Turistička sezona u Hvaru je završila i sada se ima vremena pogledati rezultate za cijelu sezonu i za sam listopad. Prije usporedbe ovogodišnjih rezultata za listopad s prošlogodišnjim treba naglasiti da je lani listopad bio nešto manje kišan i oblačan. Lani je gostiju, u poznatoj otočkoj vinariji bilo do 15. studenog.
No, ne može se protiv vremena pa ćete vidjeti nešto veće postotne padove nego smo navikli za grad poput Hvara. Trebamo biti iskreni sa sami sobom pa priznati i da je dio pada, ukupnog više nego ovog za zadnji mjesec, tu zbog promjena kroz koje Hvar prolazi od kada su se poznati ugostitelji pokoškali.
Bilo bi glupo zanemariti i cijene, ne samo u Hvaru, svugdje. Ove su se godine ljudi iz Švicarske žalili da im je skupo. Svaki put kada nam se neki od bogatih gostiju žali kako mu je skupo pitamo ga kako bi živio ovdje s našim plaćama… Nakon toga shvate da mi ovdje igricu života igramo na težini koja vas natjera da ili izgradite karakter ili žrtvujete obraz i dušu.
Ipak, nije sva krivica samo na nama… Dapače, svjetska ekonomija (za većinu ljudi) nije u baš idealnom stanju pa je dio gostiju ostao doma ili birao alternativne destinacije.
I sve to i dalje ne znači ništa. Jer Hvar je Hvar. I gosti će tamo doći. Uvijek. Hrvatska je Hrvatska. Neki od nas nisu svjesni koliko se stranci dive komadu zemlje na koji nas je Bog postavio. Klima, ljudi, ovi naš život di se kave piju cili dan, spiza…
Dok god ostanemo izrazito sigurna destinacija i dok god se kombinacija političke i poslovne pohlepe ne osokole toliko da se cjenovno postavimo visko iznad vrijednosti koju nudimo, turizam će se mijenjati, ali ne bi trebao i padati.
Osim toga, možda je i najveća prijetnja zapošljavanje jeftine radne snage koja ni srcem ni umom ni kostima nije vezana za Hrvatsku. Da, tako se kratkoročno podiže profitabilnost, no tako se stvara i dugoročna šteta za destinaciju.
Recimo da se uputite negdje u Afriku vidjeti neko pleme koje ima svoju specifičnu kulturu… Da dođete tamo i vidite da nema niti jednog tamnoputog čovjeka već da će vam o njihovoj kulturi pričati neki Belgijac, što biste rekli prijateljima o tom posjetu?
Autohtonost je osnova i vrhunac turizma. Osnove su često i vrhunac, ljudi samo vole kič.
No vratimo se na statistiku turističke sezone u Hvaru. Bacit ćemo oko i na županijske rezultate...
Kakava je bila turistička sezona u Hvaru i u SDŽ?
Na području Turističke zajednice grada Hvara u listopadu je zabilježeno 11.498 turističkih dolazaka i 31.536 noćenja. U odnosu na listopad prošle godine broj dolazaka pao je za 7,44 posto, a broj noćenja za 5,83 posto, pokazuju podaci sustava eVisitor koje je objavila Turistička zajednica grada Hvara.
Pad broja noćenja na razini cijelog otoka bio je blaži. Na otoku Hvaru u listopadu je ostvareno 1,32 posto manje noćenja nego godinu prije, dok je broj dolazaka pao za 6,40 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji dolazaka je bilo 2,35 posto manje, a broj noćenja pao je za 5,83 posto, jednako kao i na području grada Hvara.
U grad Hvar i ove je godine u listopadu najviše gostiju stiglo iz SAD-a koji su ostvarili i najviše noćenja, premda su u odnosu na prošlogodišnji listopad zabilježili 6,23 posto manje dolazaka i 2,11 posto manje noćenja. Domaći gosti bili su drugi po dolascima i treći po noćenjima. Ostvarili su jednak broj dolazaka kao lani, a noćenja su imali 5,02 posto manje.
Gosti s Tajvana zauzeli su treće mjesto po dolascima iako je njihovih dolazaka bilo 53,68 posto manje nego lani. Slijedili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine i Kanade, s rastom od 5,32 odnosno 2,18 posto. Na šestom mjestu bila je Kina, iz koje je zabilježeno 179,43 posto više dolazaka, što je najveći rast među deset vodećih tržišta. Slijedile su Australija s padom od 17,67 posto, Francuska s padom od 4,72 posto i Njemačka s padom od 30,12 posto. Deseta je bila Švicarska, čiji su gosti ostvarili 74,05 posto više dolazaka.
Po broju noćenja drugi su, iza Amerikanaca, bili britanski gosti, s 2,74 posto manje noćenja nego lani. Iza trećeplasiranih domaćih gostiju bili su Kanađani, koji su ostvarili 11,19 posto više noćenja. Slijedili su gosti iz Njemačke, Australije, Francuske i Tajvana. Broj noćenja njemačkih gostiju pao je za 25,80 posto, australskih za 18,69 posto, francuskih za 8,81 posto, a tajvanskih za 52,69 posto. Među prvih deset bile su još Poljska i Češka. Poljski su gosti ostvarili 59,68 posto više noćenja, a češki 18,48 posto više.
U prvih deset mjeseci ove godine na području grada Hvara zabilježena su 208.843 dolaska i 716.973 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine dolazaka je bilo 0,59 posto manje, a noćenja 1,04 posto manje.
Time se vidi da turistička sezona u Hvaru nije bila jednaka kao lanjska. Neke od razloga smo naveli u uvodu. Na neke smo mogli utjecati, na neke nismo.
Sada imamo par mjeseci pripreme za iduću turističku sezonu u Hvaru i županiji. Popraviti što se može, odbaciti što ne valja, promijeniti što ne funkcionira...
A treba se nadati i da će se svjetska ekonomija više nakloniti srednjoj (tamo gdje još postoji) i srednjoj višoj klasi tako da goste ne moramo previše ni mamiti. Svakako su Hrvatska i Dalmacija na “bucket listi” svih koji su nas vidjeli naše more i došli u doticaj s našim - stvarno našim - ljudima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....