StoryEditor
Biznisambiciozan plan

ACI ne odustaje od hidroaviona, gotov projekt od 12 milijuna eura, predviđa 30 aerodroma na vodi. Cvek: Brz zračni prijevoz presudan je za dolazak turističkih elita

Piše Zoran Šagolj
19. travnja 2021. - 07:47
Pogled iz hidroaviona na Jelsu  Božidar Vukičević/ HANZA MEDIA

Pandemija koronavirusa osujetila je plan ACI-ja da svoje marine na Jadranu uveže zračnim putem.

Da se nešto događa po tom planu, moglo se naslutiti još potkraj 2019. godine. Tada se ova strateška turistička tvrtka u većinskom vlasništvu hrvatske države našla među kupcima dijela imovine propalog European Coastal Airlinesa (ECA), koji je do 2016. hrvatske otoke povezivao hidroavionima. Radilo se konkretno o pontonima koji su bili na području Splita i Lošinja, kao i nekoliko kioska koji su služili za prodaju karata u lukama.

Kako nam je tada potvrdio stečajni upravitelj Vlaho Monković, ACI je pregovarao i s tvrtkama koje su istu opremu kupile u prethodnim krugovima javne dražbe.

Pogoduje im 'Schengen'

– Pontoni su u odličnom stanju, nisu “raubani”, skoro su kao novi – komentirao je Kristijan Pavić, prvi čovjek ACI-ja, dodajući znakovito kako je "ideja povezivanja našeg kopna i otoka dobra, značajna za hrvatski turizam, ali prethodni vlasnici koncesije nisu propali bez razloga".

Prije godinu i pol dana, barem u javnosti, sve je ostalo na tome, ali je ACI u tišini nastavio raditi na projektu. Slobodna Dalmacija ovih dana imala je uvid u poslovni plan, koji pod radnim nazivom "FlyACI" razrađuje ideju zračnog povezivanja preko dvadeset ACI marina na našoj obali i otocima. Izradili su ga inženjeri Zdravko Delić i Roman Cvek zajedno s ekipama svojih tvrtki iz Zagreba, odnosno Pule.

Ovaj dvojac poznat u hrvatskim aerokrugovima poziva se na činjenicu da je u strategiji razvoja ACI-ja postavljen cilj da se što veći broj njegovih marina digne na kategoriju pet sidara (ekvivalent pet hotelskih zvjezdica), čime bi se prilagodilo klijenteli veće platežne moći, što su vlasnici brodova od 15 metara pa naviše.

image
Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI-ja
 
Matija Djanješić/HANZA MEDIA
- Za postizanje ovog cilja, vlasnicima brodova potrebno je omogućiti što brži dolazak iz domicilnih zemalja do svojih plovila u ACI marini tijekom cijele godine, pogotovo vikendima i blagdanima, pa se logički nameće rješenje povezivanja marina zrakoplovima, hidrozrakoplovima i helikopterima - stoji u Delićevoj i Cvekovoj studiji iz 2019. godine, kada se još nije mogao naslutiti dolazak virusa koji će ponajviše uzdrmati upravo industriju putovanja.

Angažirani stručnjaci bili su stava da u prvoj fazi ACI treba razmišljati o povezivanju marina zrakoplovima, dok bi ono helikopterima ostavili za neki drugi poslovni plan. Šansu za uspjeh projekta vidjeli su i u činjenici da bi se ulaskom RH u schengenski režim značajno pojednostavila procedura putovanja pogotovo zračnim putem, pa predlažu osnivanje tvrtke specijalne namjene "FlyACI" d.o.o.

Marine kao aerodromi

A koliko bi to sve koštalo? Izračunali su nešto više od 11 milijuna eura, od čega bi najveći dio, oko 10 milijuna, otpadao na nabavu zrakoplova, dok bi se ostatak utrošio na infrastrukturu. Tome dodaju i još nešto više od milijun eura za obrtna sredstva, pokretanje investicije i prvu ratu leasinga.

Ako bi se sve posložilo kako treba, ACI bi imao 30 aerodroma na vodi, zaposlio bi 56 ljudi, a investicija bi se s prometom od 65 tisuća putnika godišnje vratila za 11 godina. Svakako, ne očekuju da bi se reprizirala neuspješna poslovna priča kakvu je doživjela ECA na hrvatskoj obali, za što je, po njima, bilo nekoliko ključnih razloga, a prvenstveno loša procjena prihoda, kao i neadekvatni zrakoplovi.

