StoryEditor
Strani nogomet‘hladni rat‘

Vučić je srpskom tajkunu ‘oteo‘ prava na prijenos Premier lige, a on je sada tamo kupio klub i s njim ima velike planove

16. siječnja 2022. - 22:10

Engleska Premier liga mamac je za mnoge tajkune koji žele svoje carstvo proširiti i na nogometni svijet, ili barem kupiti klub kako bi im služio kao „igračka” ili svojevrsni statusni simbol.

Mohammed bin Salman, saudijski princ i de facto vladar te države, u listopadu prošle godine je kupio Newcastle United s namjerom da od njega uz pomoć praktički neograničenih sredstava stvori novu europsku velesilu. Njegov potez izazvao je potres u svijetu nogometa, a sličan efekt u našoj regiji ovog mjeseca postiglo je preuzimanje Southamptona od tvrtke Sport Republic na čijem je čelu srpski milijarder Dragan Šolak.

Šolak je vlasnik United Group, telekomunikacijske tvrtke koja u svom portfelju ima više od 45 televizijskih kanala (među kojima se na našem prostoru izdvajaju Nova TV, SportKlub i N1), digitalne i tiskane medije te Esports Balkan Ligu, a bavi se i proizvodnjom originalnog televizijskog sadržaja te inovacijama na području digitalnog marketinga. Također je 2020. ušla na hrvatsko tržište teleoperatera kupovinom Tele 2, koji je onda preimenovan u Telemach.

Šolak je za vođenje kluba zadužio Henrika Krafta i Rasmusa Ankersena, a ovaj potonji je posebno važna ličnost u cijeloj priči, jer se radi o čovjeku koji u svijetu nogometa slovi za kao jednog od najvećih autoriteta za razvoj igrača.

Ključni čovjek je Ankersen

Ankersen je godinama posjećivao mnoga mjesta na svijetu koja su poznata po talentiranim sportašima te je na temelju toga napisao nekoliko knjiga, a od 2015. je obnašao dužnost direktora nogometa u Brentfordu te je jedan od najzaslužnijih za ulazak tog malog kluba u Premier ligu 2021.

Uz sve to, Ankersen je i predsjednik danskog Midtjyllanda, koji ima istog vlasnika kao i klub iz londonskog predgrađa - Matthewa Benhama.

Brentford je za vrijeme Ankersena postao sinonim za funkcioniranje po „moneyball” principu, što ukratko označava slaganje momčadi oslanjajući se na igrače koji su jeftini, ali dovoljno kvalitetni da pariraju skupljim ekipama. Danac je upravo zbog toga ključna osoba u Šolakovu planu koji za konačni cilj ima oformljavanje „koncerna” nogometnih klubova, po uzoru na Red Bull i u manjoj mjeri Manchester City.

image
AFP

Emiratski šeici u sklopu svog City Football Groupa, osim aktualnog engleskog prvaka, imaju i australski Melbourne City, urugvajski Montevideo City Torque, belgijski Lommel SK, američki New York City, indijski Mumbai City, španjolsku Gironu, kineski Sichuan Jiuniu, japansku Yokohama F. Marinos i francuski Troyes.

Takva razgranatost ideja je Ferrana Soriana, izvršnog direktora manchesterskog, newyorškog i melbourneskog Cityja, ali s obzirom na to da zakonitosti poslovanja te grupacije određuju emiratske milijarde, Šolak će se prije ugledati na Red Bull.

Tvrtka najpoznatija po energetskom piću ušla je u nogomet 2005., kada je kupila klub SV Austria Salzburg i preimenovala ga u Red Bull Salzburg, što je izazvalo kontroverze u tamošnjoj javnosti. Dietrich Mateschitz nakon preuzimanja kluba bio je odlučan da se odrekne cijele klupske povijesti, čiji je dio i igranje finala Kupa UEFA 1994. pod palicom Otta Barića, ali ga je Austrijski nogometni savez spriječio u toj namjeri.

