Pogurnemo li sa strane onaj teški minhenski poraz protiv Bayerna na startu Lige prvaka, Dinamo je u preostala tri odigrana kola izvrsnim nastupima i rezultatima napravio veliki posao. Osvojio je sedam bodova, poboljšao klupski koeficijent, ali i obogatio klupsku blagajnu. Plavi su još kako kompetitivni u utrci za plasman u drugi krug natjecanja, trenutačno su na 16. mjestu od 36 klubova i da se sad liga prekine, Dinamo bi u doigravanju za plasman u osminu finala, bio nositelj.
Podsjetimo, 24 kluba izborit će nastup u daljnjem natjecanju, prvih osam izravno ide u osminu finala, dok će klubovi od 9. do 16. pozicije (nositelji) u "nokaut" razigravanju na dvije utakmice igrati protiv onih od 17. do 24. pozicije (nenositelji), za preostalih osam mjesta u osmini finala. Klubovi smješteni od 25. do 36. pozicije završavaju europsku sezonu jer više nema "selidbe" u Europsku ligu.
Dinamo je dosad u Ligi prvaka zaradio oko 30 milijuna eura. Za plasman u elitno natjecanje, UEFA ga je nagradila sa 18,62 milijuna eura. I opet treba razjasniti jednu stvar. Naime, u medijima se često pojavljuje podatak da je, uz tih 18,62 milijuna eura, maksimirski klub dobio i dodatnih 4,29 milijuna eura za nastup u doigravanju za Ligu prvaka. A to je netočan podatak, pišu Sportske novosti.
Taj je novac, tih 4,29 milijuna eura, otišao u blagajnu Qarabaga, kluba kojeg su Plavi eliminirali u doigravanju i to je nagrada azerskom prvaku za plasman u doigravanje. A Dinamo je u onih 18,62 milijuna eura objedinio nastup u doigravanju i plasman u elitno natjecanje. Da su Zagrepčani, dakle, bili eliminirani od Qarabaga, onda bi tih 4,29 milijuna eura sletjelo u modru blagajnu.
Kriteriji
Nadalje, klubovi se nakon plasmana u Ligu prvaka pozicioniraju na temelju desetogodišnjeg koeficijenta u europskim natjecanjima. Po tom je kriteriju Dinamo bio na 30. mjestu, od 36 klubova-sudionika ovosezonske Lige prvaka. I za taj je plasman bio nagrađen s oko 6,5 milijuna eura, što bi, dakle, značilo da je dosad hrvatski prvak već inkasirao oko 25 milijuna eura i taj je novac UEFA uplatila na Dinamov račun krajem rujna.
Svaki osvojeni bod u Ligi prvaka vrijedi 700.000 eura, a Plavi su nakon četiri odigrana kola prikupili već sedam bodova, odnosno, 4,9 milijuna eura i došli smo do svote od otprilike 30 milijuna zarađenih eura. Uz napomenu da će novac zarađen na temelju osvojenih bodova u prva četiri kola UEFA isplatiti krajem studenoga, dok će nagrada za osvojene bodove od 5. do 8. kola na račune klubova "sjesti" krajem veljače sljedeće godine.
U toj raspodjeli novca, postoje još dvije stavke. Na kraju ligaškog dijela natjecanja, naime, podijelit će se novac za plasman na ljestvici. Jedna "dionica" u toj podjeli vrijedi 275.000 eura, pa će tako, primjerice, posljednji, 36. klub, zaraditi samo tih 275.000 eura. A pobjednik ligaškog dijela natjecanja obogatit će svoju blagajnu za 9,9 milijuna eura, odnosno za 36 "dionica" (36 x 275.000 eura). Da se danas dijeli taj novac, Dinamo bi, kao 16. na tablici, zaradio 5,5 milijuna eura (20 x 275.000 eura).