- Mišljenja smo da bi uz postojeću strukturu korisnika ACI marina ovu vrstu prijevoza trebalo ponuditi i općem tržištu. Dakle, ne bi se samo poslovalo u zatvorenom sustavu, znači isključivo unutar korisnika ACI marina, već po otvorenom tržišnom pristupu – predlažu inženjeri Delić i Cvek, koji su pobrojali i 14 zračnih luka u Hrvatskoj i inozemstvu s kojima bi se trebalo povezati (Ancona, Pescara, Mostar, Beč, Venecija, Graz...).

Ovih dana ponovno smo kontaktirali ACI, želeći doznati što se zbiva s ovim projektom. Prema onome što smo doznali od predsjednika Uprave Kristijana Pavića, ideja je još itekako živa i aktualna te se nije stalo samo na izradi poslovnog plana.

- Naravno da je korona učinila svoje pa smo još uvijek u pripremnim radnjama. Dokument koji spominjete samo je baza koja se nadopunjuje. Nakon njega, napravljen je cijeli niz analiza i studija, s tim da je u obzir uzeta i pandemija, te realna nadanja da će se situacija poboljšati. I KPMG je izradio svoju studiju, u kojoj je iz svih mogućih aspekata sagledana ideja da se naše marine koristi kao svojevrsne hubove, aerodrome na vodi - rekao nam je Pavić.

Također je dodao da će za mjesec-dva moći nešto više reći o ovoj temi, ali je na kraju i znakovito poručio:

- Dovoljno je pitati svakog otočanina i turista koji je letio u ono vrijeme s ECA-om što im je značila takva vrsta povezanosti. Ako gledate što se generalno događa u avijaciji, a tu mislim na letove i male avione, vidjet ćete da, za razliku od velike, ona cvjeta. Sve to govori da cijela ova priča itekako ima smisla.

Elitni turizam


Kontaktirali smo i Romana Cveka, jednog od dvojice autora studije 'FlyACI'. O njoj konkretno nije želio govoriti, jer je, kako je poručio, ona poslovno vlasništvo ACI-ja, pa nas je uputio na nadležne u Rijeci, no govorio nam je o jednom drugom, sličnom projektu.

- To je 'FLY Croatia' - hrvatski program zrakoplovnog turizma, koji zbog potencijala od oko 100.000 privatnih zrakoplova u EU-u i općeg podizanja hrvatske na svjetskoj ljestvici elitnog turizma čini svrsishodnim revitalizirati niz napuštenih kopnenih i otočnih aerodroma (poput Visa ili Pokrovnika kod Skradina) u vlasništu RH i/ili lokalnih samouprava.

Naime, na ovaj je način (brzim dolaskom/odlaskom privatnim zrakoplovom) moguće očekivati produljenje sezone i povećanje broja elitnih objekata, a time i turista duž Jadrana, priobalja, kao i atraktivnih zona poput Plitvica i Baranje.

Pojavom elitnih vila, čarter brodova i hotela u Istri, Kvarneru i Dalmaciji, svjedoci smo pozitivnih sinergijskih učinaka za turizam i lokalno stanovništvo.

U Hrvatskoj nam nedostaje samo infrastruktura za privatne zrakoplove, kojom bi se, s jedne strane, rasteretilo zračni prostor inače u normalnim sezonama preopeterećenih zračnih luka poput Splita i Dubrovnika, a s druge strane stvorilo preduvjete za elitni turizam ne samo za brze dolaske/odlaske, već i medicinske zračne prijevoze. Siguran i brz medicinski zračni prijevoz presudan je ne samo za lokalno stanovništvo, nego i za dolazak turističkih elita – ističe Cvek, koji je dodao i ovo:

- U COVID krizi jedini segment u zrakoplovstvu koji bilježi nagli rast je promet privatnim i čarter zrakoplovima. Evidentno je da elite putuju i dalje i da ih ni COVID nije zaustavio, što znači da nije hendikepiran ni elitni turizam, gdje zrakoplovna aerodromska infrastruktura omogućava brzi dolazak po principu 'door to door'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. travanj 2021 08:10