StoryEditorOCM
Destinacijebirdwatching

Turisti ostali zapanjeni ovom ljepotom, mi još ne znamo što imamo: ‘Ovo je prava rijetkost, skriveni dragulj...‘

Piše Stanislav Soldo
16. studenog 2026. - 17:08
Cropix 
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

U trenutku kada turističke destinacije sve više traže načine kako privući goste izvan glavne sezone, dolina Neretve ima adut koji još nije dovoljno prepoznat: ptice i močvarna staništa zbog kojih se na ovo područje može dolaziti tijekom proljeća, jeseni i zime.

U mozaiku tršćaka, laguna, krških travnjaka, starih maslinika i kamenih litica susreću se brojne vrste, među kojima su i one koje se rijetko viđaju u drugim dijelovima Hrvatske. Za ljubitelje prirode i promatrače ptica upravo je ta raznolikost razlog zbog kojeg delta Neretve može postati mnogo više od usputne postaje na putu prema Dubrovniku.

Promatranje ptica, poznato kao birdwatching, u Europi je već razvijen oblik specijaliziranog turizma. Njegovi su poklonici često spremni putovati na velike udaljenosti kako bi vidjeli određene vrste u njihovu prirodnom staništu. Pritom ne traže nužno velike hotele i sadržaje masovnog turizma, nego očuvanu prirodu, pouzdane informacije, stručne vodiče i mogućnost promatranja bez uznemiravanja životinja.

image
Tom Dubravec/Cropix

Upravo bi takva ponuda mogla pomoći Neretvi da produži turističku sezonu i privuče goste koji bi na tom području boravili i izvan ljetnih mjeseci. No, prirodno bogatstvo samo po sebi nije dovoljno. Potrebni su bolja promocija, osposobljeni vodiči i infrastruktura prilagođena promatranju ptica, ali i učinkovitija zaštita staništa na kojima se cijela ponuda temelji.

Rijetke vrste na malom prostoru

Zašto je delta Neretve toliko zanimljiva promatračima ptica? Bolesław Słociński, magistar geografije usmjeren na prostorno planiranje i regionalni razvoj te voditelj programa Safe Flyways u Udruzi Biom, ističe kako je njezina najveća vrijednost u raznolikosti staništa na relativno malom prostoru.

- Delta Neretve u Hrvatskoj na dosta malom prostoru predstavlja mozaik staništa koja su postala rijetkost na jadranskoj obali. Mozaik velikih tršćaka, pješčanih laguna, mediteranskih krških travnjaka, starih maslinika i kamenih litica omogućuje veliku raznolikost vrsta. U delti Neretve vrste koje su rijetke u cijeloj Hrvatskoj redoviti su gosti, a mogu se vidjeti i izbliza, što je posebno atraktivno za promatrače ptica - objašnjava Słociński.

Takva koncentracija različitih staništa omogućuje promatranje brojnih vrsta bez potrebe za putovanjem na velike udaljenosti između pojedinih lokacija. Za posjetitelje koji ciljano dolaze zbog ptica to može biti važna prednost, osobito ako im se ponude kvalitetne informacije o najboljim mjestima i razdobljima za promatranje.

image

Močvarna ptica vlastelica

Bozidar Vukičević/Cropix

Prirodni potencijal pritom nije ograničen samo na nekoliko proljetnih tjedana. Različita godišnja doba donose i različite mogućnosti za promatranje, zbog čega bi birdwatching mogao postati dio turističke ponude tijekom većeg dijela godine.

Gosti iz Europe već otkrivaju neretvanski kraj

Da promatranje ptica može biti važan dio turističke ponude izvan ljeta, potvrđuje i interes međunarodne zajednice ljubitelja ptica. U Udruzi Biom, koja se bavi zaštitom prirode i proučavanjem ptica, smatraju da delta Neretve ima obilježja destinacije koja bi mogla privući specijalizirane goste iz europskih zemalja.

