Nastavlja se gradnja Hajdukove momčadi za ovu sezonu, a i duži period u režiji sportskog direktora Roberta Grafa. Dok još čekamo kakvo će biti stanje s izlaznim transferima, Hajduk je predstavio novo lice u svlačionici, bosanskohercegovačkog stopera Denisa Hadžikadunića. Riječ je o reprezentativcu BiH s 33 nastupa koji je bio i na posljednjem SP, a rođen je u Švedskoj gdje je napravio prve nogometne korake.
Ukratko karijerni put ovog 28-godišnjaka započinje u rodnom Malmöu s kojim bilježi tri seniorska trofeja, kup i dva prvenstva, a nakon jedne posudbe u Trelleborgu i ukupno 44 nastupa za matični klub kupio ga je ruski Rostov za milijun eura. U ruskom klubu je upisao 69 nastupa te po tri puta zabijao i asistirao, a onda su uslijedile posudbe u Mallorcu, HSV i Sampdoriju.
Dakle, jasno je da se radi o nogometašu bogate inozemne karijere na razinama višim od HNL-a, a u Hajduk dolazi kao slobodan igrač bez odštete. Jasno je tako da se i on profilno uklapa u parametre koje je Graf istaknuo da će gledati kod dovođenja novih igrača, a njegov profil bi po dosadašnjem iskustvu trebao biti i rješenje za probleme s kojima se muči obrana Gonzala Garcije.
Gonzalove muke
Trener Hajduka isticao je i odgovarao nekoliko puta javno na pitanja o primljenim golovima od početka sezone od kojih su neki i koštali Bijele rezultata. Nekoliko je parametara zbog kojih se tako nešto događalo od same kvalitete stopera koje ima na raspolaganju, gustog ritma, umora, dugih putovanja, padanja koncentracije, ne igranja prave ‘šestice‘, ali i nonšalantnosti u nekim situacijama.
Garcia je odlaskom Zvonimira Šarlije izgubio iskusnog stopera koji je donosio intenzivniju korekciju i agresivnost, posebno na širem prostoru, odlike kojima se primjerice ne može pohvaliti Dario Marešić kod kojeg se ističe često kvaliteta u izgradnji napada, ali i kritizira obrambeni dio. Taj dio trebao je dijelom donijeti Alec Van Hoorenbeeck, ali i on je tijekom posljednjih utakmica imao nekoliko neobjašnjivih reakcija koje su dovodile do pogodaka gostujućih momčadi. S obzirom na odigrani broj minuta od početka sezone, a i dosadašnju karijeru oni bi Hadžikaduniću trebali biti i glavna konkurencija ispred još Rona Racija i mladog Roka Gabrića te Marina Skelina, koji je blizu posudbe.
Bosanskohercegovačkog stopera se opisuje kao proaktivnog duel-igrača s dobrim čitanjem igre i dominacijom u zraku, stopera koji je pragmatičan u izgradnji igre i bira sigurna rješenja pod pritiskom. U sustavima s četiri igrača u zadnjoj liniji igra kao desni stoper u paru, a isto je i u sustavu s trojicom u zadnjoj liniji gdje obično njegove manjkavosti u kreaciji može pokriti napadački orijentiraniji suigrač u obrani.
Kako igra?
Što to znači statistički u usporedbi s Marešićem i Van Hoorenbeeckom? Možemo za usporedbu uzeti prošlu sezonu kad je Hadžikadunić igrao za Sampdoriju u prosjeku je osvajao 4.2 duela (56 %), od čega 1.4 na podu (42 %) i 2.9 zračnih duela (67 %). Imao je 0.6 presijecanja po utakmici, 1.1 uspješna uklizavanja, 2.2 ponovno osvojene lopte, 5.4 čišćenja, 0 grešaka koje su dovodile do šuta ili gola protivničke momčadi te prekršaja za penal. Uz to je imao 35.7 točnih dodavanja po utakmici (84 %), 22.8 na svojoj polovici (92 %) i 12.9 na protivničkoj (73 %) s 2.6 dugih lopti (46 %) te trkački imao prosjek od 10 km po utakmici s 10.6 sprinteva po statistici SofaScorea.
Van Hoorenbeeck je tako prošle sezone u Heraclesu koji se borio za ostanak u nizozemskoj ligi i primao puno golova imao 4.1 (58 %) osvojen duel po utakmici, od čega 1.8 (57 %) na tlu i 2.3 (60 %) u zraku. Imao je 1.2 presijecanja po utakmici, jedno uspješno uklizavanje, 3.7 ponovno osvojene lopte, 6.4 čišćenja, ali i greške koje su dovodile do golova i penala za protivničke momčadi. Točnih dodavanja imao je 41.5 po utakmici (86 %), 28.5 na svojoj polovici (93 %) i 13 na protivničkoj (74 %) te 2.5 duge lopte (42 %), a trkački pokrivao 9.7 km s 15.8 sprinteva prosjeku.
Na koncu tu je Marešić s 3.9 dobivenih duela u prošloj sezoni (60 %), 2.7 na tlu (65 %) i 1.2 u zraku (52 %) te 1.1 presijecanjem, 1.6 uspješnih uklizavanja, 4.9 ponovno osvojenih lopti i 5 čišćenja po utakmici bez greški koje su vodile do gola. Imao je prosjek 55.9 točnih dodavanja (84 %), 33.9 na svojoj polovici (93 %) i 22 na suparničkoj (74 %) s 4.9 dugih lopti (45 %) i trkački pokrivenih 9 km s 9.3 sprinta po utakmici.
Hadžikadunić bi tako trebao donijeti rješenje za ranjivost Hajduka u tranziciji, kao i bolju skok-igru u zadnjoj liniji, a zbog jednostavnije distribucije lopte bez rizika za očekivati je da će taj dio kreacije iz zadnje linije prepustiti onom s kime bude igrao u paru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....