Htjeli ne htjeli s bolničkim smo sustavom cjeloživotno vezani, samim tim i osjetljivi na situacije koje ga prate.
Pozitivne su nam dobrodošle, negativne bacaju sjenu na hrvatski zdravstveni sustav. Što mu se zamjera?
Apostrofirajući najčešće kritike to su liste čekanja, nedovoljna kvaliteta usluge, ispreplitanje hrvatskog zdravstvenog sustava s privatnim sektorom, princip rada baziran na ‘rodijačkim‘ intervencijama i ubacivanju preko reda, evidentni manjak radne snage i ono što se često ističe, loša komunikacija na relaciji pacijent - osoblje.
Ravnatelj splitskog KBC-a Julije Meštrović ne negira probleme u najvećoj zdravstvenoj ustanovi na potezu od Trsta do Atene, kojoj na dnevnoj bazi gravitira milijun građana.
U sezoni ona postaje najopterećenija hrvatska bolnica s 1,5 milijuna ljudi koji borave na području južno od Sv. Roka. KBC Split je, kaže ravnatelj, jedina bolnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, samim tim građanima pruža i primarnu i sekundarnu, a za sve stanovnike četiriju južnih hrvatskih županija i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Zbog toga ima sve veće poslovno opterećenje, ali i situaciju da neki pacijenti odlaze u druge ustanove.
Nedostaje 600 medicinskih sestara
- Prijem osoblja u Splitu nije nažalost pratio projicirane potrebe bolnice, što je rezultiralo manjkom 600 medicinskih sestara. Da možemo, već danas bismo u splitskom KBC-u zaposlili svih njih 600, jer su nam nužno potrebne. Uz njih nam nedostaju i liječnici specijalisti koji bi osigurali rad u traženom standardu, osobito u ljetnim mjesecima.
Ministarstvo zdravstva odobrava zahtjeve za specijalizantima, ali specijalizacija traje pet godina, nakon čega slijede godine edukacije i stjecanja iskustva. To uključuje i edukaciju timova, što su iznimno složeni procesi. Trenutno brojimo 4150 zaposlenika, ali su potrebe još i veće. Zbog nedostatka osoblja bilježi se puno prekovremenih sati. Neki bolnički uređaji rade više od dozvoljenog, pa se češće kvare i budu izvan uporabe - veli ravnatelj Meštrović.
Najveći im je teret, veli, donijela epidemija koronavirusa, koja je bolnicu za vrijeme najintenzivnijeg pritiska stavila u izvanredne uvjete rada. Posljedice te situacije se i dalje osjećaju, još uvijek se, veli, ubrzano nadoknađuju neki odgađani postupci.
Rezultiralo je to značajnim povećanjem broja operacijskih zahvata. Njegov pritisak još nije nestao, u bolnici su i dalje deseci zaraženih, još ima i onih koji završe na respiratoru, u stalnom je opterećenju ambulanta s pacijentima koji su preboljeli koronu.
- Covid nam je usporio planove, ali od njih nikad nismo odustali i sad kad je pritisak smanjen krećemo u realizaciju. Najprije smo neposredno prije pandemije uveli bolnički informatički sustav, što nam je bio dugogodišnji značajan nedostatak. 2023. godina je ključna godina za splitski bolnički sustav, zbog projekata koje provodimo uz potporu i suradnju s Ministarstvom zdravstva i Vladom Republike Hrvatske. Uz naše liječnike i medicinske sestre, kao i ostalo osoblje, našim pacijentima želimo i možemo pružiti kvalitetniji stručni rad. Covid je donio i nešto dobro, povezao je osoblje unutar bolničkog sustava. Donio je razgovor, suradnju i timski rad - kaže Meštrović.
Kupljeno opreme vrijedne 50 milijuna kuna
Sljedeća godina je ključna, u splitsku bolnicu stiže tehnologija koja se koristi u najboljim svjetskim centrima. Na njoj će raditi vrhunski educirani podmarjanski liječnici, no pridružit će im se i drugi koji u Split dolaze zbog mogućnosti napredovanja i kvalitete života. Prve koristi će pacijenti osjetiti već od siječnja sljedeće godine.
Splitski KBC i na Firulama i na Križinama bilježi i velike infrastrukturne projekte. Lokacija na Križinama je postala gradilište. Na Firulama u prizemlju glavne zgrade događa se kardinalna promjena načina rada, koja će unaprijediti liječenje hitnih pacijenata.
- Iz fondova EU-a kupili smo opremu vrijednu 50 milijuna kuna, a planiramo iduće godine uložiti još isto toliko. Imamo teškoće, svjesni smo ih, radimo na uklanjanju nedostatka, često je to, nažalost, problem na razini komunikacije. Ali stvaramo novo ozračje i treba nam vremena. Radimo sve to za pacijente kako bismo im pružili najbolju moguću liječničku skrb. I postigli pritom da ne odlaze u druge centre po liječničku pomoć - veli dr. Meštrović.