Zabio je Caktaš. I to panenkom iz jedanaesterca. Cijela dugopoljska ‘Bombonjera’ (strminom glavne tribine podsjeća na slavnu ‘Bombonieru’ Boce Juniorsa) skandirala je ‘Mijo, Mijo’. U nastavku je ipak veće iskustvo i pojedinačna kvaliteta Rijeke anulirala borbenost i želju Hajduka koji za pobjedu nad ovakvom kompaktnom europskom Rijekom mora pružiti više. I imati manje neraspoloženih pojedinaca (Milić, Sušić, Gotal...).
Ponovno su Splićani primili jeftin pogodak, na grešku pojedinca. Zagospodarili su gosti travnjakom nakon izjednačujućeg pogotka, Hajduk je prijetio iz kontri. Na visini zadatka bio je Kalinić, tako da Hajduk bodom na koncu objektivno može biti zadovoljan. A svi skupa time što je utakmica privedena kraju nakon što je većim dijelom prvog poluvremena zbog ubačenih predmeta u teren opasno visila na rubu regularnosti i prekida.
Pojedinci na čudan način pokušavaju iskazati ljubav prema Hajduku, prijeteći da klub ostane bez bodova, opterećujući ionako skromnu klupsku blagajnu, da ni ne govorimo o opasnostima za igrače. Srećom primirile su se strasti u zadnjih pola sata.
