Blizu je, nema masovnog turizma, priroda je jedan od njezinih najjačih aduta, poznata je destinacija za gurmane i nudi ono što se trenutno najviše traži – slobodu i sigurnost. A ljepote Slavonije promovira pet žena na čelu regionalnih turističkih zajednica.
Turizam u Slavoniji u ženskim je rukama. I to doslovno. Na čelu pet slavonskih regionalnih turističkih zajednica redom su žene. Udružene još su snažnije pa su osnovale turistički klaster Slavonija, kojim zajednički promoviraju destinaciju. Nisu stale ni u protekle dvije godine, kad je bilo najteže. Naprotiv, krizu su shvatile kao izazov i odmah nakon prošlogodišnjeg "lockdowna" predstavile su zajedničku digitalnu platformu Slavonia.Travel, koja potencijalnom gostu pruža ključne informacije o jedinstvenoj destinaciji.
"Gledano tržišno, mi smo prostor koji ima snagu brenda Slavonija. Svatko od nas ima svoje posebnosti i baš zato je tako lijepo u Slavoniji jer očekujete samo jedno, ravnicu, a dobijete tisuće prekrasnih vizura i nijansi života. Intenzivno radimo na promociji ovog dijela Hrvatske i na projektima koji objedinjuju ponudu iz više županija, nešto kao slavonske tematske rute", istaknula je Rujana Bušić Srpak, koordinatorica klastera i direktorica TZ-a Vukovarsko-srijemske županije.
Ivana Jurić, direktorica TZ-a Osječko-baranjske županije, kaže kako je istok Hrvatske hedonistički raj u svako doba godine, od raspjevanog proljeća, adrenalinskog ljeta, zlatne jeseni i bijele zime, mijenja svoje ruho i uvijek iznova nudi poseban događaj. "Ono što je u Slavoniji oduvijek isto je bogata trpeza i dobra vinska kapljica, kao i poznata slavonska gostoljubivost. Sve to možete upoznati, okusiti i doživjeti od 8. do 10. listopada na jednome mjestu – u osječkoj Tvrđi, na HeadOnEast Festivalu", ističe Ivana.
Maja Jakobović, direktorica TZ-a Požeško-slavonske županije, dodaje kako Slavoniju sve više otkrivaju mladi suvremeni putnici u potrazi za novim iskustvima. Traže doživljaj, iskustvo novih i različitih mjesta, individualnu, personaliziranu uslugu. Fokus im je na autentičnom, lokalnom, jedinstvenom.
Ružica Vidaković, direktorica TZ-a Brodsko-posavske županije, ističe kako gosti traže autohtono, originalno i turistički nepotrošeno uz boravak u prirodi, a upravo to se nudi u Slavoniji. "Salaši, rančevi, OPG-ovi prava su otkrića za ljubitelje ruralnog turizma i suvremene putnike", poručuje Ružica.
"Kada je odmor u pitanju, teško je pronaći destinaciju poput naše, koja će ispuniti sve želje i zahtjeve i u kojoj će uživati baš svi: sportaši, rekreativci, pustolovi, roditelji s djecom, samotnjaci, ljubitelji prirode, gurmani, vinoljupci, pivoljupci…", zaključuje Martina Jakelić, direktorica TZ-a Virovitičko-podravske županije.
A za sve vas koji planirate novo putovanje donosimo kratak vodič, samo dio onoga što vas očekuje na istoku Hrvatske.
Muzej vučedolske kulture morate posjetiti
Prvi su pripitomili psa, prvi su uzgajali goveda, prvi su proizvodili pivo, prvi su vozili kola na četiri kotača, prvi su zabilježili datum u povijesti čovječanstva – 22. veljače 2898 godina prije Krista, znali su čuvati i obrađivati meso, imali su i pušnice, a vučedolska golubica i vukovarska čizmica vrhunac su keramičke proizvodnje. Ova napredna indoeuropska civilizacija živjela je u Vučedolu između 3000 i 2500 godine prije Krista. Na arheološkom nalazištu izgrađen je Muzej vučedolske kulture, vrhunsko zdanje moderne arhitekture. S multimedijalnim postavom i izvrsnim vodičima, oko sat vremena obilaska brzo prođe.
