StoryEditor
BiznisLAKO JE TAKO

Analize kažu da su ugostitelji ‘zamračili‘ toliko novca da se mogla napraviti još jedna Dalmatina! A račune često ne izdaju ni frizeri, stomatolozi, automehaničari... Evo kako su to riješili Skandinavci

Piše Saša Ljubičić
18. siječnja 2022. - 10:11

Nevjerojatan podatak nedavno je iznio naš uvaženi ekonomski analitičar Damir Novotny. Naime, prema podacima Svjetske banke, u Hrvatskoj se čak trećina BDP-a stvara u sivoj zoni! Dakle, u državi koja je članica Europske unije, troje od deset poreznih obveznika ne plaća dažbine državi, a novac kojim barataju nerijetko je i sumnjivog podrijetla.

Nije tajna da je naročito na jugu Europe, izbjegavanje poreznih obveza nešto poput omiljenog "nacionalnog sporta". Iako se od uvođenja fiskalizacije do danas po tom pitanju stanje nešto popravilo, još se skoro trećina bruto društvenog proizvoda stvara daleko od očiju poreznika.

Svemu tome uvelike doprinosi struktura hrvatske ekonomije koja se svela samo na trgovinu i usluge. Tamo gdje je porezni nadzor slabiji, a da je tako u turizmu upozorava se još od vremena ministra Ivana Šukera, makinacije su ogromne, pa ispada da se u Hrvatskoj vrti puno veća suma novca nego to državne institucije bilježe u službenoj statistici.

Da građani Hrvatske i nisu baš crkveni miševi, iako je kuknjava ovdje poput himne, pa je "pjevaju" svi uglas, realno stanje društvenog bogatstva razotkrit će se početkom iduće godine kad krene konverzija kuna u eure. Količinom novca u optjecaju mnogi bi se mogli iznenaditi, a otprilike trećina tih sredstava zarađena je utajom poreza ili tzv. radom na crno. Već samim popisom stanovništva, utvrđeno je da se broj stanovnika drastično smanjio, a broj nekretnina enormno povećao u posljednjih deset godina. 

Bez sumnje brojni su stanovi, apartmani, vile, poslovni prostori..., kupljeni novcem koji država, u fazi njegove akumulacije, nije adekvatno ili uopće oporezovala.  

'Jamili' Dalmatinu 

Kako su ovom fenomenu doskočili Skandinavci? Vrlo jednostavno. Oni već godinama forsiraju kartično plaćanje, dapače, oni koji se koriste gotovinom nemaju nikakvih popusta, a ako se radi o iole većim transakcijama, moraju dokazati podrijetlo novca. Nemoguće su situacije poput onih u Hrvatskoj ili na jugu Italije, da se obrtnik prijavio na minimalac, a u gotovini kupuje skupe stvari poput limuzina, jahti, dragocjenog nakita i slično.

image
Davor Pongracic/Cropix

Sve se danas u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj..., manje - više odvija online, i država tako sve više posredno ima uvid u vaše financije, pa se u poreznoj prijavi ništa više ne može sakriti ili bolje rečeno to vam ne bi bilo mudro. Jer, kako se praviti "goljo" i prikazivati mizerne prihode od privatnog biznisa, a s druge strane bjesomučno trošiti veliki novac kojem se na bankama vidi trag? Da se našalimo, golemom gotovinom u uređenim državama raspolaže samo mafija.

Hoće li i u Hrvatskoj, nakon uvođenja eura 2023., a kad ćemo i faktički postati dio eurozone, Vlada konačno zauzdati sivu ekonomiju i stati na rep ovoj vrsti malverzacija. Da se radi o ogromnom problemu, svjedoči analiza koja je svojevremeno napravljena na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a prema njoj ispada da su od uvođenja PDV-a do fiskalizacije samo naši ugostitelji "zamračili" tolika novca da se s tim iznosom mogla napraviti još jedna autocesta između Zagreba i Splita.

Ilustracije radi, za Čačićeva ministarskog mandata pokrenuta je izgradnja Dalmatine, a njena je gradnja na 300 manje zahtjevnih, od ukupno 380 kilometara, koštala nešto više od četiri milijuna eura po kilometru, dok je u vrijeme Božidara Kalmete taj famozni "zlatni kilometar" bio i četiri puta skuplji. Uključite kalkulator, pa će vam biti jasno koliko novca nestane u sivoj zoni.  

