StoryEditor
Strani nogometbrojke i nogomet

Veliko ESPN-ovo istraživanje: loptu najbolje udara glavom Argentinac visok 166 cm, voleji su specijalnost Napolijevog asa, a najefikasniji napadač nije veliko iznenađenje

Piše Antonio Juričić
11. listopada 2019. - 22:13

Posljednjih godina statistika i analitika zauzele su vrlo važno u mjesto u nogometu. Treneri uz pomoć njih slažu taktiku, a sportski direktori trguju igračima.

Uz standardne pokazatelje kao što su udarci na gol, udarci u okvir, posjed, prekršaji i ostale suhoparne brojke za koje nekada zaista vrijedi ona izreka da je statistika kao bikini - više skriva nego što otkriva, razni analitički servisi su uspjeli razraditi algoritme koji su mnogo relevantniji nogometnoj igri i služe kao realni indikator za objašnjavanje pojedinih segmenata igre.

Jedna od vodećih tvrtki u toj branši jest Opta, službeni analitički servis engleske Premier lige koji ujedno pruža usluge za više od 30 sportova u više od 70 zemalja. Opta je pionir u uspostavi najindikativnijih mjera koje označavaju napadačku uspješnost momčadi i kvalitetu stvorenih šansi - xG i xGOT.

Segment pod nazivom "očekivani golovi" (xG - Expected Goals) mjeri kvalitetu upućenog udarca uzimajući u obzir nekoliko varijabli kao što su vrsta asistencije, kut iz kojeg je upućen udarac, udaljenost od gola, je li u pitanju udarac glavom iz teške situacije ili nogom iz one koja se definira kao velika prilika itd.

Uz pomoć tih parametara konstruira se koeficijent za pojedinca ili momčad te se stavlja u omjer sa stvarnim brojem postignutih pogodaka tog pojedinca ili momčadi. Na taj način se dolazi do zaključka koliko su promatrani subjekti bili uspješni.

"Očekivani golovi u okvir" (xGOT - Expected Goals on Target) dopunjuje prethodno spomenutu mjeru i služi za određivanje kvalitete upućenog udarca. U obzir uzima samo udarce koji završe unutar okvira gola, a polazišna točka je xG udarca na koju se dodaje vrijednost mjesta unutar okvira u kojem je udarac završio. Dakle, ako je to bilo po sredini gola, xGOT vrijednost je izrazito malena, dok najveću vrijednost donosi udarac u rašlje.

Naposljetku se obje mjere stavljaju u međusobni omjer te se dolazi do nekakvih zaključaka koji nam daju predodžbu o napadačkim kvalitetama igrača, momčadi, ali i vratara s druge strane.

Vođeni tim parametrima, u ESPN-u su napravili opsežno istraživanje koje je obuhvatilo sve igrače u europskim ligama od 2014. godine pa do danas, a rezultati su izuzetno zanimljivi.

Primjerice, najefikasniji igrač u napadačkoj igri glavom je Pablo de Blasis, Eibarov krilni napadač visok samo 166 centimetara. On je dodao vrijednost svojim udarcima glavom od 2.79 golova u odnosu na očekivani broj koji je predviđen situacijama u kojima se našao, što je najviše od svih igrača promatranih u tom razdoblju. Razlog tome je upravo njegova visina zbog koje loptu udara glavom gotovo isključivo u situacijama kada ona preleti protivničkog braniča pa ju on dočeka na otvorenom prostoru u punom trku te ju bez skoka, svom snagom zakuca u mrežu.

Tijekom posljednjih pet godina De Blasis je uputio 35 udaraca glavom, što je više nego duplo više od prvog sljedećeg igrača njegove visine, a postigao je pet pogodaka, opet daleko najviše u svojoj konkurenciji.

Philippe Coutinho vlasnik je najboljeg udarca izvan šesnaesterca, 6.1% njegovih udaraca završi iza leđa protivničkih vratara. Samo za usporedbu, prosjek na razini cijele Europe iznosi 3.2%.

Najbolji volej ima Jose Callejon, iako je od 2014. najviše takvih udaraca uputio Fabio Quagliarella. Španjolac je svom xG-u dodao 2.13 golova načinom na koji udara loptu.