Ipak, Salzburg se na svaki mogući način predstavlja, ali i tretira kao sasvim novi klub, a upravo je od njega krenuo put nogometnog odjela Red Bulla do onoga što je on danas – kompleksni, ali uređeni sustav koji sjajno funkcionira.

Salzburg se profilirao kao najjači klub u Austriji, Leipzig se u samo deset godina etablirao kao jedna od najkonkurentnijih momčadi u njemačkoj Bundesligi koja ima što za reći i u Europi, newyorški Red Bullsi su respektabilna MLS momčad, a Red Bull Bragantino sasvim dobro gura u brazilskoj Serie A.

Franšizni nogomet

Franšiza danas svojim podružnicama pokriva ogroman dio nogometnog svijeta te im ta razgranatost omogućava lakše skautiranje i regrutiranje nogometaša, ali i brigu o njihovim karijerama. Jednom kada igrač uđe u sustav, njegov put može otići u nekoliko smjerova, a cilj je uvijek isti – kontinuitet kvalitete i rezultata te velika zarada.

image
AFP

Najčešći modus operandi je napredovanje igrača iz nekog od „manjih” Red Bullova do Leipziga, koji služi kao najatraktivniji izlog, s obzirom na to da se radi o jednom od najjačih klubova iz „lige petice”.

Na taj način novac ulazi u Leipzig, ali posljedično i u onu „podružnicu” iz koje je igrač došao, a koju je u međuvremenu prerastao, bilo kroz dogovoreni postotak, ili kroz unaprijed plaćeni iznos.

Sve funkcionira kao svojevrsni perpetuum mobile, a Šolak sada želi i sam oformiti jedan takav sustav, iako je situacija kudikamo drugačija u Bundesligi u odnosu na najatraktivniju ligu na svijetu.

Ipak, Southampton je u tom kontekstu odličan izbor. Ne samo zbog relativno niske cijene koju je Šolak morao platiti za 80 posto dionica, a koja iznosi 120 milijuna eura, već i zbog akademije, koja je jedna od najbolje ustrojenih u Engleskoj. U mlađim uzrastima Southamptona u posljednjih dvadesetak godina stasala su mnoga imena, a među njima se ističu Gareth Bale, Adam Lallana, Danny Ings, Alex Oxlade-Chamberlain, Luke Shaw i Theo Walcott.

Doduše, u trenutku preuzimanja kluba iz ruku kineskog milijunaša Gao Jishenga, Srbin je naslijedio i dug koji iznosi otprilike još toliko, ali svejedno se ne radi o astronomskoj cifri s obzirom na to da je riječ o stabilnom premierligašu.

Cijena koju je Šolak morao iskeširati pogotovo djeluje razumno ako znamo da će Telekom Srbije narednih šest godina navodno platiti 600 milijuna eura za prava na prijenose utakmica Premier lige.

Aleksandar Vučić tim je potezom u srpnju prošle godine zadao još jedan veliki udarac upravo Šolaku, čiji je SportKlub do sada imao pravo na prijenos utakmica engleskog prvenstva.

Telekom Srbije, koji je u većinskom vlasništvu države, u svom portfelju ima i Arena Sport, koji će od sljedeće sezone prenositi Premier ligu i na našim malim ekranima, a ovaj potez bio je samo jedan u nizu njegovih pokušaja da sasvim marginalizira Šolaka na regionalnom tržištu.

Prema informacijama koje je iznio SportBusiness, a koje su u određenoj mjeri potvrdili i sa samog SportKluba, United Group je protekle tri godine plaćao otprilike 13 milijuna eura po sezoni za prava na prikazivanje utakmica Premier lige na prostoru bivše Jugoslavije (aranžman nije obuhvaćao Albaniju i Kosovo), dok će Telekom Srbije sada plaćati 100 milijuna po sezoni (aranžman ovaj put obuhvaća Kosovo, ali ne i Albaniju).