Bezgotovinsko plaćanje je in 

-   Sve suvremene zemlje pa tako i Hrvatska, susreću se s velikim problemom vezanim uz podizanje svijesti kod njenih stanovnika o potrebi plaćanja poreza. Bez sigurne i stalne naplate poreza, ni jedna država ne može normalno funkcionirati. Tu nisu oštećeni samo proračunski korisnici već i redovni platiše građani i pravne osobe koji svoje obveze snose uredno. Redovitim plaćanjem poreza, osigurano je redovito punjenje državnog proračuna, a samim time i financiranje javnih troškova te u konačnici i postoji mogućnost smanjenja nekih poreza poput onih na dohodak. Republika Hrvatska, zajedno sa zemljama u regiji, nalazi se na vrlo niskom mjestu na ljestvici urednih poreznih platiša.

Prema većini analiza iskazanih prihoda u poslovanju poduzetnika u Republici Hrvatskoj, došlo se do zaključka da se većina prometa ostvaruje poslovanjem preko računa, te da učešće prometa u gotovini ne reflektira u cjelini prihod poduzetnika. Prema većini umjerenih analiza smatra se da siva ekonomija čini oko 1/3 BDP-a. Pored sektora koji su pokriveni, uvođenje eura i posljedična fiskalizacija računa i u ostalim branšama gdje god je to moguće uvesti idu za ciljem smanjenja porezne evazije, odnosno neplaćanja caru careva.

U Hrvatskoj se najveći volumen novca fiskalizira u sektoru djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala. Sveukupno je u prošloj godini prijavljen promet po računima u iznosu od 138,3 milijarde kuna. Zanimljivo je kod ove brojke kako je u 2021. zabilježen daleko najveći volumen prijavljenih računa uopće u toj branši otkako je uveden sustav fiskalizacije.

image
Branimir Boban/Cropix

Koronom protiv utajivača

Slijedi ga sektor C Prerađivačka industrija sa 27,4 milijarde prijavljenih i fiskaliziranih kuna te sektor I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića u kojem je put Porezne uprave poslana informacija o 25 milijardi kuna. Što se tiče posljednje dvije godine, tu je prema podacima Porezne uprave vidljivo smanjenje broja računa ali i povećanje iznosa. To reflektira pandemijske okolnosti, lockdown u pojedinim branšama te snažan rast online prodaje koja je što se tiče osnovnice za državne prihode nadomjestila ugostiteljski sektor.

Za sve djelatnosti u razdoblju od 22.02.2021. do 02.01.2022. godine u odnosu na 24.02.2020.- 03.01.2021. godine vidljivo je povećanje broja računa od 25 posto i povećanje iznosa računa od 26 posto. U navedenom trgovačkom sektoru G vidljivo je povećanje broja računa od 23 posto i povećanje iznosa računa od 17 posto.. U ugostiteljskim djelatnostima sektora I vidljivo je u navedenom razdoblju povećanje broja računa od 25 posto i povećanje iznosa računa od 80 posto.Što se tiče plaćanja u odnosu na 2019. i tu je isti trend smanjenja broja računa a povećanje njihovog volumena. Tako je za sve djelatnosti u razdoblju od 22.02.2021.-02.01.2022. godine u odnosu na 25.02.2019.- 05.01.2020. godine vidljivo smanjenje broja računa od 6 posto, te povećanje iznosa računa od 5 posto U djelatnostima trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala vidljivo je da je broj računa ostao isti te povećanje iznosa računa od 7 posto. U djelatnosti I - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane očito je smanjenje broja računa od 28 posto i smanjenje iznosa računa od 6 posto - kazao nam je privatni konzultant Ivica Žuro iz tvrtke "MM Beneficium". 

Gdje se najčešće vara?

- Dio kafića u kasnim noćnim satima ne izdaje račune.

- Dio restorana, posebno po mjestima u kojima inspektori baš često i ne šetaju, uopće ne izdaje račune, često su napisani rukom. Neki od njih nemaju ni blagajne. 

- Rijetko se izdaju računi kod pojedinih stomatologa. 

- Dio frizera uopće ne izdaje račune. 

- Mali kiosci također izbjegavaju račune. 

- Dio liječnika u privatnoj praksi ne fiskalizira račune.

PSD

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2022 14:00