U Hrvatskoj, državi koja nema ni četiri milijuna stanovnika, čak je oko 1,4 milijuna gejmera! Impozantan je to podatk koji nam je iznio Matija Vučković, organizator prve poslovne konferencije “Game Changing”, koja će, sudeći po broju onih koji svoj život ne mogu zamisliti bez konzole, biti pravi pogodak. Održava se u Zagrebu, starta 1. prosinca, a okupit će brojna imena koja mogu biti jako inspirativna ako vidite i svoj interes u toj industriji.
Kada govorimo o gorespomenutoj brojci, neki će možda naivno pomisliti kako je riječ o ljudima koji po cijele dane “trkeljaju” po Playstationu jer nemaju pametnijeg posla. Međutim, stvar je, dakako, puno šira i pruža novi prozor u svijet, otvara nove poslovne vidike, nova zanimanja...
Najbrže rastuća industrija
Riječ je o manifestaciji koja iz kuta gaminga pokriva development, web3, eCommerce, animaciju, digital dizajn, AI & big data, blockchain, kriptovalute, cyber sigurnost i bullying, NFT, kao i mnoge druge teme te aktualne trendove.
Jedna od tema bit će i kriza na kriptosceni, govorit će se o gaming budućnosti kroz panele i brojne prezentacije.
Gosti predavači dolaze iz najuglednijih tvrtki; “Infobip” i Rimac podijelit će priče o tome kako izgraditi tvrtku od nule do milijarde, regionalna gaming dev tvrtka “Nordeus” objasnit će otkud svi prihodi od igara, dobit ćemo odgovor na pitanje je li e-sport sport ili ne, i to od Damira Martina i Zlatka Mateše.
Velik krug predavača i panelista dat će svoje case studije, interne priče s tržišta, predočiti trendove i smjer kojim se razvija ova izrazito financijski izdašna industrija te prezentirati koja su znanja, alati i vještine potrebni da uhvatimo korak s budućnošću koja je započela... A što još možemo očekivati u takvoj budućnosti, otkrio nam je Vučković.
Gamechanger je događaj koji zbilja pokriva razna polja iz gaming svijeta i u kojem će, kako se to popularno kaže, pronaći nešto za sebe i profesionalci, iskusni gejmeri, ali i oni koji tek žele pobliže otkriti ovaj svijet, odnosno poslovne prilike koje im on donosi. Hajdemo krenuti od takvih - “običnih gejmera”, mladih ljudi koji svoju budućnost vide upravo u toj sferi, ali osim samoga “gejmanja” i ljubavi prema njemu, oni zapravo pojma nemaju o tom svijetu. Često od mladih imamo priliku čuti kako će u životu zarađivati od “gejmanja”, ali kada ih pitate kako točno, oni - ne znaju. Takvih će vjerojatno biti na ovoj konferenciji, kakav “ulaz” u ovaj svijet je po vama najbolji za ovu kategoriju?
- Gaming industrija je najbrže rastuća industrija s eksponencijalnim rastom zadnjih nekoliko godina. Taj rast prati i razvoj novih tehnologija koje su usko povezane s gaming industrijom, od web3, clouda, ecommercea, metaversea i slično. Razvojem industrije stvaraju se i nove mogućnosti za sve dionike u ekosustavu, od novih zanimanja do kompanija koje se prilagođavaju promjenama kako bi opstale i bile u igri koju diktira tržište. U svijetu postoji više od 3 milijarde igrača, s tendencijom rasta, te oko 900 milijuna pratitelja streama, što čini više od 1/3 svjetske populacije. Stoga je jednostavan odgovor da želite biti dio ove svjetske scene i sudjelovati u igri.
Pola Europljana će igrati igrice
Gaming je brzorastuća poslovna industrija, međutim, prva asocijacija na “gejmanje” zapravo uopće nije dobra i često ide pod ruku sa sve mlađim naraštajem koji provodi sate, dane igrajući ili općenito previše vremena provodi u virtualnom svijetu, a što izaziva brojne neželjene posljedice. Kako vi gledate na to?