Slavoniju su voljeli plemići
Od Virovitice do Iloka otkrit ćete stare utvrde, kurije i dvorce u kojima su nekada uživali plemići, kneževi i grofovi. Jedan od najljepših, obnovljeni dvorac Janković iz 18. stoljeća u Suhopolju, danas je atraktivan Centar za posjetitelje s 15 soba, 5D kinom, multimedijalnom dvoranom…, a uskoro i vinskim podrumom i wellnessom. Uz kurije, ladanjska imanja i ljetnikovce nezaobilazni je dio Plemićke rute, na kojoj je i obnovljeni ljetnikovac grofa Draškovića iz 19. stoljeća u Noskovcima, informativno-edukativni centar i hostel "Dravska priča", prava oaza za ljubitelje prirode.
Tu je nekad bilo more…
Možda niste znali da je Papuk prije 16 milijuna godina bio otok u Panonskom moru kojim su šetali nosorozi i oko kojeg je plivala danas izumrla vrsta morskog psa. A za sve ljubitelje morskih dubina Slavonija ima skrivenog asa u rukavu: moderan posjetiteljsko-edukacijski centar "Kuću Panonskog mora" u Velikoj. Želite li upoznati bogati zaštićeni životinjski i biljni svijet, posjetite Interpretacijski centar "Terra Panonica" u Pleternici, gradiću koji je brendirao slavonski bećarac.
Vole je biciklisti
U Slavoniji možete biciklirati svugdje – u gradu, na selu, u netaknutoj prirodi, uz rijeke, na brežuljcima, uz polja, na livadama… Tu se isprepliće tisuće kilometara biciklističkih staza. Želite li kombinirati rekreaciju i hedonizam, odabrat ćete one koje vas vode kroz najpoznatija hrvatska vinogorja, poput kutjevačkog, baranjskog ili srijemskog s vrhunskim vinarijama i restoranima. Slavonijom prolaze i europske biciklističke rute EuroVelo 13 – Ruta željezne zavjese, u Hrvatskoj poznatija kao Dravska ruta, i EuroVelo 6 – Dunavska ruta, koja prolazi Osijekom i prati nizvodno Dunav od Kopačkog rita do Iloka. Od laganih do zahtjevnih staza, od ravničarskih do brdskih terena, odaberite tempo i uživajte u pejzažima.
Planinari su je već odavno otkrili
Kažu da s Omanovca na Psunju, visokog 984 metra, puca najljepši pogled na Slavoniju, oni u boljoj formi ne propuštaju duže i zahtjevnije planinarske staze poput Veličkih vrhova na Papuku, planinari se penju i na Dilj-goru, Krndiju, Požešku i Frušku goru, a iako mu najviši vrh doseže tek 243 metra nadmorske visine, Baranjci se itekako ponose svojim Banskim brdom. Pa vi kažite da je Slavonija ravna!
Raj je za pustolove
Ovaj dio Hrvatske omiljen je i među paraglajdistima. Ljubitelji visina uživaju i u letu ultralakim letjelicama, motornim zmajevima ili Cessnom iznad Papuka, a u vinkovačkom Zrakoplovnom klubu "Vrabac" možete postati pilot ultralakih zrakoplova za samo jedan dan. Doživite slavonske rijeke, zaveslajte u kanuu ili kajaku, zaplovite Dunavom, Dravom, Savom ili malim slavonskim rijekama poput Bosuta i Spačve. Tražite li izazov za čitavu obitelj, tu su adrenalinski parkovi u Velikoj, Eko centru "Zlatna Greda" i Cerni.
Jahačima je hit
Slavonci su sjajni jahači i dobri učitelji, pa je ovo prigoda da se i vi bez straha okušate u jahanju ili uživate u druženju s konjima. Od Državne ergele u Lipiku i Đakovu, Višnjice, Poljanca i Garčina, Pleternice i Požege do Bilja, Vinkovaca, Nijemaca… Oni iskusni odabrat će duge jahačke ture, a ako vam nedostaje hrabrosti, provozajte se u fijakeru i uživajte u panoramama.
Sve je više promatrača ptica
Tu su lovili poznati državnici, plemenitaši, bogataši, vojskovođe… I danas su guste slavonske šume omiljena lovišta. Ne propuštaju je ni ribiči. Uživaju u tišini njezinih rijeka, jezera i potoka… Sve je više i promatrača ptica koji tvrde kako u Slavoniji u nekoliko sati vide više ptica nego na drugim mjestima u nekoliko dana.
