Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2026. zabilježila 21,3 milijuna turističkih dolazaka i gotovo 109 milijuna noćenja. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, dolazaka je bilo 1,6 posto više, a noćenja jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Iza ukupnog rasta, međutim, stoje različita kretanja na pojedinim tržištima, što se posebno pokazalo u listopadu.
Podaci sustava eVisitor i eCrew pokazuju da je tijekom listopada ostvareno približno 1,2 milijuna dolazaka i četiri milijuna noćenja. Broj dolazaka porastao je za 1,6 posto u odnosu na listopad 2025., dok su noćenja ostala otprilike na lanjskoj razini. Pritom je domaće tržište ostvarilo osjetan rast, za razliku od inozemnoga, na kojem je zabilježen blag pad obaju pokazatelja.
Domaći gosti odmah iza Nijemaca
Strani turisti u listopadu su ostvarili 950,7 tisuća dolazaka i oko 3,4 milijuna noćenja. To je 0,3 posto manje dolazaka i 1,4 posto manje noćenja nego u istom mjesecu prošle godine.
Istodobno je zabilježeno 268,5 tisuća dolazaka domaćih turista, što predstavlja povećanje od devet posto. Njihovih 597,4 tisuće noćenja bilo je 8,5 posto više nego lani, čime je domaće tržište zauzelo drugo mjesto po broju listopadskih noćenja, odmah iza njemačkoga. Domaća je potražnja tako ublažila pad noćenja stranih gostiju i pridonijela održavanju ukupnog prometa na prošlogodišnjoj razini.
Njemačka je zadržala prvo mjesto, ali uz 8,7 posto manje noćenja nego u listopadu 2025. Suprotan trend zabilježen je na slovenskom i austrijskom tržištu. Slovenski gosti ostvarili su 18 posto više noćenja, a austrijski 9,7 posto više.
Rezultati ostalih tržišta također su neujednačeni. Broj noćenja britanskih turista smanjen je za 3,4 posto, švicarskih za 1,4 posto, a francuskih za pet posto. Poljski gosti ostvarili su rast od 3,6 posto, dok su američko tržište i tržište Bosne i Hercegovine ostali približno na prošlogodišnjoj razini.
Takav raspored rezultata pokazuje da ukupna stabilnost listopadskog prometa ne znači i jednaka kretanja na svim tržištima. Rast iz Slovenije i Austrije pratio je pad na njemačkom tržištu, najvažnijem prema broju noćenja, što je osobito važno za praćenje rezultata izvan ljetne sezone.
Hoteli najtraženiji, kampovi u plusu
Najviše listopadskih noćenja ostvareno je u hotelima, ukupno 1,86 milijuna, iako je to 0,4 posto manje nego godinu prije. U objektima u domaćinstvu zabilježeno je 875,2 tisuće noćenja, odnosno pad od 2,6 posto.
Kampovi su, za razliku od tih dviju kategorija, ostvarili rast. S ukupno 511,7 tisuća noćenja njihov je rezultat bio šest posto bolji nego u listopadu prošle godine.
Hoteli su tako ostali vodeći oblik smještaja u listopadu, dok su kampovi među trima navedenim kategorijama ostvarili najpovoljnije međugodišnje kretanje. Ipak, sami podaci o noćenjima ne otkrivaju koliko su pojedini smještajni kapaciteti bili popunjeni ni kakve su poslovne rezultate ostvarili.
Na razini prvih deset mjeseci slika je drukčija. Najveći dio ukupnih noćenja, 36,2 posto, ostvaren je u objektima u domaćinstvu. Među županijama prednjači Istarska, na koju otpada približno 28 posto svih noćenja.
Strani turisti ostvarili su 87,5 posto ukupnih noćenja od siječnja do kraja listopada, uz rast od 0,4 posto prema istom razdoblju prošle godine. Noćenja domaćih gostiju istodobno su povećana za 4,7 posto. Iako domaće tržište čini znatno manji dio ukupnog prometa, njegov je rast bio izraženiji.
Više dolazaka, nešto kraći boravci
Usporedba ukupnih pokazatelja upućuje i na blago skraćivanje prosječnog boravka. Broj dolazaka u prvih deset mjeseci rastao je brže od broja noćenja, pa povećanje turističkog prometa nije u jednakoj mjeri pratilo povećanje vremena provedenog u destinacijama.
Listopadski rezultati dodatno pokazuju koliko se iza ukupnih brojki mogu razlikovati pojedina tržišta i vrste smještaja. Dok su domaći gosti te turisti iz Slovenije i Austrije ostvarili rast, dio važnih inozemnih tržišta zabilježio je slabije rezultate nego lani. Slične su razlike vidljive između hotela, objekata u domaćinstvu i kampova.
Za cjelovitu ocjenu turističke godine zato će, uz dolaske i noćenja, biti potrebno razmotriti i financijske pokazatelje. Prihodi, cijene, troškovi poslovanja i potrošnja gostiju pokazat će u kojoj se mjeri blagi rast fizičkog prometa odrazio na stvarnu uspješnost turističkog sektora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....