StoryEditorOCM
Splitkao da nam je malo nevolja

Stručnjak iz splitskog Ciana upozorava na gusjenice čija gnijezda nipošto ne smijete sami uklanjati: ‘Prekrivene su dlačicama koje su povezane s otrovnim žlijezdama...‘

Piše Maja Vejić
16. ožujka 2022. - 20:19

Proljeće je godišnje doba kojem se svi veselimo. Šetnje uz more, piknici u prirodi, upijanje sunca u parkovima, sve su to odlične i zdrave aktivnosti, no ipak, oprez je potreban, jer priroda nije uvijek baš prijateljski nastrojena prema nama.

Razgovarali smo stoga s Hrvojem Grgićem, direktorom službe sanitarne zaštite, zaštite bilja i veterine splitske tvrtke 'Cian' i zamolili ga da nam objasni na što sve trebamo obratiti pozornost u narednim mjesecima.

- Jedan od problematičnijih primjeraka svakako su gusjenice leptira borovog četnjaka. Ove gusjenice osim što nisu baš oku ugodne, također predstavljaju i opasnost za zdravlje – i ljudima i našim kućnim ljubimcima, naročito psima. Te gusjenice su prekrivene sitnim dlačicama koje su povezane s otrovnim žlijezdama, lako se otkidaju, lebde zrakom i zabadaju u kožu i sluznice. Kod ljudi lokalno izazivaju upalnu reakciju koja se manifestira kao osip odnosno urtikarija i dermatitis. Posebno su opasne za pse. Oni njuškajući po tlu prime velike količine dlačica na njuški i jezik pri čemu lako može doći do rana, infekcija i nekroze tkiva, naročito jezika – objasnio nam je Hrvoje.

Dodao je da je zato u proljeće posebno važno paziti na naše ljubimce i s njima izbjegavati područja u kojima vidimo da ima gnijezda gusjenica. Kako nas je uputio, borba protiv borovog četnjaka počinje u rujnu, kada se izlegu prve larve/gusjenice iz jajašaca položenih krajem kolovoza. Važno je pravovremeno tretirati prve razvojne stadije jer sredstva (tzv. regulatori rasta) neće djelovati na kasnije razvojne stadije gusjenica. Ako smo ovo propustili preostaje nam samo mehaničko uklanjanje gnijezda. To svakako nemojte raditi sami. Ukoliko uočite gnijezda ili da su se gusjenice već počele spuštati na tlo, najbolje je kontaktirati stručnjake.

- Drugu opasnost predstavljaju i komarci. Iako njih baš još nema u proljeće, kako temperature budu rasle, neke lokacije postaju posebno problematične – nastavlja Hrvoje.

image

Hrvoje Grgić, Cian

Cian

- Mnogi od nas o tom ne razmišljaju, ali vlastiti balkoni nam već, ako su dobro osunčani, mogu predstavljati rizik. Pod pretpostavkom da na njima držimo nekakvo cvijeće. Naime, u tanjurićima pod posudama za cvijeće se stvaraju lokvice vode, koje se onda još cijeli dan na suncu fino zagrijavaju, stvarajući taman dovoljno vlage i topline da se u njima ugnijezde komarci. A upravo oni su među svim štetnicima na prvom mjestu prema potencijalu za prijenos zaraznih bolesti, s obzirom da su široko rasprostranjeni, brojni, mobilni i hrane se krvlju – pojašnjava.

Objasnio nam je i da nisu svi komarci opasni, ali neke vrste prenose izrazito opasne bolesti. U našim područjima, trenutno barem, nema recimo malaričara koji u tropskim područjima rade ozbiljne zdravstvene probleme. No postoje i druge vrste komaraca koje imaju bolje sposobnosti preživljavanja u odnosu na druge, a također i širi spektar mikroorganizama koje mogu prenijeti. A klimatske promjene znače da se i komarci adaptiraju i postoji mogućnost da i u naše krajeve opet stignu i opasnije vrste, zbog čega možemo očekivati i nove zdravstvene izazove. Stoga je važno obratiti pozornost na komarce, provoditi mjere suzbijanja i zaštititi se.

Ako vas ne brinu toliko komarci i gusjenice, obratite barem pozornost na štetne glodavce. Česti su u urbanim sredinama, a vrlo su spretna i prilagodljiva vrsta. U povoljnim uvjetima se mogu jako namnožiti, u divljini mogu značajno poremetiti prirodnu ravnotežu, glodanjem oštetiti važnu infrastrukturu te prenose zarazne bolesti. Hrvoje nam je objasnio i koliko su stvarno gradski problem, jer iako smo svi čuli za problem koji sa štakorima imaju velegradi poput New Yorka i Londona, ne razmišljamo često o tom da su jednako opasni i česti i u manjem gradu, poput Splita.

- U gradovima ih pronalazimo i u kanalizacijskim sustavima zbog čega, od mnoštva zaraznih bolesti koje mogu prenositi, vjerojatno najviše doprinose prijenosu i širenju crijevnih zaraznih bolesti. Ako pronađu načina prodrijet će u svaku vrstu objekta u potrazi za hranom, vodom i sigurnim utočištem. Refleksno će napasti i moguće ugristi napadača ukoliko se osjete ugroženima pa ih posebno u zatvorenom ne treba progoniti. Sve preventivne radnje i ispravne navike doprinose smanjenju broja glodavaca, a time se smanjuje i potreba za korištenjem otrova protiv glodavaca u svrhu njihove kontrole – kaže nam Hrvoje.

Zakon propisuje i obavezuje gradove i općine na provedbu sustavnih mjera suzbijanja određenih štetnika, među kojima su i štetni glodavci, u svrhu prevencije prijenosa zaraznih bolesti. Upravo je suzbijanje onih vrsta štetnika koji su od prvenstvenog značaja (štakori, komarci, muhe) za javno zdravstvo važno provoditi kontinuirano, sustavno i smisleno kako bismo izbjegli njihovo nekontrolirano umnažanje i širenje jer što je više štetnika više je i zaraznih bolesti. Zbog toga suzbijanje štetnih glodavaca (sustavna deratizacija) izvodimo u dva navrata tijekom godine postavljajući zatrovane mamce u okoliš i objekte.

image

Proces deratizacije

Cian

- Svaka osoba svojim ispravnim ponašanjem, poput održavanja objekata, uređenja i održavanja okućnica, odvajanja i odlaganja otpada gdje je predviđeno, doprinosi u konačnici borbi protiv zaraznih bolesti. Kada uočite štetne glodavce bilo na javnim površinama ili u svom prostoru, svakako bi bilo pametno nazvati nas u Cian i mi ćemo se svakako odazvati – savjetovao nas je Hrvoje.

Da rezimiramo, boravci u prirodi u proljeće su super stvar, ali pritom je preporučljivo biti na oprezu. Izbjegavajte gusjenice, ne prtljajte po čudnim gnijezdima na stablima, stavite sloj spreja protiv komaraca i krpelja na kožu, a smeće nakon piknika uredno odložite na za to predviđena mjesta, da otežate stvar štakorima. Uživajmo u proljeću u čistom i za zdravlje sigurnom Splitu!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2023 19:21