U Solinu se domaći i gosti vole javno jer je grad po mjeri čovjeka

I dok se stanovnici nekih drugih gradova žale kako im je turizam donio gužve na ulicama, parkiralištima, te buku zbog okupljanja u sitne noćne sate, Solinjani svoj turizam žive i vide na jedan sasvim drugi način.
Grad uz Riku se, kao što se to često i ističe, želi profilirati prije svega kroz kulturno-povijesni i vjerski turizam, te rasti na riznici salonitanskog i starokršćanskog nasljeđa. Želja je da gosti Solin upoznaju od zelenila Gospina otoka i rijeke Jadro nizvodno do njezina ušća, odakle, nažalost, barem za sada, taj i takav turizam ne ide dalje do solinskih plaža koje su još uvijek okružene industrijom.
Međutim, ono što Solin nudi jest zaista bogat kulturno-scenski program, kao i brojne, već prepoznatljive kulturne i turističke manifestacije različitog karaktera na raznim solinskim lokalitetima; poput obnovljene pozornice unutar srednjovjekovne utvrde Gradine, prostoru Gašpine mlinice, također zaštićenom kulturnom dobru, Šupljoj crkvi, Saloni, Tusculumu, Amfiteatru, kući Parać…, ali isto tako i okolnim naseljima i mjestima poput Blaca, Kučina, Mravinaca, Vranjica, njihovom prirodom, starim kamenim kućama, crkvicama. Riječju: baštinom.
Solin svojim gostima u privatnom smještaju nudi većinom mirne kutke uz autohtone sadržaje, a turisti koji dolaze, kažu, žele upravo to – spokoj. Čuti cvrkut ptica, ili ujutro kad otvore oči uživati u potpunoj tišini.
– Glavno im je da ne čuju buku automobila –​ pojašnjava nam jedan iznajmljivač iz Vranjica, a znaju biti iznenađeni time što se u more mogu "baciti" gotovo s kućnog praga; jer ono je tu, svuda oko njih.
U Mravincima i Kučinama, pod obroncima Mosora, s terase ili bazena, furešti imaju prekrasan pogled na Split i otoke. Nakon jutarnje kavice obično uživaju u šetnji do starog sela, razgledanju balatura, dive se moćnom kamenom toću s kojim se danas maslinari još znaju poslužiti, pa njime praviti ulje, barem da bi pokazali mlađima kako se to nekad radilo.

Raste broj noćenja

Pod Kozjakom i Mosorom, turistima se nude prilike za više adrenalina. Mogu se okušati u planinarenju, sportskom penjanju, bicikliranju, ziplineu… S druge strane, opet se nalaze u blizini većega grada ako požele neki drugačiji sadržaj.
Prilikom jednog razgovora koji sam vodila na turističke teme, u Rupotini, u Solinu, vlasnici kuće za odmor kazali su mi kako sugeriraju svojim gostima brži prolazak, odnosno dolazak do centra Solina, da bi izbjegli brojne uličice i dvorišta na putu. No, oni su im odgovorili kako im se zapravo baš to sviđa. Žele doživjeti taj život susjedstva, vidjeti kako se djeca igraju u dvorištu, a netko ispred kuće još popravlja automobil, sadi povrće ili prostire robu.
Iako turističke brojke u Solinu neprestano rastu, zbog ukupnog broja smještajnih kapaciteta u odnosu na okolne destinacije, ne radi se o velikim brojkama dolazaka i noćenja.
Uglavnom, Solin se prema rezultatima Turističke zajednice grada, može i u ovom razdoblju, od početka godine do 15. rujna, pohvaliti s 12.993 dolaska i 56.876 noćenja, što je, navode, porast od 77 posto u dolascima i 64 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prosječna dužina boravka turista je četiri dana, a najčešće osim naših, domaćih, stižu gosti iz Njemačke, Francuske, Nizozemske, Poljske i Austrije.
Kad se brojke usporedbe s onima za isto razdoblje 2019., ostvarenje turističkih dolazaka je 42 posto, a noćenja 67 posto, dakle, porast je više nego očit.
U srpnju i kolovozu, kada ih se gleda pojedinačno, ostvareno je najviše dolazaka i noćenja, budući u predsezoni, kao i manje-više drugdje u nas, dominiraju domaći gosti. Tako je u srpnju zabilježen rast od 79 posto u dolascima i 67 posto u noćenjima.
U kolovozu taj porast iznosi 70 posto, a u noćenjima 64 posto.
Čak je u samom kolovozu zabilježen porast od pet posto u noćenjima, s obzirom na okolnosti pandemije, u odnosu na 2019. godina koja je bila rekordna, kažu u TZ-u grada Solina.
Gosti koji se nalaze u hotelima, ali i privatnom smještaju, redovito su informirani o manifestacijama koje provodi Turistička zajednica grada, samostalno ili u suradnji s partnerima, solinskim institucijama ili udrugama, a također i o događanjima "Solinskog kulturnog ljeta".
Ovogodišnja manifestacija "Solinskog kulturnog ljeta" pod okriljem Javne ustanove u kulturi "Zvonimir", u razdoblju od 15. srpnja do 4. rujna iznjedrila je ukupno 51 kulturnu produkciju, od čega 28 u glazbenom, 7 u dramskom, 5 u izložbenom, 2 u književnom, 6 u dječjem, 1 u plesnom i 2 u filmskom program, a u brojci od 11.710 ljudi koji su te programe posjetili, odnosno pogledali ili poslušali, našlo se, osim domaćih, i stranih gostiju.
Sigurno više na glazbenim manifestacijama nego dramskim, naravno zbog jezične barijere, a da je tome tako svjedoči i velik broj registracijskih tablica s BH oznakama koji su iz pravca Trogira, s Čiova, pristigli 24. srpnja da bi uživali u sevdahu Amire Medunjanin, ili, primjerice, na koncertu Zabranjenog pušenja gdje je nedvojbeno bilo više gostiju, nego samih Solinjana.