Uz sve navedeno, UEFA klubovima u Ligi prvaka dijeli i novac od TV prava i marketinga. Temeljni je kriterij za podjelu novca u tom segmentu postotak kojim određeni klub sudjeluje u marketinškom "kolaču" i pri takvoj je podjeli Dinamu negdje pri začelju jer je hrvatsko tržište takvo kakvo jest. I od toga dijela Dinamo može računati na otprilike milijun i pol eura zarade.
Dakle, Dinamo bi ove sezone u Ligi prvaka izravno od UEFA-e trebao zaraditi negdje oko 35 milijuna eura. Ovdje treba dodati i zaradu od ulaznica, koja bi mogla biti između pet i sedam milijuna eura. Za usporedbu, prije pet godina Dinamo je u Ligi prvaka od ulaznica uprihodio otprilike pet milijuna eura, ali tada je stadion imao veći kapacitet (istočna tribina), ali su i cijene ulaznice bile niže nego danas, pa bi taj prihod od ulaznica, zbog viših cijena, trebao biti identičan, možda čak i nešto veći od onoga prije pet godina. Dakle, došli smo do ukupne svote od oko 40 milijuna eura zarade od plasmana u Ligu prvaka.
Golemi je to novac za hrvatske prilike i samo je Hajduk "tu negdje" s troškovima funkcioniranja kluba. Ali za razliku od Splićana, koji do desetaka milijuna eura ne dolaze od europskih nagrada, Dinamo je već godinama "pretplaćen" na novac UEFA-e, koji mu, uz kvalitetno odrađene inozemne transfere, daje golemu prednost u odnosu na ostale domaće klubove. I ta je supremacija još kako vidljiva i očita, u posljednjih 20 sezona samo je Rijeka jednom dohvatila naslov, svi su ostali trofeji namijenjeni prvaku završili u Maksimiru.
Produžavanje vladavine
Jasno je da bi i ovaj novac koji sad stiže u Dinamo trebao produžiti vladavinu Plavih u hrvatskom nogometu. Iako, naime, novac ne igra i ne zabija golove, ipak je kudikamo lakše poslovati i stvarati planove i stručnu viziju uz punu blagajnu, nego kad je paučina u toj blagajni. I dok većina naših klubova doslovno životari s, primjerice, otprilike identičnim proračunom kao što je svota koju je Dinamo zaradio samo osvajanjem ovih sedam bodova u prva četiri kola LP, Plavi imaju taj luksuz da ipak mogu uložiti novac u potencijalna pojačanja. I u tom trenutku, s novcem u novčaniku, do izražaja dolazi kvalitetna stručna politika i ta bi simbioza (novac plus znanje) trebala biti jamstvo financijski stabilne i natjecateljski uspješne budućnosti.
Uglavnom, Dinamo je plasmanom u Ligu prvaka i dosadašnjim odličnim rezultatima osigurao likvidnost i mirno poslovanje za ovu sezonu, što je i potvrđeno na nedavnoj sjednici klupskog Izvršnog odbora. No, nema ni govora o nekakvom "blagostanju", troškovi su fiksni (godišnje oko 50 milijuna eura) i taj novac treba zaraditi. Zasad plasmanom u Ligu prvaka i bogatim izlaznim transferima igrača...
Iako mnogi misle da Dinamo "pliva u novcu", nije to baš tako. Klub je, naime, "živi organizam", troškovi su svakodnevni, a Dinamovi su najveći u SHNL-u. Dobri igrači i treneri koštaju, a treba napomenuti da nogometaši i Stručni stožer dijele između 15 i 20 posto od ukupne zarade u Ligi prvaka. Ukupno bi, dakle, u svlačionicu trebalo otići, od spomenutih oko 40 milijuna eura, između šest i osam milijuna eura.
Prva je podjela zarađenog novca sredinom jeseni, druga nakon završetka ligaškog dijela natjecanja. A treba platiti i ugovorne rate igračima, dakako i mjesečne plaće igračima i trenerima, pa su plaćeni i neki zaostaci posrednicima u transferima, tu je i radna zajednica, kao i sve ostalo što ide uz tekuće poslovanje kluba (odštete klubovima za transfere igrača, itd...).