Svjedoci smo kako profesionalni sport s godinama postaje prava znanost. Rijetko ćete naći nekog vrhunskog ‘atletu‘ koji nema ustaljeni ritam spavanja, plan prehrane, odmora, a o treninzima da ne pričamo. Oni svoje tijelo dobro paze i maze, jer o stanju tog ‘stroja‘ ovisi cijela njihova karijera, a ono što postane ‘in‘ u profesionalnom svijetu, nerijetko brzo dođe i na amaterske terene.
Najnoviji primjer jednog ‘copy paste-a‘ su ledene kupke ili poznatije pod pojmom ‘ice bath‘ koje su već stara stvar kod sportaša, pa vjerujemo kako je većina barem jednom naletjela na fotografiju ili snimku s kojom se pohvalio neki nogometaš, košarkaš, atletičar, vaterpolist i slično.
A sada su famoznu kupku počeli upotrebljavati i rekreativci. No, što je zapravo to i zbog čega je sportaši koriste?
Nećemo otkriti Ameriku ako kažemo da je voda u tim kadama ili kantama hladna, a točan raspon temperature iznosi između 10 i 15 stupnjeva. Mnogi će odmah shvatiti kako ovo nije nešto za njih nakon spomenutih Celzijusa. No, ovakve kupke koriste se u programu oporavka nakon napornih treninga ili razdoblja povećane aktivnosti. Pogodnosti su brojne, a detaljnije nam je sve pojasnio izv. prof. dr. sc. Vladimir Ivančev, dr. med., specijalist medicine rada i sporta.
Niz benefita
- U medicinskoj fizikalnoj terapiji hladne kupke se koriste u svrhu smanjivanja protoka krvi pothlađenog dijela tijela kako bi se smanjilo nakupljanje tekućine odnosno lokalni izljev (oteklina) te upalna reakcija. U tu svrhu se koriste hladni oblozi ili kupke od nekoliko minuta, dulje izlaganje bi moglo dovesti do ozeblina - započeo je dr. Ivančev te nastavio:
- Drugi učinak višeminutnog pothlađivanja hladnim kupkama je takozvana ‘fiziološka reaktivna hiperemija‘ odnosno naglo višeminutno povećanje protoka krvi nakon što je završio hladni podražaj praćen smanjenim protokom. Učinak ovog produljenog naknadnog povećanog protoka je ubrzano ispiranje izloženog tkiva (mišića) od tvari koje su se nakupile tijekom dugotrajnijeg intenzivnog rada (mliječna kiselina, vodikovi ioni i sl.). Istovremeno se ubrzano i pojačano obnavljaju zalihe energije, kisika i drugih tvari u tim istim mišićima - rekao je dr. Ivančev, koji je i podpredsjednik Hrvatskog društva za sportsku medicinu.
Dakle, brojni su benefiti zbog kojih je korisno uronit u ledenu kupku. Uz to, uranjanjem u hladnu vodu također se oslobađaju kateholamini, hormoni poput adrenalina i dopamina, što znači da se iz kupke izlazi osjećajući se budnije i svjesnije te bolje koncentrirano. Jednostavnije rečeno, kupanje u ledenoj vodi je pozitivna ‘šok-terapija‘ koja ima puno dobrih učinaka, kako na fizičko zdravlje, tako i na mentalno.
Negativne strane
Međutim, kao i kod svega, mora se doći do negativnih strana. A one su? Osim tih siromašnih desetak stupnjeva, ipak postoje neke lošije stvari na koje se treba obratiti pozornost, posebno ako se sami bacite u ovu priču. Pojedincima mogu donijeti različite koristi, ali u nekim primjerima se zbog eventualnih rizika i kontraindikacija ne preporučuju, a to je onima koji pate od pojednih bolesti ili poremećaja. Pojedinci s lošom cirkulacijom, osobe s kardiovaskularnim oboljenjima te oni s bolestima dišnog sustava, posebno bi trebali biti na oprezu.
- Lokalno, pothlađivanje može izazvati površinske ozebline. Također, kod osoba s poremećajem aktivnosti i protoka lokalnih krvnih žila može doći do dodatnog pogoršanja. Izlaganje hladnom stresu može općenito na razini cijeloga organizma dovesti do provokacije srčanožilnog sustava u smislu naglog povećanja srčane frekvencije, snage kontrakcije srčanog mišića i krvnog tlaka, što kod osjetljivijih osoba može pogoršati i ugroziti osnovne životne funkcije. Općenito govoreći, hladne kupke neprimjereno korištene obzirom na način izvedbe i populaciju koja bi ih koristila traže detaljan i pojedinačni stručni i znanstveni pristup - dodao je dr. Ivančev.
Navedene osobe s opisanim bolestima moraju izbjegavati ledene kupke ili se prije njihova izvođenja posavjetovati sa zdravstvenim djelatnikom. Zapravo bi svi rekreativci trebali kontaktirati svojeg doktora prije ovog eksperimenta. Uostalom, i oni profeionalni sporaši koji su u puno boljoj fizičkoj spremi, ne provode ovaj eksperiment samostalno.