Ukusni razlozi za posjet Slavoniji
Ako vas ništa ne može razveseliti i izvući iz jesenskog bluesa kao putovanje ili ukusna hrana, pravo je vrijeme za posjet ovom dijelu Hrvatske. Tu se oduvijek dobro jelo, otkrit ćete jela koja možda nikad niste probali, odlična craft piva malih slavonskih pivovara i vina koja morate degustirati i ako niste vrhunski poznavatelj.
Michelinov chef i dvije kraljice slastičarstva
Čisti zrak, boravak u prirodi, lokalne namirnice, jela i slastice s potpisom vrhunskih majstora... treba li vam još koji razlog za posjet ovom kraju? U Slatini živi i Sandra Jadek, brončana sa Svjetskog slastičarskog kupa i srebrna sa Slastičarske olimpijade. Njezini kolači i praline tope se u ustima, uz njih dobro ide prvi hrvatski pjenušac Slatinski biser, koji se proizvodi još od 1864. U rodnu Slatinu su se iz Zagreba vratili Michelinom okrunjeni chef i pastery chefica, brat i sestra Goran i Gorana Kočiš, i šuška se da tamo uskoro otvaraju restoran. Jedva čekamo!
Cernički ćupteti
Nekad okrepa svima koji su od ranih jutarnjih sati na niskim temperaturama pomagali u svinjokolji, cernički ćupteti danas su najfinija pikantna delicija koju ćete dobiti samo u ovom malom mjestu pokraj Nove Gradiške. Tijesto se zamijesi i razvalja (majstori kažu da je tajna njegove teksture i okusa u svinjskoj masti i vinu), puni se nadjevom za kobasice i peče se četrdesetak minuta, a kad dobije zlatnu boju, ćupteti su spremni za posluživanje.
Čobanac u sendviču i vrhunska graševina
I to postoji! Street food verziju čobanca potpisuje tim "Funky Fooda" u Požegi. Coby 22 ili čobanac 22. stoljeća poštuje sve metode obrade namirnica na tradicionalan način, ali se servira u friškom pecivu sa svježim hrskavim kupusom i paprikom. Bez obzira na to radi li se o ovoj ultramodernoj verziji ili već provjerenoj varijanti u nekom od tradicionalnih restorana, čobanac ide i uz vrhunske graševine, a neke od najboljih samo su dvadesetak kilometara udaljene od Požege, na padinama Papuka i Krndije – u poznatom Vinogorju Kutjevo, s najstarijim podrumom u ovom dijelu Europe.
Čvarci i čips od šarana
Putovanje u Baranju postaje prava gurmanska avantura. Tradicionalni ljuti baranjski fiš u "Citadeli" u Vardarcu (najbolji po Taste Atlasu), pohana riblja mliječ ili čvarci od šarana u "Kovač Čardi" u Suzi, čips od šarana u "Didinu konaku" u Kopačevu… najbolja su jesenska pozivnica za gurmane. Ovo je prigoda da se prošećete baranjskim surducima, zavirite u poznate gatore, tipične baranjske podrume ukopane u brdo, i kušate odlična baranjska vina, a ni Erdut nije daleko. Ako niste znali, u njemu je najveći hrvatski plantažni vinograd i jedna od najvećih drvenih bačava na svijetu.
Iločki fiš bez kosti i vrhunski traminci
U iločkom hotelu "Dunav", s Michelinovom preporukom, možete uživati u jednom od najboljih fiševa, i to bez kosti. Uz njega sljubite graševinu ili možda crni cuvee iz Srijemskog vinogorja. Svakako razgledajte prekrasnu povijesnu jezgru Iloka, Stare podrume iz 15. i 18. stoljeća, i uz prethodnu najavu posjetite još barem dvije, tri vinarije od njih dvadesetak na Iločkoj vinskoj cesti. Tu će vas ponuditi mirisnim tramincima, koji na padinama Fruške gore daju najbolje rezultate. Otkada je početkom 18. stoljeća zasađen prvi trs traminca na Principovcu, ladanjskom imanju obitelji Odescalchi i poznatom iločkom vinorodnom položaju, ova srijemska kraljevska sorta pobuđuje zanimanje vinskog svijeta.