Ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odlučio je temu svog već tradicionalnog obrazovno-ekološkog natječaja za školarce usmjeriti na promišljanje o održivoj modi nasuprot brze mode.
- Pojavom brze mode povećala se količina proizvedene i bačene odjeće, što ima negativan utjecaj na okoliš. "Modna lasta" je naziv ovogodišnjeg natječaja koji poziva učenike osnovnih i srednjih škola da postanu novinari časopisa održive mode i svojim radovima podižu svijest o ovom globalnom problemu – kazala je voditeljica projekta Sunčana Matić.
Brza moda podrazumijeva stalnu proizvodnju novih odjevnih predmeta po vrlo niskim cijenama. Kako bi riješila problem njezina utjecaja na okoliš i postigla kružno gospodarstvo do 2050., Europska unija želi smanjiti količine tekstilnog otpada te produžiti životni ciklus i potaknuti recikliranje tekstila. S razlogom, zna li se da su za proizvodnju tekstila potrebne velike količine vode, ali i zemljišta za uzgoj pamuka i drugih vlakana. Primjerice, za proizvodnju jedne pamučne majice prema procjenama potrebno je 2700 litara pitke vode, količina koju jedna osoba popije u dvije i pol godine. Procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto globalnog onečišćenja vode. Jednim pranjem poliesterske odjeće u perilici rublja može se ispustiti 700 tisuća mikroplastičnih vlakana koja mogu završiti u prehrambenom lancu, odnosno na tanjuru. Većina mikroplastike iz tekstila oslobodi se tijekom prvih nekoliko pranja, a brza moda, zbog svoje masovne proizvodnje, niskih cijena i velikih količina prodaje uzrokuje te procese.
Procjenjuje se da modna industrija uzrokuje 10 posto globalnih emisija ugljika, što je više od međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno, upozoravaju iz Fonda. Prema podacima Europske agencije za okoliš, kupovina tekstila u EU-u 2020. proizvela je oko 270 kg emisija CO2 po osobi, što znači da su tekstilni proizvodi u EU-u uzrokovali 121 milijun tona emisija stakleničkih plinova. Europljani godišnje u prosjeku koriste gotovo 26 kg i bacaju oko 11 kg tekstila, a samo se jedan posto korištene odjeće reciklira i koristi za novu odjeću.
- Brza moda glavni je razlog povećanja potrošnje, koja je jednim dijelom potaknuta internetskom trgovinom, društvenim mrežama i industrijom koja modne trendove čini dostupnima većem broju potrošača. Budući da u današnje vrijeme gotovo svatko može kupovati trendi odjeću kad god poželi, lako je razumjeti kako se fenomen brze mode proširio – podsjeća Sunčana Matić, te obrazlaže svrhu projekta:
- Kako se na ovaj problem ne bi samo ukazivalo već ponudilo bolje rješenje, kroz "Modnu lastu" učenici su dobili novinarski zadatak u kojem trebaju istaknuti važnost održive mode i ukazati na negativan utjecaj na okoliš koji proizlazi iz brze mode. Tako niži razredi osnovnih škola imaju zadatak izraditi naslovnicu časopisa na temu ‘Novi život staroj odjeći‘, viši razredi u obliku duplerice časopisa osmisliti ‘Umjetničko djelo od tekstilnog otpada‘, a srednjoškolci izraditi ‘Mini časopis o održivoj modi‘ od najviše šest stranica".
Radove prijavljuju mentori, odnosno nastavnici koji organiziraju natjecateljske skupine, i to do 12. travanja 2024. godine preko web stranice modnalasta.com.
- Ovim natječajem se želi djecu i mlade potaknuti na promišljanje kako bi došli do zaključaka da smo naše ponašanje i mi sami alternativa ovom problemu. Stoga je potrebno usvajati dobre navike od malih nogu, a loše mijenjati te umjesto gomilanja nepotrebnih stvari poticati umjerenost i održivost – poruka je voditeljice "Modne laste".
Fondovi eko natječaji za djecu i mlade redovito nailaze na veliki interes te je u proteklih pet godina više od 1000 razreda prijavilo svoje radove na kojima je radilo 20 tisuća djece i mladih.
Kad je riječ o odjeći koja se više ne može (ili ne želi) nositi, treba podsjetiti na to da se ona ne mora bacati u kontejnere za komunalni ili bilo koji drugi otpad, nego da se može odložiti u reciklažna dvorišta ili donirati za recikliranje, primjerice Socijalnoj zadruzi Humana Nova iz Čakovca, koja se već godinama upravo bavi sakupljanjem tekstila i tako ekološki osvještava stanovništvo o njegovom štetnom utjecaju. Pojedini trgovački lanci i dućani također zaprimaju odjeću koju građani više ne koriste, kao i second-hand dućani.
S druge strane, odjeću, obuću, posteljinu i ostale tekstilne artikle koji su još uvijek upotrebljivi može se donirati drugima. Crveni križ prikuplja tekstil, bez oštećenja i u dobrom stanju, te prosljeđuje odraslima i djeci koji su u potrebi.
Samo promjenom kulture kupovanja odjeće, koja podrazumijeva ono što je sašiveno od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala čiji je vijek trajanja duži, može se usporiti negativne procese koji proizlaze iz brze mode. Francuska je tu otišla korak dalje, najavivši niz mjera koje će jeftinu, poznatiju kao brzu modu, posebice kineskih masovnih proizvođača, činiti manje privlačnom kupcima. Ključne mjere uključivat će zabranu oglašavanja najjeftinijeg tekstila i ekološku naknadu za jeftine artikle. Očekuje se da će taj trend slijediti i Hrvatska.