Marulićev kampanel Svetog Duje ‘maneken‘ je ovogodišnje fjere

Ovogodišnja proslava Dana grada se poklapa s 500. obljetnicom prvog otiska epa „Judita“, najznamenitijeg dijela Marka Marulića, a koja je izabrana kao podtema plakata.

Biblijsku priču Starog zavjeta sa središnjim likom Judite Marko Marulić je upotrijebio alegorijski, kao parabolu, kako bi ohrabrio sugrađane u borbi protiv osmanlijskih osvajača i ukazao na važnost morala, vjere u Isusa Krista i svoj narod.

I ovogodišnja proslava se odvija u vrijeme pandemije koja osvaja naše društvo. Stoga su mnoga sportska i kulturna događanja, a tako i program proslave, stavljena prisilno na marginu. Nešto što bi trebalo biti središnje, postalo je marginalno.

U samostanu sv. Ante na Poljudu, pronađene su knjige za koje se smatra da su pripadale Marku Maruliću. U jednoj od njih, na margini knjige, gdje su se radile zabilješke, tzv. marginalije, pronađen je crtež zvonika sv. Duje, koji je navodno napravio Marko Marulić. Pronađeni su i crteži osmanlijskog osvajača sa sabljom, nekoliko „manikula“, odnosno ruku, koje su se često upotrebljavale u srednjovjekovnim publikacijama kako bi ukazale na nešto važno unutar teksta te razne zabilješke.

Plakat se poigrava s pojmom margina (lat. Margo – okrajak, rub), koji je uzet kao lajt motiv plakata. Ta igra se koristi tako da se marginalni crtež zvonika smješta u središte plakata jer, konačno, to je središnja tema plakata Sudamje.

Iz centra knjige se „izmješta“ na marginu središnjeg i glavnog dijela plakata jednu od sedamdesetak stranica epa, jednu od prvih, i u kojoj se spominje Judita, a kako bi se označio popratni događaj, sekundarni dio plakata, tj. ovogodišnju podtemu.

Međutim, poigravajući se i dalje lajt motivom margina, središnji dio plakata s primarnim crtežom sv. Dujma te sekundarnom (marginalnom) u odnosu na sv. Duju, Juditom, se obrubljuje (lat. Margino - obrubiti) žutim okvirom, jer su sv. Duje i Judita zajedno zatvorena, kreirana ukupna cjelina koja je središnji i glavni dio plakata Sudamje 2021.

Ali to nije sve u dinamičnoj izmjeničnoj igri između središnjeg i marginalnog. Margina plakata, koja je istovremeno i obrub plakata, prostor je za marginalni dio informacija u odnosu na središnje i glavne informacije. Konačno, gdje će se napisati naslov (svojevrsni logotip plakata) i dodatne informacije nego na margini u skladu s lajt motivom plakata.

Dakle, istom metodom, istom igrom, istim naslijeđenim knjižnim sustavom, ali suvremenim rukopisom i suvremenom rukom (manikulom) pojašnjava se i ukazuje se na nešto važno unutar središnjeg dijela plakata, a što su tekst o proslavi, crtež sv. Duje, crtež osvajača, manikule i ime „Judita“ unutar preslika originalnog teksta.

Manikule su inače s vremenom počeli upotrebljavati pri oblikovanju i sami autori knjige, dakle ne samo čitatelji, a kako bi, kao što je konačno i u Juditi, na marginama bila napisana dodatna pojašnjenja vezana uz središnji dio teksta, a na koju činjenicu se ovaj plakat također referira.

Na takav način, ovim pristupom u komponiranju plakata dovodi se u vezu prošlost i sadašnjost, odnosno ukazuje na vrijeme, na kontinuitet, a time i tradiciju proslave.

U samom nazivu SUDAMMJA, istaknuto je slovo D, a što je rimska brojka 500 (godina od objave prvotiska „Judite“) te duplo slovo M, a što su originalni inicijali napisani rukom Marka Marulića.

Kao dodatak obilježju i imenu plakata ispisane su dvije ključne riječi lajt motiva plakata, a što su IN MARGINE (lat. na margini) i MARGINATA (lat. obrubljena), kao dodatni naziv, poveznicu i obrazloženje činjenice da je SUDAMJA uslijed pandemije, i unatoč „Juditi“, na margini događanja, a koja je plakatom (kreacijom) ipak obrubljena (istaknuta) nama i dalje kao važna, vrijedna spomena i kontinuiteta. Oksimoron na koji smo nažalost prisiljeni.

Autor plakata je nagrađivani splitski dizajner Stjepko Rošin.