Izbjegavanje kladioničarskih poslovnica nikada nije bilo popularnije u konkurenciji “novogodišnjih odluka”. No, ovdje nije riječ o onima koji se više uopće ne kane kladiti na ishode sportskih događaja, nego o onima kojima je to svakodnevica, nekima i značajan izvor prihoda.

Naime, od prvoga dana siječnja na snazi su izmjene Zakona o igrama na sreću, po kojemu se svi dobici od igara klađenja do 10.000 kuna oporezuju sa 10 posto. Do sada se nisu oporezivali dobici do 750 kuna, no više iznimaka nema (kod dobitaka od 750 do 10.000 kuna porez je iznosio 10 posto, od 10.000 do 30.000 kuna 15 posto, od 30.000 do 500.000 kn 20 posto, a oni koji su dobivali preko pola milijuna državi su davali 30 posto).

Štura obavijest o uvođenju 10-postotnog poreza na sve, pa i najmanje dobitke, obično istaknuta na šalteru za uplate i isplate, već danima izaziva žučne reakcije igrača na sreću, zbog čega SDP i premijer Zoran Milanović nikad nisu bili spominjaniji u kladionicama.

Spas na mreži

Osim psovkama, na novo oporezivanje igrači reagiraju – masovnim prelaskom na internetsko klađenje u inozemnim kladionicama, od Engleske do Rusije.

- Mene domaće kladionice više neće vidjet! Ovo su bolesne porezne stope. Ako se prisjetimo da igrači u Hrvatskoj već godinama plaćaju fiksnu uplatnu “startninu” od 5 posto na svaki ulog, ovo ustvari znači da porez na dobitke sada doseže nevjerojatnih 15 posto! Ne znam da još netko na svijetu ima sličnu praksu - komentira Dino iz Kaštela (podaci poznati redakciji), koji se već registrirao na web adresi jedne inozemne kladioničarske kuće, što, kaže, čine i njegovi prijatelji. Računaju s tim da naše porezne vlasti na to tek trebaju smisliti odgovor.

S druge strane, računica ministra financija Borisa Lalovca jasna je – svaka kuna u proračun je, sve u sklopu krpanja javnih financija, odnosno procedure prekomjernog deficita, više nego dobrodošla: od oporezivanja svih dobitaka u iznosu do 750 kuna u 2015. očekuje se dodatni prihod u proračunu od 165 milijuna kuna. Nakon što je lanjski prihod s očekivanih 300 milijuna spao na jedva oko 120 milijuna kuna, Vlada je odlučila dodatno “pritisnuti” kladionice i sve koji se klade, čime su kladitelji postali kolateralne “žrtve” ulaska Hrvatske u režim korigiranja prekomjernog deficita po kriterijima Europske komisije.

I kladionice su se uzalud bunile protiv novog poreza, doduše, ne odustajući pritom od zaračunavanja “manipulativnih troškova” na kojima zarađuju kod uplate svakog listića.

- Obraćali smo se svim državnim institucijama, ali nije bilo sluha s njihove strane. Kao obrazloženje za uvođenje poreza navodi se smanjenje prekomjernog deficita. Ali, ne samo da se neće se smanjiti deficit već će se ponovo smanjiti uplata, a time i ukupni iznos od ostvarene naknade u državnom proračunu. Koncept svih igara na sreću sastoji od velikog broja malih uplata i malih dobitaka, uz određeni broj većih dobitaka. Mali dobici su upravo ti na kojima igrači temelje daljnje uplate i koji održavaju promet. Svako, pa i minimalno oporezivanje malih dobitaka dovodi do toga da igra gubi smisao, odnosno, do nemogućnosti korištenja dobitaka u svrhu daljnjeg klađenja. Time se odbijaju igrači i drastično smanjuje promet, a samim tim i priljev novca u državni proračun - kaže za “Slobodnu” tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš.

Pad prometa

Napominjući da je promet u 2014. pao za 5 posto udnosu na prethodnu godinu, Habuš je sigurna da će najnovije oporezivanje dovesti do daljnjeg pada prometa u kladionicama: “Ne smije se zaboraviti da igračima na raspolaganju stoje inozemni priređivači koji ne naplaćuju porez. Problem su inozemne kladionice, kojima je inače zabranjen rad u RH, s obzirom na to da se na njima igrači mogu nesmetano kladiti unatoč zabrani. Takvi priređivači ne plaćaju nikakve poreze u Hrvatskoj te ne postoje adekvatne mjere provođenja zabrane priređivanja klađenja. Na smanjenje deficita sigurno bi utjecalo provođenje zabrana rada ilegalnim priređivačima, a ne novi porezi nametnuti igračima”, uvjerena je Habuš.

- Tko zna, možda Vlada zapravo ovim želi riješiti i problem ovisnosti o igrama na sreću! – našalit će se naš sugovornik iz kladioničarskih krugova.

Dvije minute za račun - Treba ti dvije minute da se registriraš na internetu, tj. da otvoriš račun u nekoj stranoj kladionici. Staviš depozit od pet eura i dalje ulažeš koliko želiš po listiću. Kod dobitaka, za verifikaciju računa ti treba skenirana putovnica ili osobna... Jedini trošak je kad “povlačiš” novac s računa u kladionici na neki drugi račun, kako bi ga podigao, ali to ipak nećeš raditi svaki dan. S ovim promjenama, ispada da kod nas od 1. siječnja ustvari igram na manje koeficijente nego što piše u ponudi. Ako igram Hajduk-Dinamo na isti koeficijent kod nas i u recimo nekoj ruskoj kladionici putem interneta, kod nas ću na isti uloženi novac dobiti manje! Recimo, na kvotu 2 za pobjedu Hajduka uložim 20 eura, što mi u inozemnoj kladionici donosi čistih 40 eura, dok bi kod nas po novim pravilima u slučaju dobitka ostao bez 15 posto, kao da sam uplatio po koeficijentu od 1,8, a ne dva! Pa, zašto bih ja svakim, pa i najmanjim dobitkom punio državni proračun? – kaže nam Dino iz Kaštela, koji je gotovo svakodnevni gost kladionica. Onima koji se odluče na ovaj korak jedino savjetuje da se “ne zaigraju”, jer se igra u eurima, pa se uplata od recimo 30 eura na prvi pogled može činiti malom, iako se u slučaju loše serije takav ishod brzo uveća do zavidne svote kuna. Rast dobiti za 90 posto Ukupno 78 poduzetnika se u Hrvatskoj 2013. bavilo kockanjem i klađenjem, od kojih je većina, njih 48, poslovala s dobiti. Minus 30 ‘gubitaša’ iznosio je 76,9 milijuna kuna, ali treba napomenuti da je taj iznos u 2012. iznosio 151,2 milijuna kuna. Neto dobit onih koji su poslovali pozitivno porasla je, prema posljednjim dostupnim podacima, sa 195 milijuna na 369,6 milijuna kuna, dakle, uvećana je za nešto manje od 90 posto!