Ako uzmemo u obzir i to da je teleoperater u vlasništvu Srbije od ove sezone (također od United Groupa) preuzeo španjolsku La Ligu, produžio prava na prijenos Serie A koje će za naredne tri godine plaćati četiri puta više nego dosad i NBA lige za koju je ponudio dvostruko više od vrijednosti dotadašnjeg ugovora te zadržao sva UEFA-ina klupska natjecanja (uključujući novooformljenu Konferencijsku ligu), logično je zaključiti da se radi o potezu kojim Vučić zapravo želi preuzeti monopol na regionalnom tržištu sportskih prijenosa.

Prema informacijama koje je objavio SportBusiness, Telekom Srbije je navodno odmah uplatio 200 milijuna eura, iako je običaj samo dostaviti bankovnu garanciju, pogotovo u kontekstu toga što takvi ugovori uglavnom funkcioniraju na način da se dogovoreni iznos ne isplaćuje proporcionalno svake sezone, već se iznos povećava što se ugovor približava svome kraju.

Prema tom ugovoru, Telekom Srbije će imati pravo prenositi svih 380 utakmica Premier lige u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, što znači da će cijena jedne utakmice iznositi nešto više od 260.000 tisuća eura.

Većina marketinških stručnjaka koji su upućeni u situaciju u regiji složni su u tome da će biti gotovo nemoguće pokriti taj trošak sa sponzorima, prvenstveno iz razloga što nisu sve utakmice jednako atraktivne, dok će u tom kontekstu problem predstavljati i činjenica da se neki susreti igraju u isto vrijeme.

Bez obzira na to što iza cijene koju je platio Telekom Srbije vjerojatno ne stoji nikakav konkretan plan kojim bi se ona opravdala, već samo želja da se Šolaka, čiji su mediji zapravo jedini javni kritičari Vučićeve vladavine u Srbiji, maksimalno marginalizira, srpska premijerka i ministar unutarnjih poslova licemjerno su osuli drvlje i kamenje prema novom vlasniku Southamptona.

Napadi Ane Brnabić i Vulina

- Sve ovo napravljeno je novcem građana Srbije, zloupotrebom državnih resursa (Telekoma) i političke moći – napisala je Ana Brnabić na svom Twitteru, dok je Aleksandar Vulin građanima sarkastično poručio:

- Na sljedećim prosvjedima se borite da Šolak kupi Liverpool, pa da on i Đilas budu još bogatiji.

image
Ana Brnabić i Aleksandar Vučić
AFP

Šolakovi mediji u Srbiji već su krenuli sa šalama koje se odnose na činjenicu da će Arena Sport morati prenositi utakmice njegove momčadi, ali za razliku od Vučićeve inicijative za preuzimanjem praktički svog atraktivnog sportskog sadržaja, Šolakova kupovina Southamptona i najava daljnjih pothvata u svijetu nogometa djeluju puno iskrenije i bolje isplanirano.

Legitimitet cijeloj priči daje danski dvojac koji će upravljati klubom, kao i podatak da Sport Republic u svom portfelju ima i aplikaciju dizajniranu kako bi se mladim igračima pomoglo u razvoju.

Iako u nogometnom svijetu vlada mišljenje da je teško postizati uspjehe i izvlačiti profit iz kluba, u Premier ligi je situacija takva da je to itekako moguće s obzirom na novac od sponzora i TV prava. A ako će Šolak uspjeti zaista uspostaviti mrežu klubova po uzoru na Red Bull, zarada mu je gotovo zagarantirana.

S obzirom na tempo kojeg si je zadao, za očekivati je da će Vučić nastaviti s preuzimanjem sportskog sadržaja iz Šolakovih ruku, ali srpski tajkun će zato svoje carstvo krenuti širiti u smjeru koji je danas postao gotovo neizbježan za poslovnjake koji drže do svog imidža u javnosti.

No, za razliku od većine njih, Šolakova ideja djeluje “zdravije” te nije nemoguće da za koju godinu dobijemo još jedan “koncern” koji će postizati uspjehe funkcionirajući kao klasična tvrtka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. svibanj 2022 20:00