Turistički trendovi mijenjaju se iz godine u godinu. Gosti postaju sve osjetljiviji na promjene, sve više traže iskustva koja imaju lokalni karakter, a od destinacija očekuju više od lijepog krajolika i kvalitetnog smještaja. Žele upoznati mjesto koje posjećuju, kušati njegove okuse, čuti njegove priče i susresti ljude koji mu daju osobnost. U takvom okruženju nije dovoljno biti vidljiv na tržištu. Važno je znati što destinacija želi biti i po čemu se razlikuje od drugih.
Srednja Dalmacija tu posebnost ne mora izmišljati, ona je utkana u njezin prostor, povijest i svakodnevni život. Zadatak Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije jest povezati različite priče regije u prepoznatljiv identitet te razvijati ono što odgovara njezinu karakteru, interesima gostiju i potrebama lokalne zajednice.
Prvih deset mjeseci 2026. potvrđuje da Srednja Dalmacija zadržava pozitivan smjer. Ostvareno je 4,1 milijun dolazaka i 21 milijun noćenja, oko jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine, uz nastavak rasta u predsezoni i posezoni. Među najvažnijim tržištima su Poljska, Njemačka, Hrvatska, BiH, Velika Britanija, Češka i SAD. Različitost tih tržišta potvrđuje važnost ponude koja spaja more, baštinu, gastronomiju, aktivni odmor i lokalni život, stvarajući razloge za dolazak i izvan vrhunca ljeta.
„Ne želimo da gosti Srednju Dalmaciju pamte samo po mjestima koja su posjetili, nego i po osjećaju koji su ovdje doživjeli. Po razgovoru uz marendu, okusima koje su prvi put otkrili, šetnji kamenim ulicama ili susretu s domaćinima. To su trenuci koji se ne mogu kopirati i koji našu regiju čine posebnom. Na nama je da ih čuvamo i približimo gostima, ali i da stvaramo uvjete u kojima će lokalni ljudi od turizma imati konkretnu korist. Cilj nam nije samo privući goste, nego razvijati turizam koji poštuje naš način života i daje ljudima razlog da nam se vraćaju tijekom cijele godine”, ističe Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Ne prodajemo samo destinaciju, nego razlog za dolazak
Srednja Dalmacija najbolje se upoznaje kroz iskustva. Nije isto proći pokraj lokalne konobe ili sjesti za stol na kojem domaćin preporučuje ono što se toga dana kuha. Nije isto vidjeti krajolik Dalmatinske zagore ili kušati domaće proizvode na obiteljskom gospodarstvu i čuti priče o ljudima i običajima koji su ih sačuvali.
Takvi trenuci povezuju baštinu, prirodu, gastronomiju i gostoprimstvo, dajući gostu više od fotografije za uspomenu. Zato promocija mora pokazati i život u malim mjestima, na otocima i u Dalmatinskoj zagori, gdje lokalne posebnosti nisu scenografija, nego dio svakodnevice.
Dalmatinska marenda možda najbolje pokazuje što to znači. Ona nije samo obrok, nego vrijeme za hranu, razgovor i druženje. Jela se razlikuju od mjesta do mjesta, ali svugdje je važan stol oko kojeg se ljudi okupljaju. Kroz drugu sezonu televizijskog serijala, digitalne sadržaje i međunarodna predstavljanja Turistička zajednica tu priču približava novim publikama. U listopadu je predstavljena i britanskoj publici na događanju Dalmatian Marenda – A Taste of Central Dalmatia, kao jednom od mnogih međunarodnih predstavljanja regije kroz ovaj projekt. Namjera je da marenda postane prepoznatljiv razlog za upoznavanje Srednje Dalmacije i poticaj gostima da posjete lokalne restorane i konobe. Važno je pritom povezivati ugostitelje s lokalnim proizvođačima, jer gastronomska priča ima pravu vrijednost kada koristi imaju i ljudi koji je svakodnevno stvaraju.
