
U park-šumi Marjan graditeljima se loše piše. Nakon što je dio Meja od Vile Dalmacije do Sustipana zaštićen od bilo kakve nove gradnje, a rekonstruirati se može samo u postojećim gabaritima, doneseno je rješenje o zaštiti kulturnog krajolika poluotoka Marjan.
Njime je obuhvaćen prostor od Kašjuna do Prve vode, ali bez Lučice. Također, nisu uključene neke parcele na Kašjunima, koje je nasipavao bivši “kralj plaža” Dragan Jurišić Jenki, ali ni neke rubne na sjeveru i istoku park-šume.
Čak i za zahvate na hortikulturi koji “mogu utjecati na oblikovna, estetska i povijesna obilježja krajolika”. Svim zemljanim radovima moraju prethoditi arheološka istraživanja. A svi zahvati u prostoru i građevinama moraju biti u skladu s konzervatorskom podlogom ili elaboratom.
Nacionalni simbol
Ukratko, ako ne bude “kreativnih” interpretacija konzervatorske zaštite, Marjan će biti zaštićen od gradnje na novim površinama i parcelama, a zaštita se uglavnom poklapa s granicama park-šume.Društvo “Marjan” je zadnjih godina u javnosti “pritiskalo” da Marjan postane nacionalni kulturni simbol.
- Na osnovi ovog što mi je prepričano, mogu reći da mi se mjere zaštite čine dobre. Ali, moram pročitati rješenje o zaštiti. Zatražili smo ga prije tjedan dana i još ga nemamo. Tako da ne mogu reći kakav je obuhvat i ima li u tekstu nejasnoća, ali za prvi dojam zadovoljan sam onim što sam čuo za zaštitu unutar obuhvata područja – kaže Srđan Marinić, predsjednik Društva.
![]() |
Ružica Batinić Santro, pročelnica Ureda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša /Cropix |
U Ministarstvu prostornog uređenja i gradnje u odgovoru su nam naveli članak 6. zakona koji kaže da se u park-šumi ne mogu legalizirati objekti koji su izvan građevinskog područja i tradicijskog naselja.
Grad: Trudimo se
Pročelnica za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Ružica Batinić Santro, napominje kako je rješenje konzervatora u skladu i sa Zakonom o zaštiti prirode po kojemu je također teško graditi u park-šumi, što bi u konačnici moglo predstavljati problem kod legalizacije objekata na Marjanu.- Ovi su zakoni teškoća za legalizaciju. Obratit ćemo se Ministarstvu, a kako će sve ispasti, vidjet ćemo. Gradske službe trude se pronaći najbolje rješenje – napominje pročelnica Batinić Santro.
Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Teo Vojković, s druge strane, kaže da se za njega situacija nije promijenila oko mogućnosti legalizacije bespravnih kuća na Marjanu.
- To nije ozakonjeno, niti će biti, ako se neke zaknoske ili prostorno-planske odredbe ne promijene, a o tome ne odlučuje ovaj odjel. Mi provodimo ono što je propisano zakonom. Kad se to promijeni, i mi ćemo postupati u skladu s izmjenama – poručio je Vojković.
Bužančiću, javi se!Što na sve ima kazati pročelnik konzervatora Radoslav Bužančić, nismo uspjeli doznati. Poslali smo mu pitanje bi li Konzervatorski odjel bio spreman dati suglasnost na izmjenu prostornoplanske dokumentacije radi legalizacije, ali nije odgovorio, niti se javljao na telefon. |
Bespravni graditelji nisu zabrinutiI dok u Banovini više ne najavljuju kako će se legalizacija lako riješiti putem ‘sanacije’, predstavnik Udruge ‘Merjan’ koja okuplja bespravne graditelje, Goran Jugović, ne čini se zabrinut. - Imam mišljenje Ministarstva prostornog uređenja po kojemu vrijedi ono stanje koje je bilo prije nego je zaštita stavljena, ako je to za nas povoljnije kod rješavanja naših zahtjeva. Inače, ako je Marjan sad kulturni krajolik, onda su i naše kuće spomenici kulture, zar ne? Zanimljivo je kako ministarstva donose odluke, a s nama koji živimo ovdje uopće ne kontaktiraju – smatra Jugović. |