Najbolji izvođač slobodnih udaraca je Tottenhamov Christian Eriksen kojem je xGOT 10.99, što znači da slobodne udarce izvodi duplo bolje od predviđenoga. A razlog zbog kojeg nije postigao toliko pogodaka koliko je možda trebao kada se uzme u obzir kvaliteta njegovih udaraca jesu vratari koji su imali popriličan broj fantastičnih obrana.

Među najgorim izvođačima slobodnih udaraca su Paul Pogba i Antonio Candreva koji su u dobranom minusu kada se usporedi kvaliteta udaraca u odnosu na xG, odnosno, u ovom slučaju prosjek.

Ali, kada uzmemo sve parametre u obzir definitivni pobjednik je - Leo Messi.

Argentinac je u pogodak pretvorio 21 slobodni udarac u posljednjih pet godina, dok nitko drugi nije prešao brojku 11. S obzirom na to da je svojim udarcima dodao vrijednost od 10.35 golova, što je vrlo blizu Eriksenovih 10.99, može se čak reći da je cjelokupno gledano Messi čak i bolji.

Svojim udarcima izvan 16 metara dodao je vrijednost od 6.04 golova, a kada se zbroje svi udarci iz otvorene igre, Barcelonin kapetan je na vrijednosti od +19.34 golova temeljeno na toj istoj formuli, što je daleko najviše. Koliko daleko, najbolje svjedoči podatak da samo još Mohamed Salah (11.23) i Alexis Sanchez (10.02) imaju dvoznamenkaste brojke.

Ali najveća dominacija Argentinca očituje se u situaciji kada uzmemo apsolutno sve udarce upućene prema protivničkom golu (iz otvorene igre, slobodnih udaraca i kaznenih udaraca). Tu je Messi na dodanoj vrijednosti od 32.6 golova na uzorku od 900 pokušaja, dok je sljedeći Dani Parejo s 12.53. Zahvaljujući svojim često nerezonskim pokušajima, Ronaldo nije niti blizu (3.07).

Ima tu još podataka koji govore koliko je Messi zapravo dominantan, ali smatramo da je brojki u ovom tekstu bilo i previše.

Evidentno je da u ovom slučaju statistika definitivno nije kao bikini, već samo potvrđuje ono što je skoro svima jasno. I tu ne mislimo na tezu da je Messi najbolji ikada, jer ovo nije priča o tome, a i u takvu tvrdnju treba uključiti mnogo više parametara od same individualne napadačke kvalitete. Ono što je sigurno jest to da je Messi individualno najbolji igrač u napadačkim segmentima na svijetu.

U današnje vrijeme gotovo je nezamislivo da vrhunski klub barem u nekoj mjeri ne koristi analitiku, a "laptop treneri", kako ih pogrdno nazivaju oni koji nisu u stanju držati korak s vremenom, danas postaju sve češći, dok također u svom stožeru imaju ljude koji se bave isključivo brojkama.

Ponukani uspjesima klubova i pojedinaca do kojih je došlo oslanjanjem na analitiku te svim onim pričama i osobama koje su ostale daleko od očiju javnosti, uskoro krećemo sa serijalom u kojem ćemo se osvrnuti na povijest, sadašnjost i budućnost analitike u nogometu.

Od zapovjednika engleskog zrakoplovstva koji je 50-ih godina prošlog stoljeća prvi napravio analizu nogometne utakmice, preko velikog Briana Clougha i njegove preteče "moneyball" sustava, pa sve do današnjeg Liverpoola kojeg vodi Jurgen Klopp uz veliku pomoć čovjeka iz sjene kojeg nogomet kao takav nije ni zanimao.

Osvrnut ćemo se i na to kako je jedan biznismen kupio Lyon i u manje od dva desetljeća od drugoligaškog kluba napravio francuskog i europskog diva oslanjajući se na poseban sistem, kako je jedna naizgled zanemariva sitnica pomogla Robertu Manciniju da nakon 44 godine naslov engleskog prvaka dovede u plavi dio Manchestera te na još neke zanimljive priče.

Budite uz nas i saznajte kako brojke, odnosno statistika i analitika utječu na nogomet.

Izdvojeno

04. kolovoz 2020 11:23