- Promatranje ptica u delti Neretve atraktivno je tijekom proljeća, jeseni i zime. Na taj način promoviramo Neretvu i prema međunarodnoj zajednici promatrača ptica. Ove je godine Udruga Biom sudjelovala sa štandom na sajmu Birdfair 2026. u Engleskoj, najvećem europskom sajmu promatranja ptica, koji posjećuje oko 14.000 ljudi. Ondje smo predstavili najatraktivnija staništa za promatranje ptica u Hrvatskoj - kaže Słociński.

Kao prednosti neretvanskog područja izdvaja ugodnu klimu, raznolikost vrsta i staništa te mogućnost promatranja ptica izbliza.

- Više sam puta u listopadu susreo promatrače iz Austrije i Nizozemske koji su bili zapanjeni lokacijom, koju su doživjeli kao skriveni dragulj - dodaje.

image

Delta Neretve
 

Vojko Bašić/Cropix

Takvi posjeti pokazuju da potencijal postoji, ali i otvaraju pitanje kako povremeni dolasci zaljubljenika u prirodu mogu prerasti u stabilniju turističku ponudu. Za to nije dovoljno da posjetitelji slučajno otkriju deltu Neretve. Potrebno je da unaprijed mogu pronaći informacije o lokacijama, vodičima, smještaju i načinu organiziranja obilaska.

Nedostaju vodiči, promocija i bolja povezanost

Jedan od pokušaja razvoja takve ponude jest Birdwatching festival, koji organiziraju DMC Neretva Authentica i Udruga Gregula. No, prema Słocińskom, manifestacije su tek početak. Za razvoj kvalitetnog proizvoda potrebni su ljudi koji poznaju lokalne vrste i staništa, ali i mogu komunicirati sa stranim gostima.

- Problem je u promociji i infrastrukturi. Birdwatching festival lijep je pokušaj, ali ponudu treba nadopuniti ljudskim resursima, odnosno vodičima koji poznaju ptice i vješto govore engleski jezik - upozorava.

Dodaje kako je većina hrvatskih vodiča za promatranje ptica smještena sjevernije, zbog čega grupe češće vode na otok Pag, koji je dobro povezan sa Zadrom i bliži Zagrebu.

Neretva, međutim, ima drukčiju geografsku prednost: blizinu Dubrovnika, međunarodno prepoznate turističke destinacije s razvijenom prometnom i smještajnom infrastrukturom.

- Neretva je prekrasno prirodno susjedstvo Dubrovniku, pa postoji potencijal za sinergiju s njegovom logističkom infrastrukturom - smatra Słociński.

Povezivanje dviju destinacija moglo bi omogućiti da se boravak u Dubrovniku nadopuni organiziranim izletima u deltu Neretve. Takav bi model lokalnim pružateljima usluga otvorio mogućnost razvoja novih sadržaja, dok bi posjetitelji dobili priliku upoznati manje poznat dio juga Hrvatske.

Da bi takvi izleti bili privlačni i izvan ljetnih mjeseci, ponuda bi trebala biti jasno predstavljena na stranim tržištima, uz pouzdane vodiče i programe prilagođene različitim razinama iskustva.

Zaštita prirode preduvjet je turističkog razvoja

Ipak, razvoj birdwatchinga otvara i pitanje koje se ne može odvojiti od turističkih ambicija: u kakvom su stanju staništa na kojima se temelji ova ponuda?

Delta Neretve dio je ekološke mreže Natura 2000, a na tom se području nalazi i pet rezervata. No, Słociński upozorava da formalni status zaštite ne znači nužno i da je priroda na terenu dovoljno zaštićena.

- Prvi korak trebao bi biti omogućiti prirodi da se obnovi. Delta Neretve područje je očuvanja ptica i dio ekološke mreže Natura 2000. Unutar tog područja nalazi se pet rezervata, ali oni, osim na papiru, nisu dovoljno zaštićeni - ističe.

