Postoje mjesta koja se ne otkrivaju odjednom. Najprije vas osvoje pogledom, zatim pričom, a onda, sasvim neočekivano, mirisom domaće hrane, razgovorom s domaćinima ili tišinom kakvu ste gotovo zaboravili. Jedno od takvih mjesta skriva se iza Biokova, ondje gdje se dalmatinski kamen susreće s plodnim poljima, a priroda kao da je odlučila pokazati svu svoju raskoš.
Od modrih dubina i crvenih litica do kamenih uličica, konja, seoskih domaćinstava i domaćih delicija – Imotski i njegova okolica nude mnogo više od poznatih razglednica. Donosimo vodič za izlet koji će oduševiti ljubitelje prirode, obitelji s djecom i sve koji žele pobjeći od svakodnevice.
Dobro došli u Imotski
Grad je to u kojem je priroda ispisala neke od najneobičnijih prizora u Hrvatskoj. U jednom trenutku stojite nad dubokom modrom ponikvom, a već nekoliko minuta poslije gledate u golemi ponor čije se crvenkaste stijene gotovo okomito spuštaju prema vodi. Između tih prizora čekaju vas stare kamene kuće, tvrđava koja stoljećima čuva grad, priče o vilama i davno nestalim dvorima, ali i sasvim drukčija iznenađenja: konji, obiteljska gospodarstva, vinogradi i stolovi za kojima se ne žuri.
I premda je Imotski mnogima prva asocijacija na ljetne izlete, jesen mu daje poseban šarm. Nema velikih turističkih gužvi, a krajolik poprima zagasite nijanse zelene, zlatne i smeđe, koje još snažnije ističu modrinu jezera i crvenilo kamenih litica. Upravo zato ovoga vikenda predlažemo da more nakratko zamijenite Zagorom. Ne treba vam godišnji odmor, pa čak ni noćenje. Dovoljni su automobil, udobne cipele i želja da upoznate kraj koji se ne može svesti na jednu fotografiju.
Kakvo nas vrijeme očekuje?
Nakon kišovitog završetka radnog tjedna, pred nama je vikend koji ipak donosi priliku za bijeg iz grada i istraživanje Dalmatinske zagore. Prema najnovijoj prognozi od petka, 13. studenoga, subota će u Imotskom biti pretežno oblačna, ali uglavnom suha, uz postupno smanjenje naoblake tijekom poslijepodneva. Jutarnje temperature kretat će se oko šest stupnjeva, dok će se najviša dnevna popeti do desetak stupnjeva.
Upravo zato subota, 14. studenoga, čini se idealnijim izborom za obilazak Modrog i Crvenog jezera, tvrđave Topana i kamenih uličica Imotskog. Nedjelja donosi nestabilnije vrijeme, s povremenom kišom i mogućim pljuskovima, pa je tada pametnije prednost dati gastronomskoj ponudi, seoskim domaćinstvima i drugim sadržajima koji ne ovise o vremenskim prilikama. Topla odjeća i udobna obuća svakako su poželjni, osobito zbog svježih jutara i mogućih skliskih staza nakon kiše.
Dva jezera, dvije boje i bezbroj priča
Prvi susret s Imotskim gotovo je nemoguće zamisliti bez Modrog jezera. Smješteno na samom rubu grada, ono je mnogo više od prirodne znamenitosti. Njegova voda mijenja nijanse ovisno o svjetlosti, vremenu i godišnjem dobu, a razina može toliko oscilirati da jezero u sušnim godinama potpuno presuši.
Tada se na njegovu dnu događa nešto što zvuči gotovo nevjerojatno: umjesto plivanja, ondje se igra nogomet. Tradicionalne utakmice na presušenom jezerskom dnu postale su jedna od najneobičnijih priča ovoga kraja.
Do jezera vodi uređena staza koja datira iz 1907. godine, no spuštanje do vode zahtijeva vrijeme i fizički napor. Za studeni, osobito nakon kiše, preporučujemo zadržavanje na gornjim vidikovcima, odakle se pruža impresivan pogled na jezero i okolne stijene. A dok promatrate vodu, vrijedi se prisjetiti i narodnih predaja o vilama koje su, prema pričama, obitavale u njegovoj blizini. Jer u Imotskom se priroda i legenda rijetko razdvajaju. Samo nekoliko minuta vožnje dalje čeka vas sasvim drukčiji prizor – Crveno jezero.
