StoryEditorOCM
Aktualnojavno savjetovanje

Dubrovnik planira ograničiti broj iznajmljivača! ‘Razmrvit će ih i pomalo ukidati...‘; u pripremi je dokument...

Piše Silvia Rudinović/DV
12. studenog 2026. - 14:02
Tonči Plazibat /Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Dubrovnik je dosegnuo gornju granicu prihvatnog kapaciteta, odnosno broja turista koji ga mogu posjetiti u isto vrijeme. U šumi dvojakih poruka u kojima se Dubrovnik i turizam stavljaju u istu rečenicu, prevladava tema turistifikacije stambenog fonda. U tijeku je javno savjetovanje o dokumentu koji će poslužiti kao temeljni argument lokalnoj vlasti da zaustavi daljnje izdavanje rješenja o iznajmljivanju na prostoru od Orsule do Mokošice te da nalazi alate kojima će djelovati i na postojeće iznajmljivače.

Autori Plana upravljanja destinacijom i izračuna prihvatnog kapaciteta za Dubrovnik, tim Sveučilišta u Dubrovniku, pokazuju smjer budućeg kretanja gradskih vlasti, a to su: usklađivanje prostornih planova, ograničavanje izdavanja novih rješenja za kratkoročni najam te korištenje fiskalnih, regulatornih i upravljačkih alata kojima bi se trebao smanjiti udio turističkih stanova u Dubrovniku.

image

Panorama Mokošice

Božo Radić/Cropix

Pritom se sve razine vlasti već dobrano koriste fiskalnim alatima za demotiviranje iznajmljivača, a val regulatornih je već zapljusnuo vlasnike objekata u višestambenim zgradama. Dokument kojeg je Turistička zajednica Grada Dubrovnika stavila na javno savjetovanje predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju. Dokle može ići pritisak na obiteljski smještaj?

- Jedan od alata je odluka da nema novih kategorizacija što znači da, tamo gdje se ocijeni kako su prihvatni kapaciteti premašeni, županijsko tijelo neće izdavati nova rješenja. Još uvijek ne znamo na koje sve načine namjeravaju ukidati postojeća rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, najvjerojatnije prilikom rekategorizacije ili, naprimjer, ako se nakon smrti nositelja rješenja ono ne može prenijeti na nasljednike, ali ne znamo sa sigurnošću.

Jedan od načina svakako su suglasnosti suvlasnika u višestambenim zgradama. Apetitima vašeg gradonačelnika u Dubrovniku nije dovoljno ograničiti buduće pa će morati ukidati postojeće. Cilj ove reforme je razmrviti iznajmljivače i pomalo ih ukidati, na sve načine. Kuće za odmor će biti jedine pošteđene jer ovi koji donose zakone su veliki investitori te vrste smještaja. Oni sigurno sebi neće ukidati rješenja, a zanimljivo je da se kuće za odmor nikada ne spominju kao stambeni prostori. Ja bih radije živio u kući s bazenom, nego u stambenoj zgradi – kaže Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).

image

Vedran Tomić

Damjan Tadić/Cropix

Tomić je dojma kako su pitanja u anketnim upitnicima pri izradi planova upravljanja destinacijama u Hrvatskoj, namijenjena za ispitivanje mnijenja lokalnog stanovništva, izrazito sugestivna i usmjerena na negativne učinke turizma.

Ograničiti rast smještajnih kapaciteta u najopterećenijim zonama i očuvati rezidencijalnu funkciju prostora na drugom je mjestu među strateškim ciljevima predloženog Plana upravljanja destinacijom Dubrovnika. Ukratko, na području od Mokošice, preko Gruža i Kantafiga, Lapada, Babinog kuka, povijesne jezgre i Ploča do Orsule, ne postoji preostali prihvatni kapacitet za daljnje povećanje kratkoročnog najma, kažu autori Plana.

Cilj je stabilizacija postojećeg broja kapaciteta, sprječavanje novih prenamjena stalno nastanjenih stanova u kratkoročni najam te postupno smanjivanje udjela turističke namjene u stambenom fondu u mikrozonama s najizraženijim gubitkom rezidencijalne funkcije. Prostora za nove smještajne kapacitete u kratkoročnom najmu ima u Gornjim selima, iako je i tu ograničen, dok u Zatonu, Orašcu i Trstenom dodatni kapaciteti nisu primjereni u obalnim i već turistički opterećenim dijelovima. Na Elafitima se može razmatrati samo ograničen, selektivan i otočno specifičan razvoj unutar naseljenih jezgri. Analiza je pokazala da su privatni i nekomercijalni smještaj jedan od ključnih izvora pritiska na prostor, stanovanje i lokalnu zajednicu.

image
Božo Radić/Cropix

Istodobno se navodi kako su turizam i s njim povezane djelatnosti glavni izvor prihoda i zapošljavanja u gradu.

- Takva struktura osigurava prilično visoku razinu gospodarskog outputa, ali istodobno stvara izrazitu ovisnost o sezonskim i vanjskim čimbenicima te utječe na strukturu tržišta rada, cijene nekretnina, dostupnost stanovanja i socijalnu strukturu grada -stoji u dokumentu.

Navodi se kako je poslovni prihod gospodarskih subjekata u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Dubrovniku, u 2024. godini, iznosio 481 milijun eura, što govori o ekonomskoj učinkovitosti sektora. Koliko je to? Prema podacima servisa Fina Info BIZ, ukupni prihodi svih dubrovačkih poduzetnika u toj godini iznosili su 1,27 milijardi eura.