- Razvoj tehnologija također utječe na koji način te u kojoj količini ćemo konzumirati sadržaj koji koristimo za zabavu, edukaciju, obavljanje posla, okupaciju tinejdžera i slično. Upravo zato treba biti oprezan i umjeren kao i u svemu što koristimo. Danas tinejdžeri, ovisno o dobi, okvirno provedu između šest i sedam sati dnevno ispred ekrana, dok uz igranje provedu manje od 2 sata. Profesionalni igrači, e-sportaši provedu u prosjeku osam do devet sati. Prosječna dob današnjega gejmera iznosi 37,5 godina, od čega 53 posto čine muškarci, tako da se i ovim podatkom ruše određeni stereotipi koji se vežu uz gejmere.
Koliko je ova industrija u Hrvatskoj ostvarila svoj potencijal, gdje vidite najveći prostor za širenje, jačanje?
- Službeni podaci, nažalost, još nisu dostupni za Hrvatsku i regiju, ali postoji nekoliko veoma preciznih istraživanja koja se provode u drugim EU zemljama, od kojih je nama najbliže ono iz Njemačke, čiji podaci govore da 59 posto stanovništva igra igre, odnosno, do 2023. na razini cijelog EU-a polovina će stanovništva igrati igre. Vođeni svim dostupnim podacima i statistikama konzervativnom procjenom možemo reći da je u Hrvatskoj okvirno 1,4 milijuna gejmera.
Nevladina agencija CGDA (Croatian Gaming Developers Assotiation) ulaže velike napore u istraživanje i prikupljanje podataka, stoga uskoro možemo očekivati i službene podatke. Mislim da ovi podaci sami za sebe govore o potencijalu industrije.
Naravno da su mlađe generacije one koje pokazuju najviše zanimanja, no jeste li se susretali sa slučejevima kada su ljudi srednjih godina ili stariji ostavljali svoje poslove i okretali se ovoj industriji, imate li neke primjere?
- Jesam, postoji velik broj ljudi koji su napravili ovaj iskorak u karijeri. Od gaming industrije, svih onih tech poslova u ekspanziji kao što su WEB3, Metaverse, AI i Big data, NFT, blockchain, sljedećoj razini u E-commerce razvoju, cyber sigurnosti te mnogim drugim. Treba se samo odlučiti i uskočiti u brzo jureći vlak gaming industrije.
Kada pogledamo paneliste, većinom su to muškarci. Kako žene u Hrvatskoj stoje u pogledu ove industrije. Tko bi bile, hajdemo to tako kazati, najveće hrvatske igračice?
- Ne možemo predstavljati najbolju igračicu. U gaming svijetu postoje različite discipline (igra), baš kao i sportu.
U kojem segmentu ove industrije žene pokazuju najviše interesa?
- Žene daju neprocjenjiv doprinos svijetu igara. Danas su prisutne u gotovo svim segmentima industrije, od razvoja igara, oglašavanja...
Gaming će mijenjati obrazovni sustav
Što će po vama biti highlight ove konferencije?
- Prelazak gaminga u mainstream korporativni i obrazovni segment. Postavljanje ove infrastrukture kao jednog od prioriteta tehnološkog razvoja. Gamechanger nije elitistički skup posvećen uskom krugu profesionalaca i jednoj industriji. Program koji se paralelno održava u pet dvorana namijenjen je svim zainteresiranima koji žele zakoračiti u gaming svijet, od studenata, predstavnika IT industrije, znanosti, institucija, poslovnih zajednica, umjetnike, gaming entuzijasta, do pojedinaca koji planiraju sudjelovati u dinamičnom procesu transformacije prema gaming i metaverse budućnosti.
U kojem smjeru će se po vama razvijati gaming industrija?
- Razvojem gaming industrije razvija se i čitav niz potreba, a kako se mijenjaju potrebe, tako će se u budućnosti mijenjati ili prilagođavati i obrazovni sustav. Naglasio bih da u procesu izrade jedne videoigre postoji potreba za 17 različitih profila ljudi, odnosno zanimanja. Od inženjera zvuka, programera do animatora. Da ne spominjemo veliku potrebu za stručnjacima u područjima strojnog učenja. Novo vrijeme koje nam dolazi ne donosi samo nova zanimanja, već preoblikuje postojeća u kojima je ključna poveznica s tehnologijom. Danas tehnologija transformira tradicionalne poslove poput epidemije.