Ako je Modro jezero nježno i promjenjivo, Crveno jezero djeluje gotovo zastrašujuće veličanstveno. Okruženo visokim crvenkastim stijenama, ono izgleda poput golemog otvora u zemlji. Njegove strme litice i velika dubina svrstavaju ga među najimpresivnije krške fenomene Europe.
Uz njega se veže legenda o bogatom i oholom Gavanu, čiji su dvori, prema narodnoj predaji, propali u zemlju kao kazna za njegovu bezdušnost. Priča je to koja stoljećima putuje od naraštaja do naraštaja, podsjećajući da su upravo legende često najbolji način da razumijemo kako su ljudi nekoć tumačili čuda prirode.
A postoji i jedna zanimljiva pučka tvrdnja: onoga tko uspije baciti kamen u Crveno jezero pratit će sreća. Naravno, to je dio lokalne predaje, a ne poziv na bacanje kamenja u zaštićeno prirodno područje. Oba jezera dio su UNESCO-ova Globalnog geoparka Biokovo – Imotska jezera, međunarodno prepoznatog područja iznimne geološke vrijednosti.
Tvrđava iznad jezera i grad koji pamti stoljeća
Od Modrog jezera ne treba daleko da biste zakoračili u drugi dio imotske priče. Visoko iznad grada uzdiže se tvrđava Topana, jedan od najprepoznatljivijih simbola Imotskog. Njezini počeci sežu u srednji vijek, a stoljećima je bila važna obrambena točka na prostoru kojim su prolazile vojske, trgovci i putnici.
Danas njezini kameni ostaci pružaju pogled na Modro jezero, grad i okolni krajolik. U tvrđavi se nalazi i crkvica Gospe od Anđela, a podno nje smjestio se stadion Gospin dolac, poznat po gotovo nestvarnom položaju između stijena i povijesnih zidina.
Nakon tvrđave vrijedi se spustiti prema staroj gradskoj jezgri, gdje se Imotski otkriva polako, korak po korak. Kamene kuće, uske ulice, stara pročelja i karakteristični skalini podsjećaju na dalmatinske gradiće uz more, premda ste duboko u zaleđu. Posebno su zanimljiva 92 imotska skalina, koja povezuju stariji dio grada, Bazanu, s novijim dijelovima. Upravo ovdje najbolje je zastati na kavi, promatrati svakodnevicu i osjetiti grad izvan turističke sezone.
Za ljubitelje povijesti dodatna je mogućnost Zavičajni muzej Imotski, koji čuva tragove prošlosti ovoga kraja. Njegovo vikend-radno vrijeme potrebno je provjeriti prije dolaska.
Od kamenih ulica do konja i seoskih domaćinstava
Ako putujete s djecom ili jednostavno volite prirodu i životinje, izlet ne mora završiti razgledavanjem jezera. U okolici Imotskog nalaze se obiteljska gospodarstva i rančevi koji nude priliku za drukčiji susret s Dalmatinskom zagorom.
Jedan od zanimljivijih prijedloga je Ranč Medvidović u Medvidovića Dragi. Ondje se organiziraju iskustva jahanja, a prema dostupnim informacijama postoje i mogućnosti za početnike te djecu, uz vođenje konja. Za one koji nikada nisu jahali, upravo takav prvi susret može biti poseban doživljaj. Umjesto gradske buke, oko vas su otvoreni prostori, mirisi zemlje i ritam životinja. Jahanje se dogovara unaprijed i ovisi o vremenskim uvjetima.
Druga zanimljiva adresa je OPG Lozo u Gornjem Prološcu, malo obiteljsko gospodarstvo koje posjetitelji opisuju kao mjesto za upoznavanje domaćih životinja. Za djecu je to prilika da životinje koje često poznaju samo iz slikovnica vide izbliza, a odraslima podsjetnik na život kakav je nekada bio svakodnevica mnogih dalmatinskih sela. Za oba mjesta obvezno je unaprijed provjeriti mogućnost dolaska, dostupne aktivnosti i cijene. OPG Lozo nema potvrđen redoviti raspored posjeta za ovaj vikend.