“Grad Dubrovnik ima razvijene institucionalne i upravljačke kapacitete u usporedbi s većinom drugih hrvatskih destinacija, osobito u zaštiti kulturne baštine i međunarodnoj suradnji. Postoje specijalizirane gradske službe, javne ustanove i mehanizmi suradnje s nacionalnim i međunarodnim institucijama.”

Učinak? Kao opravdanje im se navodi da je Dubrovnik "složena destinacija", da intenzitet turističkih pritisaka često premašuje postojeće kapacitete upravljanja te da se sve odluke koje se tiču destinacije ne donose nužno u gradu. Analiza je pokazala i to da se stanovnici ne osjećaju uključenima u odlučivanje.

Anketirano je 313 stanovnika (manje nego pri izradi Plana upravljanja destinacijom u Opatiji, koja je gotovo četiri puta manje naseljena, no od brojke je svakako bitnija reprezentativnost uzorka).

„Iako uzorak nije reprezentativan u statističkom smislu, njegova veličina i struktura omogućuju identifikaciju dominantnih obrazaca percepcije i ključnih točaka napetosti između turističkog razvoja i kvalitete života lokalnog stanovništva. Nalaze stoga treba tumačiti kao pokazatelj dominantnih percepcija i ključnih područja napetosti, a ne kao preciznu procjenu stavova cjelokupne populacije Grada Dubrovnika”, stoji u dubrovačkom dokumentu.

image
Tonči Plazibat/Cropix

Ukupna procjena učinka turizma na svakodnevni život ne pokazuje dominaciju ni izrazito negativnih ni izrazito pozitivnih stavova. Vizualni i estetski učinci turizma u prosjeku se percipiraju blago pozitivno, dok su javni prostor, promet, gužve, buka i svakodnevni ritam života percipirani izrazito kritično. Turizam se doživljava kao faktor koji opterećuje infrastrukturu, javni prostor i ritam života, osobito u razdobljima vršnog opterećenja.

Zanimljiv je usporedni detalj: stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika u Splitu, gdje su ljetnim gužvama u prometu iritirani više nego ovdje, iskazalo je 36,2 posto, a u Dubrovniku 60 posto anketiranih stanovnika.

Analizirajući turističke proizvode, utvrđeno je da se tržišna razvijenost kulturnog turizma procjenjuje kao vrlo visoka, a manifestacijskog turizma kao visoka, što je zanimljivo s obzirom na rezultate nedavno objavljenog TOMAS istraživanja, koje je upravo u tom segmentu pokazalo potrebu za napredovanjem. Tržišna razvijenost iskustvenog, outdoor pa čak i enogastronomskog turizma procjenjuje se kao srednja, a ekoturizma kao niska, unatoč visokom razvojnom potencijalu.

Javno savjetovanje o predloženom Planu upravljanja destinacijom i izračunu prihvatnog kapaciteta za Dubrovnik, za razdoblje od 2026. do 2030., otvoreno je do 28. studenoga. Dotad se Turističkoj zajednici Dubrovnika mogu poslati primjedbe i prijedlozi.

Za Dubrovnik se u posljednjih 20 i više godina izrađivalo više različitih studija i strategija, koje su više-manje ostale mrtvo slovo na papiru. Zašto ovu strategiju ne treba tako doživljavati? Ovaj dokument, s prihvatnim kapacitetima, u budućnosti će se pretočiti u administrativne mjere, moguće zabrane i ograničenja ili uvođenje novih nameta.

Ne odnosi se to samo na iznajmljivače i ostale koji imaju izravne prihode od turizma. Posljedice dobre ili loše strategije trpjet će i plaćati, ne figurativno nego u eurima, svi stanovnici. Osim što nije organizirano javno predstavljanje, kao i za druga javna savjetovanja, i ovo se provodi kao nužnost bez vidno ozbiljne namjere predlagatelja i, kako se to voli reći, dionika, da uključe širu javnost izuzev one koja je sudjelovala pri izradi.

image
Tonči Plazibat/Cropix

Jedna takva strategija razvoja turizma s odredbama u kruzing turizmu iz 2017. godine, koju su također izradili na Sveučilištu u Dubrovniku, ukazala je na potrebu ograničavanja dnevnog prihvata posjetitelja s kruzera u povijesnoj jezgri na 7000 tijekom razdoblja visoke turističke sezone, dok je istovremeni održivi prihvatni kapacitet grada procijenjen na 4000 do 5000 posjetitelja. Među strateške ciljeve, autori su tada uvrstili podizanje razine kvalitete svih vrsta smještajnih kapaciteta i usluga te ulaganja u razvoj novih 4000 postelja do 2025. godine, ravnomjernijim razvojem na cijelom gradskom području. Bili su stava da bez ulaganja u nove postelje u svim vrstama smještaja nema razvoja turizma.

image
Tonč Plazibat/Cropix

Pritom su, kao pojedinačni cilj naveli postupno restrukturiranje privatnog smještaja u difuzne i integralne hotele i prerastanje određenog dijela te ponude u male hotele i pansione. Predložili su sustavnije upravljanje i poticanje interesnog udruživanja iznajmljivača i procijenili usporavanje rasta obiteljskog smještaja - što se nije dogodilo.

Tada su, za privatni smještaj na užem gradskom području, predložene sljedeće aktvnosti: maksimalna kontrola i ograničavanje nove izgradnje i izdavanja dozvola za iznajmljivanje izoštravanjem uvjeta za dozvolu, kontinuirana revizija dodijeljene kategorije i uvjeta za kategorizaciju, uvođenje dodatnih kriterija za kvalitetu smještaja te obvezno članstvo u udruzi privatnih iznajmljivača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. studeni 2026 14:03