Šetnja uz Riku

Mnogi Splićani, Kaštelani, kao i ostali susjedi, također sve više posjećuju solinske kulturne sadržaje. To se lako može uočiti na manjim pozornicama, odnosno gledalištima, poput vrta Tusculum u Saloni.
Solin se, kako čujemo, bira i zbog mogućnosti bližeg parkiranja sadržajima, gledalištima na otvorenome, prihvatljivim cijenama ulaznica, a ljeti možda i svježine koju donosi Jadro. U jednom điru može se pogledati kulturni program, ali i prošetati uz Riku, popiti piće ili nešto pojesti u jednom od restorana.
Turistički programi poput onog "Šta su jeli naši stari?", koje je Turistička zajednica grada Solina s udrugom "Solinjani" organizirala redovito prije pandemije, i danas bi svakako bili posjećeni. Na njima je bilo i inozemnih gostiju što se dalo zapaziti po njihovim Facebook objavama. Tako je jedna Englezica, primjerice, napisala da nije kušala bolji gulaš.
Uglavnom, Solin nema za sada problem s masovnim turizmom. Gosti u Solinu, kao i posjetitelji koji tu dođu na sat ili dva, mogu punim plućima doživjeti cjelokupnu ponudu grada, bez utjecaja koji turizam inače donosi, poput preopterećenosti infrastrukture. Još kada bi se rekonstruirala Širina, jedno od najprometnijih čvorišta u Hrvatskoj, čiji je početak uskoro najavljen, bio bi riješen i kvalitetniji pristup gradu, a vjerovati je jer Turistička zajednica grada Solina svoje projekte provodi tijekom cijele godinu, dakle i izvan glavne sezone.
Usprkos izvanrednoj situaciji s pandemijom, potrudili su se, kako smo imali prilike vidjeti, uvesti nove, prilagođene sadržaje. Tako je ove godine održan prvi "Springfest" koji je uključivao razna tematska razgledavanja i ostala kulturno-glazbena događanja, koja su, kako čujemo, stranci rado posjećivali.

Putovanje u prošlost

Na isti način gosti sudjeluju i u ostalim događanjima, poput "Romantike u Saloni" koja se održava u ljetnim mjesecima. Tu, u brojnim radionicama, mogu osjetiti kako se živjelo u to doba. Zanimljiv im je antički kutak ljepote i igre iz tog vremena. To je današnjim posjetiteljima, koji neko mjesto žele doživjeti u svoj njegovoj punini, iznimno važno. Vesele se mogućnosti interakcije kojom povezuju sadašnjost i prošlost destinacije.
Osim ljeti, manifestacije i program osmišljeni su tako da turisti imaju na raspolaganju razne sadržaje tijekom cijele godine, od "Solin winterfesta", "Uskrsnog doručka","Cvijeta uz Jadro", te ljetnih događanja poput "Romantike u Saloni", Međunarodnog festivala karikatura", Međunarodnog kongresa povijesnih gradova i Božićnog kolendavanja.
Naravno, tijekom odvijanja tih sadržaja, omogućeno je i besplatno razgledavanje arheološkog kompleksa Salone, te Šuplje crkve, uz stručnog vodiča, a kako je riječ o programima na otvorenome i većim površinama na kojima se neće stvarati gužva, posjetitelji se u okolnostima prouzročenim pandemijom koronavirusa, sigurno osjećaju ugodnije, nego u nekim skučenim prostorima.
Solin, svakako, ima što ponuditi turistima, samo ih treba privlačiti, a ovakvi kulturni i turistički sadržaji tome puno doprinose.