom smislu poduzimano, dale svoje rezultate.

Turizmu se svi u Hrvatskoj vesele i na njemu grade budućnost bez obzira što je negdje i prekomjeran – kaže Šime Klarić, predsjednik Udruge malih i obiteljskih hotela Hrvatske, i podvlači da je svakome jasno od koje je važnosti turizam za lokalno stanovništvo.

#APARTMANI#IZNAJMLJIVAčI#TURIZAM#šIME KLARIć

Izdvojeno