Kad priroda otvori apetit: Imotska krajina na tanjuru
Nakon šetnje uz jezera, kamenih uličica i boravka na svježem zraku, dolazi onaj dio izleta koji se u Dalmatinskoj zagori nikada ne preskače – dobra spiza.
Ovdje se gastronomija ne svodi samo na obrok. Ona je dio obiteljskih običaja, razgovora, gostoprimstva i tradicije. Teletina ili janjetina ispod peke, domaći pršut, sir, sezonska jela i čaša vina samo su dio okusa koje vrijedi potražiti.
Za slatki završetak posebno mjesto pripada imotskoj torti, bogatoj bademima i mirisima začina, te tradicionalnim rafiolima. A uz domaća jela često se spominje kujundžuša, autohtona bijela sorta koja je postala jedan od vinskih zaštitnih znakova Imotske krajine. Za one koji žele ručati u samome gradu, zanimljiv izbor je restoran u sklopu hotela Emotheo, koji tradicionalne dalmatinske okuse povezuje sa suvremenijom gastronomijom.
Nešto opušteniju ponudu s mesnim, ribljim i drugim jelima imaju i drugi gradski restorani, dok se za tradicionalniji doživljaj isplati potražiti seoska domaćinstva u okolici. Ako želite izići iz grada i upoznati seoski ambijent, u Zmijavcima se nalazi Seosko domaćinstvo Buljan, koje se ističe obiteljskim pristupom i položajem u blizini Vrljike. U Glavini Donjoj nalazi se i Konoba Fabo, gdje se može potražiti tradicionalnija kuhinja. Za jela ispod peke i druge specijalitete koje je potrebno dulje pripremati preporučuje se prethodna narudžba.
Kraj koji ima i svoju vinsku priču
Imotska krajina posljednjih godina sve snažnije razvija i svoj vinski identitet. Vinogradi rasprostranjeni među krškim obroncima i plodnim poljima daju vina koja sve češće privlače pozornost ljubitelja autohtonih sorti. U Donjem Prološcu nalazi se Vinarija Grabovac, obiteljska vinarija u kojoj se, uz prethodni dogovor, može organizirati degustacija i upoznati vinska tradicija kraja.
U Grubinama je Vinarija Matković, koja uz vino povezuje i aktivni turizam, uključujući organizirane quad-izlete. Za posjetitelje kojima je draži mirniji završetak dana, degustacija vina uz domaći sir, pršut i razgovor o vinogradima može biti jednako zanimljiva kao i obilazak poznatih prirodnih znamenitosti. Degustacije i terenske aktivnosti potrebno je unaprijed rezervirati, a quad-izlete u slučaju kiše i skliskog terena odgoditi.
Za one koji žele još
Ako vam jedan dan nije dovoljan ili ste Imotski već posjetili, vrijedi zaviriti i malo dalje od njegovih najpoznatijih jezera. Rijeka Vrljika, koja protječe Imotskim poljem, pruža drukčiji prizor od dramatičnih litica Modrog i Crvenog jezera. Ovdje je krajolik mirniji, zeleniji i pitomiji, a rijeka je važan dio prirodnog identiteta kraja.
Ljubitelji šetnje mogu istražiti i tematsku stazu "Grad na kamenu i vodi", koja povezuje središte Imotskog s njegovim poznatim jezerima. Za one koji žele dulji izlet zanimljivo je Zeleno jezero u Ričicama te krajolik kanjona Badnjevice, no te lokacije zahtijevaju dodatno vrijeme i povoljne vremenske uvjete.
Biciklistima je zanimljiva i približno 20 kilometara duga ruta koja iz Zmijavaca vodi uz Vrljiku prema Runovićima i Vinjanima Donjim. Nije potrebno sve obići u jednom danu. Imotski je upravo jedna od onih destinacija koje vas pozivaju da se vratite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....