Posebno upozorava na problem krivolova u rezervatima Pod Gredom, Prud, Kuti i Ušće Neretve, koji se, prema njegovim riječima, pojavljuje svakodnevno. Kao dodatni problem navodi učestalo izgaranje tršćaka, zbog čega oni ne mogu u potpunosti ispunjavati svoju ulogu u očuvanju lokalne bioraznolikosti.

image
Vojko Bašić/Cropix

Pritisak predstavljaju i posjetitelji koji se kreću kroz osjetljiva područja te uznemiravaju ptice. Takve aktivnosti mogu umanjiti kvalitetu staništa, ali i iskustvo samih promatrača, koji upravo zbog mogućnosti mirnog promatranja dolaze u prirodu.

- Dodatni je pritisak kupača koji se nesmetano kreću kroz rezervate i uznemiravaju ptice - upozorava Słociński.

Zbog toga razvoj turizma ne bi smio značiti nekontrolirano otvaranje osjetljivih područja posjetiteljima. Naprotiv, kvalitetna ponuda trebala bi počivati na pravilima kretanja, poštovanju sezonskih potreba ptica i usmjeravanju posjetitelja na mjesta na kojima je promatranje moguće bez štete za prirodu.

Promatračnice koje ne uznemiravaju ptice

Uz bolju zaštitu, potrebna je i infrastruktura koja bi omogućila kvalitetno promatranje bez zadiranja u staništa. To uključuje prikladno odabrane lokacije, promatračnice i jasne upute za posjetitelje, ali i stručne vodiče koji poznaju ponašanje ptica te znaju kako organizirati obilazak.

Kao jedno od područja na kojima bi takva infrastruktura bila korisna, Słociński izdvaja lagunu Galičak, uz cestu koja povezuje Blace i Kominsko ušće.

- Uz ljudske resurse potrebna je i nešto bolja infrastruktura za promatranje ptica, tako da se ptice ne plaše promatrača, pogotovo u laguni Galičak - kaže.

Upravo je takav pristup važan za razvoj održivog turizma: posjetiteljima treba omogućiti kvalitetan doživljaj, ali ne na račun životinja koje dolaze promatrati. Dobro osmišljene promatračnice, informativne ploče i organizirani obilazak mogli bi pomoći u usmjeravanju posjetitelja i smanjivanju uznemiravanja ptica.

Engleska, Nizozemska i Njemačka ciljana tržišta

Što bi, onda, trebalo učiniti kako bi delta Neretve postala poznatija europska destinacija za promatranje ptica?

Prema Słocińskom, prvi bi korak trebala biti sustavna promocija prema ciljanoj publici, posebno u Engleskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj. Riječ je o tržištima na kojima postoji zajednica ljudi zainteresiranih za promatranje ptica i putovanja usmjerena na prirodu.

image

Gnjurac

Božidar Vukičević/Cropix

- Prvi korak trebala bi biti promocija prema specifičnoj ciljanoj publici u Engleskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj. Promatrači ptica vjerna su publika koja treba saznati za lokaciju i kako do nje doći - objašnjava.

No, promocija sama po sebi neće biti dovoljna. Ako posjetitelji žele ponovno dolaziti, moraju imati razlog za povratak, a to podrazumijeva očuvana staništa, kvalitetnu organizaciju obilazaka i pouzdane informacije.

„Unaprjeđenje lokalnog očuvanja prirode pridonijelo bi tome da se gosti vraćaju”, zaključuje Słociński.

Dolina Neretve tako ima priliku razvijati oblik turizma koji ne ovisi samo o ljetnim mjesecima, kupalištima i velikom broju posjetitelja. Birdwatching može povezati zaštitu prirode, lokalne vodiče, smještajne kapacitete i druge turističke usluge, ali samo ako se razvoj ponude odvija usporedno s očuvanjem staništa.

Prirodni adut već postoji. Sljedeći je izazov pretvoriti ga u prepoznatljivu i dobro organiziranu ponudu, a pritom sačuvati ono zbog čega je delta Neretve promatračima ptica toliko zanimljiva.

image

Ploče - ušće Neretve

Božidar Vukičević/Cropix
image
Božidar Vukičević/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2026 17:09