Splitski savez športova obilježio je Dan splitskog sporta za 2026. godinu, a svečanost održana u Hrvatskom domu okupila je brojna poznata sportska lica. Dan splitskog sporta tradicionalno se obilježava od 2004. godine, i to na datum kada su 1979. svečano otvorene osme mediteranske igre.
Svečanost je započela izvedbom hrvatske himne, nakon čega je minutom šutnje odana počast svim sportašima i sportskim djelatnicima koji su preminuli tijekom protekle godine.
Okupljenima se prvi obratio predsjednik Splitskog saveza športova Andrija Polić.
- Danas je dan kada moramo odati priznanja velikanima splitskog sporta. Mjesto predsjednika obavljam s velikim ponosom i poštovanjem jer mislim da je sport ono najbolje što imamo u gradu. Po tome smo na kraju i naj prepoznatljivi. Radimo izvrsne stvari u skromnim uvjetima. Zato mi je bilo drago kad sam vidio da su odobrena sredstva za unaprjeđenje infrastrukture na području Splita. Talent imamo i uvjeren sam da ćemo s boljom infrastrukturom to još bolje iskoristit. Na zadnjem govoru sam rekao da smo u zadnje vrijeme imali previše komemoracija za velike sportaše. Nažalost imali smo ih i ove godine, izgubili smo najbolje sportske djelatnike i zato mi je drago da će oni sada dobit svoje priznanje. Također, zato svima ovdje i vašim obiteljima želim puno zdravlja, a sve ostalo će se izdržat - kazao je Polić, koji je još uvijek na poziciji čelnika splitskog sporta, iako je bio i uhićen u sklopu afere oko Kerumovog restorana "Pršut".
Podsjetimo, oko njegovog imanja u Kaštel Štafiliću su bespravne građevine, a Polić, koji je u to vrijeme bio viši stručni suradnik za prostorno uređenje i gradnju u Gradu Kaštelima, svojim je potpisom potvrdio legalnost spornih objekata.
Nakon njega riječ je preuzeo splitski dogradonačelnik Ivo Bilić, koji se osvrnuo na nasljeđe Mediteranskih igara, ali i na sportske velikane koji su dobili danas dobili priznanja.
- Ovo je nešto što nas vraća u 79. godinu barem mene koji sam tad bio srednjoškolac i to je nešto što nam predstavlja nasljedstvo. Mi taj 15. rujna svi smatramo svojim i vjerujte da ljudi znaju što je split donio tome. No, amo se vratit danas ovdje. Nažalost od njih četvorice dvojica više nisu među nama, to nismo očekivali. Jurica Gizdić je fantastični kroničar, on je hodajuća enciklopedija. Znao je toliko toga, pogotovo o Hajduku. A što reći o Ivanu Gudelju, on je legenda hrvatskog sporta i ono što je on donosio je nama svima prilika da vidimo koliko nam požrtvovnost može donijeti. Imamo još Mladena Cukrova i Duju Krstulovića. Mladena kao nekoga tko brine o našoj baštini i koji se dosta trudio kod muzeja splitskog sporta, a o Duji ne treba puno govorit. Ja sam kao mali dječak uživao u njegovim koševina i svemu što je radio za Jugoplastiku. Mi ćemo kao Grad i dalje poticati sport, davat ćemo i više, a davali smo i do sada, te mislim da smo pokazali u kojem smjeru želimo da ide naš grad - poručio je Bilić.
Prisutnima se potom obratio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, naglasivši kako sportaši svojim rezultatima pronose ime Splita i Hrvatske diljem svijeta.
- U svijetu ljudi malo znaju tko je onaj koji se bavi politikom ili drugim aktivnostima, ali jako dobro znaju tko su sportaši. Gdje god dođete svatko zna tko je sportaš koji ostvaruje rezultate. Prošlo je mnogo godina od Mediteranskih igara, tad je bio jedan bum izgradnje na području grada Splita i naše županije, te od tada kroz te godine objekti su dotrajavali, ali sada je došao trenutak da je ponovno pokrenuta lavina izgradnje u Splitu. Lijepo je imati odlične uvjete, ali ovom dišpetnom dalmatincu ima nešto posebno u tom sportu jer kolike zemalja svijeta imaju bolje uvjete za treniranje, a ni približne rezultate i onda sebe pitam što je to što vuče tog čovjeka. To su srce i dišpet. Želja da on bude najbolji jer u Splitu ili si prvi ili si nitko - rekao je Boban.
