Grad je objavio izvješće o javnoj raspravi održanoj o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana (PPUG) i GUP-a, a iz obilja dokumentacije izišlo je na vidjelo da je zadnjih mjeseci zapela izrada planova zbog nejasnoća oko legalizacije na Marjanu zbog toga što dva ministarstva imaju različita tumačenja.
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević (HDZ) stao je na stranu bespravnih graditelja i za tradicijsku naseobinu proglasio kuće stare do 20 godina.
No, u Ministarstvu zaštite okoliša Slavena Dobrovića (Most) stvari vide sasvim drugačije. U svibnju 2016. poručili su izrađivačima GUP-a i PPUG-a kako tradicijska gradnja može biti samo ono što je izgrađeno prije 1964., kad je proglašena park-šuma.
– Smatramo da se tradicijskom naseobinom u ovom slučaju mogu smatrati samo građevine ili skupine objekata zatečene u trenutku proglašenja park-šume, a ne i bespravno izgrađene građevine nastale zbog širenja grada – poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša izrađivačima planova.
Nakon toga su iz tvrtki "Gis plan", "Urbos" i "Geoprojekt", koje izrađuju planove, pisali u Banovinu kako zaustavljaju posao i od Kuščevićeve administracije zatražili mišljenje. U dopisu Igora Čižmeka, pomoćnika ministra, iz proteklog prosinca može se vidjeti kako jedno ministarstvo zaobilazi stavove drugoga.
Naime, Čižmek kaže da se u potpunosti slažu s mišljenjem resora zaštite okoliša, a zatim daje tumačenje da se to odnosi samo na nove gradnje u park-šumi, iako je iz Dobrovićeva kabineta jasno upućeno mišljenje po kojem se tradicijskom naseobinom ne može smatrati većina objekata u park-šumi čije se ozakonjenje traži.
Kuščevićevu Ministarstvu prihvatljivije je Ministarstvo kulture, jer je Marjan zaštićeni krajolik, pa bi konzervatori davali suglasnost na legalizaciju.
Međutim, ni Dobrović u tom slučaju nije bez municije. Na listopadskoj javnoj raspravi poslana je primjedba izrađivačima u kojoj se navodi da se "prilikom sagledavanja mogućnosti legalizacije bespravne gradnje na Marjanu ne smije u obzir uzeti samo elemente koji se sagledavaju konzervatorskom studijom, nego s obzirom na zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode treba uzeti u obzir i prirodne vrijednosti područja te njegovu namjenu".
Zanimljivo je ponašanje izrađivača planova. Kod izmjena PPUG-a napisali su da prihvaćaju primjedbu Ministarstva zaštite okoliša, ali kod GUP-a nisu napisali da je prihvaćaju ili odbijaju. Također, izrađivači su u odgovorima na primjedbe vezane uz Prostorni plan i GUP napomenuli kako će konzervatori odlučivati o legalizaciji (iako je Marjan zaštićen i kao park-šuma).
– U grafičkom i tekstualnom dijelu PPUG-a i GUP-a područje Marjana određuje se kao obuhvat unutar kojeg se zone tradicijskih naseobina, odnosno zgrada tradicijske gradnje, definiraju na temelju kriterija iz domene zaštite kulturne baštine, dakle konzervatorske podloge, odnosno elaborata – ističu izrađivači u svojem odgovoru.
Međutim, Ministarstvo zaštite okoliša zatražilo je da im se prije usvajanja na Gradskom vijeću dostave planovi na prethodno mišljenje, i to prema članku Zakona o zaštiti prirode koji nalaže da se trebaju očitovati ako prostorni plan može imati izrazito negativan utjecaj na zaštićeno područje. Prema odgovoru koji smo od njih dobili, još im nije poslan zahtjev za izdavanje prethodnog mišljenja.
Možda nije nevažno to što dva ministarstva drže različite stranke koje državom vladaju u krhkoj koaliciji. No, Kuščevićev populistički koncept legalizacije kakav zagovara na Marjanu, ali i odugovlačenje s rušenjem bespravnih ugostiteljskih objekata na Žnjanu, nisu jednoglasno prihvaćeni ni u njegovoj stranci.