Štura obavijest o uvođenju 10-postotnog poreza na sve, pa i najmanje dobitke, obično istaknuta na šalteru za uplate i isplate, već danima izaziva žučne reakcije igrača na sreću, zbog čega SDP i premijer Zoran Milanović nikad nisu bili spominjaniji u kladionicama.
Spas na mreži
Osim psovkama, na novo oporezivanje igrači reagiraju – masovnim prelaskom na internetsko klađenje u inozemnim kladionicama, od Engleske do Rusije.- Mene domaće kladionice više neće vidjet! Ovo su bolesne porezne stope. Ako se prisjetimo da igrači u Hrvatskoj već godinama plaćaju fiksnu uplatnu “startninu” od 5 posto na svaki ulog, ovo ustvari znači da porez na dobitke sada doseže nevjerojatnih 15 posto! Ne znam da još netko na svijetu ima sličnu praksu - komentira Dino iz Kaštela (podaci poznati redakciji), koji se već registrirao na web adresi jedne inozemne kladioničarske kuće, što, kaže, čine i njegovi prijatelji. Računaju s tim da naše porezne vlasti na to tek trebaju smisliti odgovor.
S druge strane, računica ministra financija Borisa Lalovca jasna je – svaka kuna u proračun je, sve u sklopu krpanja javnih financija, odnosno procedure prekomjernog deficita, više nego dobrodošla: od oporezivanja svih dobitaka u iznosu do 750 kuna u 2015. očekuje se dodatni prihod u proračunu od 165 milijuna kuna. Nakon što je lanjski prihod s očekivanih 300 milijuna spao na jedva oko 120 milijuna kuna, Vlada je odlučila dodatno “pritisnuti” kladionice i sve koji se klade, čime su kladitelji postali kolateralne “žrtve” ulaska Hrvatske u režim korigiranja prekomjernog deficita po kriterijima Europske komisije.
I kladionice su se uzalud bunile protiv novog poreza, doduše, ne odustajući pritom od zaračunavanja “manipulativnih troškova” na kojima zarađuju kod uplate svakog listića.
- Obraćali smo se svim državnim institucijama, ali nije bilo sluha s njihove strane. Kao obrazloženje za uvođenje poreza navodi se smanjenje prekomjernog deficita. Ali, ne samo da se neće se smanjiti deficit već će se ponovo smanjiti uplata, a time i ukupni iznos od ostvarene naknade u državnom proračunu. Koncept svih igara na sreću sastoji od velikog broja malih uplata i malih dobitaka, uz određeni broj većih dobitaka. Mali dobici su upravo ti na kojima igrači temelje daljnje uplate i koji održavaju promet. Svako, pa i minimalno oporezivanje malih dobitaka dovodi do toga da igra gubi smisao, odnosno, do nemogućnosti korištenja dobitaka u svrhu daljnjeg klađenja. Time se odbijaju igrači i drastično smanjuje promet, a samim tim i priljev novca u državni proračun - kaže za “Slobodnu” tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš.
Pad prometa
Napominjući da je promet u 2014. pao za 5 posto udnosu na prethodnu godinu, Habuš je sigurna da će najnovije oporezivanje dovesti do daljnjeg pada prometa u kladionicama: “Ne smije se zaboraviti da igračima na raspolaganju stoje inozemni priređivači koji ne naplaćuju porez. Problem su inozemne kladionice, kojima je inače zabranjen rad u RH, s obzirom na to da se na njima igrači mogu nesmetano kladiti unatoč zabrani. Takvi priređivači ne plaćaju nikakve poreze u Hrvatskoj te ne postoje adekvatne mjere provođenja zabrane priređivanja klađenja. Na smanjenje deficita sigurno bi utjecalo provođenje zabrana rada ilegalnim priređivačima, a ne novi porezi nametnuti igračima”, uvjerena je Habuš.- Tko zna, možda Vlada zapravo ovim želi riješiti i problem ovisnosti o igrama na sreću! – našalit će se naš sugovornik iz kladioničarskih krugova.
Dvije minute za račun- Treba ti dvije minute da se registriraš na internetu, tj. da otvoriš račun u nekoj stranoj kladionici. Staviš depozit od pet eura i dalje ulažeš koliko želiš po listiću. Kod dobitaka, za verifikaciju računa ti treba skenirana putovnica ili osobna... Jedini trošak je kad “povlačiš” novac s računa u kladionici na neki drugi račun, kako bi ga podigao, ali to ipak nećeš raditi svaki dan. S ovim promjenama, ispada da kod nas od 1. siječnja ustvari igram na manje koeficijente nego što piše u ponudi. Rast dobiti za 90 postoUkupno 78 poduzetnika se u Hrvatskoj 2013. bavilo kockanjem i klađenjem, od kojih je većina, njih 48, poslovala s dobiti. Minus 30 ‘gubitaša’ iznosio je 76,9 milijuna kuna, ali treba napomenuti da je taj iznos u 2012. iznosio 151,2 milijuna kuna. Neto dobit onih koji su poslovali pozitivno porasla je, prema posljednjim dostupnim podacima, sa 195 milijuna na 369,6 milijuna kuna, dakle, uvećana je za nešto manje od 90 posto! |