Je li i na koji način moguće provesti legalizaciju u park-šumi Marjan, na području koje je istodobno zaštićeni kulturni krajolik, upitali smo Mirjanu Čagalj, potpredsjednicu Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze.
– Moram naglasiti da "mi" stalno pokušavamo izigrati zakon na bilo koji način i bilo gdje, a sada posebno u odnosu na Žnjan i Marjan. Legalizacija je omogućila bespravnim graditeljima da ozakone bespravnu gradnju, čime se išlo na ruku pravnim ili fizičkim osobama koje su gradile bez dozvole.
Zašto je netko gradio bez dozvole, puno je šira tema gdje medalja ima dvije strane, ali ostaje činjenica da se gradilo bez dozvole. U park-šumi Marjan, pa i na Žnanju, ne može se graditi, niti se može legalizirati bespravna gradnja ni po kojem zakonu, ali uvijek postoji ono "ali" kojeg se netko dosjeti... – napominje Čagalj i objašnjava kronologiju zakona o legalizaciji.
Prva je legalizacija, naime, bila 1968. i njome se moglo legalizirati sve sagrađeno uz potvrdu o vremenu gradnje. Iduća je legalizacija bio Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama iz 2011. godine. U jednom od tih članaka izrijekom se navodi da se unutar park-šume ne može legalizirati objekt.
Također, 13. srpnja 2012. godine donesena je dopuna Zakona u kojem se također ne dopušta izgradnja unutar park-šume, ali se kaže:
"Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi: unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja."
Nije pošteno
– Namjerava li se netko poigravati riječima unutar zakona pa tako proglašavati u nekom budućem GUP-u autohtonu, tradicijsku gradnju kao kulturnu baštinu, to se uvijek može, ali to je poigravanje zakonom, ali onda je poštenije promijeniti Zakon o legalizaciji i vratiti se na 1968., kad je sve legalizirano.
I, naravno, kada koristim riječ "pošteno", to je isto tako neprikladno, jer se radi o bespravnim graditeljima u odnosu na sve one koji su prolazili kroz sve mukotrpne procedure dobivanja dozvola i plaćali komunalne doprinose i naknade kako je to zakonom propisano – ističe Čagalj.
Je li legalizacija u park-šumi opravdana radi rješavanja socijalnih pitanja, treba li joj pristupiti selektivno pa ne dopustiti legalizaciju objekata koji se iznajmljuju i tržišnih stanova, ili je odluka – legalizirati sve ili ništa, ako je to uopće zakonski izvedivo?
– Objekt koji je bespravan je bespravan kojom god djelatnošću da se bavi, prema tome uvijek govorimo o osobama koje su gradile bez dozvole. Socijalna pitanja treba rješavati na način propisan u svojim procedurama, a ne kršeći zakon – tvrdi naša sugovornica.