StoryEditorOCM
Splite, ovo je renesansa

Šetnja Splitom kakvu još niste doživjeli; vratili smo se u prošlost, išli Marulovim stopama... Ovo sigurno niste znali

Piše Damir Šarac
22. travnja 2024. - 22:41

Pola milenija od smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, inspiratora dalmatinskog humanističkog kruga i splitskog plemića, bit će ove godine obilježeno na svim razinama.

A jedan, zanimljivi, edukativni obilazak mjesta ključnih za njegov život i djelovanje, te za povijest Splita njegova vremena, održan je u sklopu Marulićevih dana u organizaciji splitskog HNK-a, i bit će ponovljen triput ovih dana.

Bili smo na prvome: iskusna turistička vodičica Gorana Gita Galić povela nas je s grupicom splitoljubaca u interpretacijsku šetnju i predavanje “Moj brat Marko”, a to zato jer je Gita, u haljini renesansne dame, vodila kroz renesansni Split u ulozi Markove sestre Bire.

image
Joško Ponoš/Cropix

Marko Marulić rođen je u Splitu 1450. godine, gdje je i odrastao. Otac mu je bio Nikola, a majka Dobrica Alberti. Marko je bio najstariji njihov sin, a imao je još petero braće – Šimuna, Petra, Ivana, Aleksandra, Valerija – te dvije sestre, Biru, koludricu samostana sv. Benedikta, i Andrijanu, koja je rano umrla. Osim što se bavio književnošću i poezijom, Marko je, u skladu s dužnostima tadašnjih plemića, bio i gradski sudac, svjedok, tužitelj, izvršitelj oporuke i zastupnik u parnicama.

Zanimljiva legenda

Šetnja Marulovim stopama počela je na Voćnom trgu, pod njegovim spomenikom koji je izradio Ivan Meštrović, gdje je Gita ispričala prvu zanimljivu legendu.

– Jeste li se ikad zapitali zbog čega Meštrovićev Marulić otklanja glavu od mletačkog kaštela na trgu? Neki kažu da je to stoga jer je od 3. listopada do 2. studenoga 1482. godine bio zatočen u tamnici kaštela uz jamstvo od tisuću dukata. Nije poznat razlog Marulićeva utamničenja, ali pretpostavlja se kako nije bila riječ o velikom prijestupu jer je odmah nakon oslobađanja stupio na dužnost jednog od pomoćnika gradskog kneza – ispričala je, a potom se grupica zagledala u kamenu kuću južno od Jupiterova hrama – krstionice.

image

Gorana Gita Galić

Joško Ponoš/Cropix

– Ovdje je bila jedna od nekoliko kuća obitelji Marulić u gradu i, po svemu sudeći, Marko je u njoj proveo posljednje godine života, što spominje i u poruci. Nakon smrti brata Šimuna, koja ga je jako pogodila, počeo je živjeti vrlo skromno, gotovo asketski; nije nosio kićenu odjeću po tadašnjem plemićkom običaju, pisao je moralistička djela...

Ovu kuću ostavio je do njezine smrti nevjesti Jeleni, supruzi njegova brata Valerija, koja je bila iz ugledne obitelji Cindro. Kada mu je brat iznenada umro, Marko se nastavio brinuti o Jeleni, također i ona o njemu, živjeli su u zajedničkom kućanstvu, a brinuo se i o dvoje bratove izvanbračne djece koju je Valerije imao sa sluškinjom Katušom – navela je vodičica.

image
Joško Ponoš/Cropix

Posjetili smo i veliku Papalićevu palaču, u kojoj je danas Muzej grada Splita, koja je bila središte okupljanja splitskih humanista s Markom na čelu.

– Marulići i Papalići bili su rodbina, a Jerolim i Dmine Papalić su Markovi najbolji prijatelji, s kojima se šetao po ostacima Salone, u kojoj se još mogao vidjeti dobro očuvani amfitetatar; bilo je različitih antičkih ulomaka i natpisa koje su donosili u ovu palaču, prevodili ih s latinskog i divili im se. Niže niz ulicu u kojoj je Papalićeva palača je kuća za koju se smatralo kako se u njoj rodio Marko, ali novija istraživanja su utvrdila kako je pripadala drugoj grani obitelji Marulić, pa ta legenda vjerojatno nije točna – kazala je Gorana Gita Galić.

image
Joško Ponoš/Cropix

Popeli smo se i na ophod sjevernih zidina Dioklecijanove palače, odakle se pruža pogled na ostatke nekadašnjega ženskog benediktinskog samostana u kojem je živjela Bira Marulić, pa se povela priča o odnosu prema kćerima u komunalnom plemstvu, koje su morale dobiti veliku dotu za udaju, ali također i ako bi se povukle u samostan, a nakon smrti muža, uživale su njegovu imovinu.

image
Joško Ponoš/Cropix

Bilo je riječi i o trgovini, modi, običajima u renesansnom Splitu, obrani od Turaka, odnosu s Mlečanima, svakodnevnom životu plemstva, pučana i težaka, prezimenu Pečenić koje su koristili Marulići...

Razgovor se nastavio pred Starom vijećnicom na Pjaci, u kojoj je Marko volonterski radio kao pripadnik plemstva, a završio je u crkvi sv. Frane na Obali, gdje je njegova grobnica. Besplatna edukativna šetnja Marulićevim životom bit će ponovljena još dva puta, 24. i 26. travnja, u 11 sati, a kreće s Voćnog trga. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2024 06:46