Kava je piće koje se globalno najviše konzumira. Jedni od najvećih uvoznika kave su europske zemlje i SAD, a u posljednje vrijeme i Kina kao najbrže rastuće tržište. U pozadini takve globalne popularnosti kave kriju se brojni razlozi, neki vezani uz sam okus i miris kave, ali i oni psihološki.
Dio istraživanja pokazuje kako neki ljudi rijetko ili uopće ne konzumiraju kavu, a kao razloge navode nejasnoće oko eventualnih negativnih posljedica koje kava može imati na zdravlje čovjeka. Jedno takvo istraživanje je pokazalo da čak polovina Europljana smatra kako kava može negativno utjecati na čovjekovo zdravlje. Ipak, većina istraživanja pokazuje da ispijanje kave u ograničenim količinama nema značajne negativne posljedice na zdravlje.
Osim okusa i mirisa kave koji su jedni od glavnih čimbenika konzumacije, psihološki čimbenici uključuju socijalizaciju, uživanje u činu ispijanja kave i ugodne emocije koje ljudi vezuju uz konzumiranje kave. Te ugodne emocije su uglavnom viša razina aktivnosti, osjećaj produktivnosti i učinkovitosti, više zadovoljstvo, osjećaj poletnosti i energije i sl.
Osim pozitivnih emocionalnih doživljaja koji se javljaju i kad pojedinac sam pije kavu, značajni razlozi konzumiranja kave su i druženje, odnosno ostvarivanje povezanosti s drugima. Potreba za povezanošću je jedna od tri temeljne ljudske psihološke potrebe koje su univerzalne i urođene (uz potrebu za autonomijom i kompetencijom). Potreba za povezanošću se realizira kroz interakcije s drugim ljudima, kvalitetne odnose s drugima, osjećajem pripadanja drugima i sl. U našoj je kulturi (a i u nekim srodnim) druženje uz kavu vrlo čest način zadovoljavanja te potrebe pa ne čudi da značajan broj ljudi svakodnevno provodi dio vremena družeći se s bliskim ljudima uz kavu.
Naravno, kroz odrastanje i promatranje odraslih razvijamo tu "kulturu ispijanja kave i druženja" promatrajući bake, djedove, roditelje i druge odrasle kako se druže uz kavu pa dio našeg ponašanja u odrasloj dobi treba tražiti i u mehanizmima učenja tijekom odrastanja.
Također, družeći se uz kavu ljudi asociraju pozitivne stvari – razgovor, međusobno povjeravanje, jadanje, traženje savjeta, utjehu, pomoć i sl. što dodatno čini takvo ponašanje privlačnim. Uz kavu su ljudi spremni izreći i podijeliti neke stvari koje u drugim okolnostima možda i ne bi jer ispijanje kave s nekim najčešće podrazumijeva određenu razinu bliskosti i povezanosti (kava sigurno nema jednak okus i nije jednako fina kada je ispijate sa supružnikom, prijateljima ili, primjerice, na poslovnom sastanku).
Usudila bih se reći da je za mnogo ljudi ići popiti kavu s nekom bliskom ili bliskim osobama više koncept druženja nego što je naglasak na samom pijenju kave. Ljudi uopće naime ne moraju piti kavu, ali fraza "idemo na kavu" često je sinonim za razgovor i zajedničko vrijeme. Svakako, i motivi vezani uz konzumiranje same kave (privlačnost okusa, mirisa; ugodne emocije) ili uz zadovoljavanje potrebe za povezanošću su prisutni kod većine konzumenata kave, a oni se nalaze u gotovo svim dobnim skupinama (izuzev djece), te u svim skupinama ljudi, neovisno o sociodemografskim obilježjima.
'Najbolju ponudu kave pronađite u najbližoj Tommy prodavaonici!'