Nakon uvodnih govora uslijedila je dodjela priznanja zaslužnim pojedincima koji su ostavili dubok trag u splitskom sportu. Posebno priznanje Splitskog saveza športova posthumno je dodijeljeno Jurici Gizdiću, istaknutom kroničaru povijesti splitskog sporta, a priznanje je preuzeo njegov brat Ćiro.
Potom je dodijeljena nagrada „Mihovil Radja” za fair play i čestitost u sportu. Ovogodišnji laureat bio je Mladen Cukrov, koji je svoj život posvetio očuvanju bogate baštine splitskog sporta. Nagradu mu je uručio Milivoj Bebić, predsjednik Splitskog kluba olimpijaca.
- Ova nagrada mi je posebno draga iz razloga što sam osobno poznavao Mihovila Radju. On je bio moj mentor, moj rad u muzeju bio je usko vezan s njime i on je u mene usadio ljubav da zaštitimo tu baštinu - kazao je Cukrov.
Vrhunac svečanosti bila je dodjela trofeja Splitskog saveza športova „Fabjan Kaliterna”, koji je pripao Ivanu Gudelju u čije ime je nagradu preuzeo Branko Bosanac i legendarnom igraču splitske Jugoplastike Duji Krstuloviću. Krstulović je tijekom govora prisutne poveo na putovanje kroz svoju sportsku karijeru, prisjetivši se uvjeta u kojima je nekada trenirao.
- Bavio sam se s pet-šest sportova, i to u najtežim uvjetima. Godine 1960. upisao sam se u Teniski klub Split, koji je tada imao samo dva terena. Nakon tenisa prešao sam u POŠK na plivanje. Nakon toga počeo sam se baviti vaterpolom. U to vrijeme igrali smo s kožnim balunima koje je prije treninga trebalo namazati mašću kako more ne bi prodrlo u njih. Samo bi priprema baluna trajala pola sata. Nakon treninga dobili bismo veliku fetu kruha s marmeladom, masla nije bilo. U to vrijeme nitko nije imao sat, niti bi ga tko donio na trening. Naš sat bio je brod koji je u dva sata išao iz Splita za Supetar. To nam je određivalo vrijeme. Još su teži uvjeti bili u stolnom tenisu. Nismo imali gotovo ništa, pa smo sami izrađivali rekete i stolove, a nedostajalo nam je čak i loptica. Kad bi netko nagazio lopticu, ne bismo je bacili, nego bismo je kuhali u vrućoj vodi kako bi se ponovno napuhala. Godine 1968. prešao sam na košarku, gdje su uvjeti već bili nešto bolji. Nakon što smo 1971. postali prvaci, klub je bio jako bogat. Toliko je novca bilo da smo uoči domaćih utakmica noćili u hotelu Lav, umjesto da spavamo kod kuće. I to ne samo prije susreta s najjačim protivnicima, nego i prije utakmica protiv slabijih momčadi. Najteže mi je, ipak, bilo igrati za reprezentaciju. Pripreme su tada trajale gotovo cijelo ljeto, a tada u komunizmu, plaća nije postojala. Dobili bi tek nešto sitno novca mjesečno što je jedva bilo dovoljno za kupit jednu cocktu. Ne u kafiću, nego u dućanu - poručio je Krstulović, koji je svojim prisjećanjima nasmijao okupljene.
Svečanost je zaključena glazbenim nastupom sopranistice Ivone Bosančić Lasić, uz klavirsku pratnju Vinka Didovića, čime je prigodno zaokruženo još jedno obilježavanje Dana splitskog sporta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....