To je posebno važno uoči 2027., kada će Splitsko-dalmatinska županija nositi titulu Europske regije gastronomije. Priznanje je prilika da se pozornost usmjeri na bogatstvo naše kuhinje i njezine temelje: lokalne proizvode, znanje, tradiciju i ljude. Od otočkih ribarskih jela i vina do soparnika, pršuta i jela ispod peke u Dalmatinskoj zagori, gastronomija može biti snažan motiv dolaska i izvan glavne ljetne sezone.
Autentičnost traži i suvremenu promociju
Čuvati vlastiti identitet ne znači komunicirati kao prije deset ili dvadeset godina. Lokalne priče moramo predstaviti kroz kanale i sadržaje koje publika danas prati. Međunarodna promocija zato obuhvaća turističke sajmove, poslovna i promotivna predstavljanja te digitalne i medijske kanale. Različitim publikama približavaju se ponude prilagođene njihovim interesima, od gastronomije i kulture do aktivnog odmora, otoka i istraživanja Dalmatinske zagore. Sve ih povezuje isti cilj: pokazati različita lica Srednje Dalmacije, a sačuvati njezin prepoznatljiv karakter.
Takav pristup traži praćenje tržišta i ponašanja gostiju. Digitalni alati i umjetna inteligencija mogu preciznije usmjeriti komunikaciju, no tehnologija je sredstvo, a ne cilj. Vrijednost priče je ta koja određuje iskustvo koje goste čeka.
Razvoj destinacije ne završava promocijom
Dugoročna konkurentnost ne gradi se samo kampanjama. Potrebni su kvalitetna ponuda, suradnja i sadržaji zbog kojih će gosti dolaziti i u proljeće ili jesen. Srednja Dalmacija za to ima brojne mogućnosti, od kulturnih šetnji Splitom i Trogirom, preko otočkih gastronomskih i aktivnih doživljaja, do pješačenja, biciklizma i obiteljskih gospodarstava u Dalmatinskoj zagori.
Važnu ulogu imaju i manje poznata mjesta te projekti koji otkrivaju baštinu iz drukčije perspektive. Primjer je fotografska izložba Između mora i vremena u nekadašnjem vojnom tunelu Gatula na Biševu, kojom prostor nekadašnje vojne namjene postaje mjesto susreta s prirodom, fotografijom i pričama o otoku. Takvi sadržaji pokazuju da je ponekad dovoljno prepoznati vrijednost postojećeg prostora i povezati ga s ljudima i kreativnošću.
Zato su razvoj gastronomskih, kulturnih, aktivnih i zdravstvenih proizvoda, edukacija turističkih dionika i poticanje kvalitetnijeg gostoprimstva iznimno važni. Posebnu vrijednost imaju inicijative koje povezuju turizam s lokalnim zajednicama i proizvođačima te šire koristi od turizma izvan najposjećenijih mjesta. Takav razvoj traži vrijeme i kontinuitet te se teško može ostvariti jednom kampanjom niti mjeriti samo rezultatima jedne sezone.
Srednja Dalmacija ne traži novi identitet, nego razvija ono što je čini posebnom. To su gradovima u kojima se povijest susreće sa svakodnevicom, otoci na kojima more nije samo pogled nego način života, Dalmatinska zagora s njezinim okusima i krajolicima te ljudi čija iskrena dobrodošlica često ostaje u najljepšem sjećanju.
Godina Europske regije gastronomije prilika je da se te vrijednosti dodatno povežu i međunarodno istaknu. No cilj je širi od jedne titule ili kampanje: graditi destinaciju koja nudi više razloga za dolazak, više sadržaja tijekom godine i veću vrijednost za lokalnu zajednicu.
Budućnost turizma ne određuje samo ono što gosti trenutačno traže, nego i sposobnost destinacije da prepozna što vrijedi sačuvati, razvijati i podijeliti s drugima. Srednja Dalmacija svoju priliku vidi upravo u tome, da ostane vjerna sebi, a da sve više ljudi dobije priliku upoznati je izbliza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....