StoryEditorOCM
SplitULAGANJA U KBC

Deset velikih novosti iz splitske bolnice: niče novi centar, u rad kreću dragocjeni uređaji, sređuju se odjeli, stiže ‘robot kirurg‘... Meštrović otkriva glavne planove za 2023.

3. siječnja 2023. - 09:27

Htjeli ne htjeli s bolničkim smo sustavom cjeloživotno vezani, samim tim i osjetljivi na situacije koje ga prate.

Pozitivne su nam dobrodošle, negativne bacaju sjenu na hrvatski zdravstveni sustav. Što mu se zamjera?

Apostrofirajući najčešće kritike to su liste čekanja, nedovoljna kvaliteta usluge, ispreplitanje hrvatskog zdravstvenog sustava s privatnim sektorom, princip rada baziran na ‘rodijačkim‘ intervencijama i ubacivanju preko reda, evidentni manjak radne snage i ono što se često ističe, loša komunikacija na relaciji pacijent - osoblje.

Ravnatelj splitskog KBC-a Julije Meštrović ne negira probleme u najvećoj zdravstvenoj ustanovi na potezu od Trsta do Atene, kojoj na dnevnoj bazi gravitira milijun građana.

image

Ravnatelj KBC-a Julije Mestrović u prizemlju zgrade gdje se uređuje drugi objedinjeni hitni prijem

Duje Klarić/Cropix

U sezoni ona postaje najopterećenija hrvatska bolnica s 1,5 milijuna ljudi koji borave na području južno od Sv. Roka. KBC Split je, kaže ravnatelj, jedina bolnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, samim tim građanima pruža i primarnu i sekundarnu, a za sve stanovnike četiriju južnih hrvatskih županija i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Zbog toga ima sve veće poslovno opterećenje, ali i situaciju da neki pacijenti odlaze u druge ustanove.

Nedostaje 600 medicinskih sestara

- Prijem osoblja u Splitu nije nažalost pratio projicirane potrebe bolnice, što je rezultiralo manjkom 600 medicinskih sestara. Da možemo, već danas bismo u splitskom KBC-u zaposlili svih njih 600, jer su nam nužno potrebne. Uz njih nam nedostaju i liječnici specijalisti koji bi osigurali rad u traženom standardu, osobito u ljetnim mjesecima.

image

Preuređen prvi dio objedinjenog hitnog prijema OHBP u prizemlju zgrade

Duje Klarić/Cropix

Ministarstvo zdravstva odobrava zahtjeve za specijalizantima, ali specijalizacija traje pet godina, nakon čega slijede godine edukacije i stjecanja iskustva. To uključuje i edukaciju timova, što su iznimno složeni procesi. Trenutno brojimo 4150 zaposlenika, ali su potrebe još i veće. Zbog nedostatka osoblja bilježi se puno prekovremenih sati. Neki bolnički uređaji rade više od dozvoljenog, pa se češće kvare i budu izvan uporabe - veli ravnatelj Meštrović.

Najveći im je teret, veli, donijela epidemija koronavirusa, koja je bolnicu za vrijeme najintenzivnijeg pritiska stavila u izvanredne uvjete rada. Posljedice te situacije se i dalje osjećaju, još uvijek se, veli, ubrzano nadoknađuju neki odgađani postupci.

Rezultiralo je to značajnim povećanjem broja operacijskih zahvata. Njegov pritisak još nije nestao, u bolnici su i dalje deseci zaraženih, još ima i onih koji završe na respiratoru, u stalnom je opterećenju ambulanta s pacijentima koji su preboljeli koronu.

image

Preuređeni dječji odjel

Duje Klarić/Cropix

- Covid nam je usporio planove, ali od njih nikad nismo odustali i sad kad je pritisak smanjen krećemo u realizaciju. Najprije smo neposredno prije pandemije uveli bolnički informatički sustav, što nam je bio dugogodišnji značajan nedostatak. 2023. godina je ključna godina za splitski bolnički sustav, zbog projekata koje provodimo uz potporu i suradnju s Ministarstvom zdravstva i Vladom Republike Hrvatske. Uz naše liječnike i medicinske sestre, kao i ostalo osoblje, našim pacijentima želimo i možemo pružiti kvalitetniji stručni rad. Covid je donio i nešto dobro, povezao je osoblje unutar bolničkog sustava. Donio je razgovor, suradnju i timski rad - kaže Meštrović.

Kupljeno opreme vrijedne 50 milijuna kuna

Sljedeća godina je ključna, u splitsku bolnicu stiže tehnologija koja se koristi u najboljim svjetskim centrima. Na njoj će raditi vrhunski educirani podmarjanski liječnici, no pridružit će im se i drugi koji u Split dolaze zbog mogućnosti napredovanja i kvalitete života. Prve koristi će pacijenti osjetiti već od siječnja sljedeće godine.

image

Izgradnja Regionalnog transfuzijskog centra u sklopu bolnice Križine

Duje Klarić/Cropix

Splitski KBC i na Firulama i na Križinama bilježi i velike infrastrukturne projekte. Lokacija na Križinama je postala gradilište. Na Firulama u prizemlju glavne zgrade događa se kardinalna promjena načina rada, koja će unaprijediti liječenje hitnih pacijenata.

- Iz fondova EU-a kupili smo opremu vrijednu 50 milijuna kuna, a planiramo iduće godine uložiti još isto toliko. Imamo teškoće, svjesni smo ih, radimo na uklanjanju nedostatka, često je to, nažalost, problem na razini komunikacije. Ali stvaramo novo ozračje i treba nam vremena. Radimo sve to za pacijente kako bismo im pružili najbolju moguću liječničku skrb. I postigli pritom da ne odlaze u druge centre po liječničku pomoć - veli dr. Meštrović.

Planovi u 2023. (uključujući sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost)

1. Do kraja 2022. godine u KBC-u na Firulama imali su plan dovršavanja nove neurointervencijske dvorane, endoskopsko gastroenterološke i dvorane za digitalnu dijaskopiju. Riječ je o najsuvremenijoj generaciji opreme koja će biti snažna potpora u liječenju posljedica moždanih udara, endoskopskih pretraga organa probavnog sustava, te izravnog praćenja njihova rada.

2. U rad se krajem veljače 2023. pušta nova magnetska rezonancija 3 Tesla za precizne pretrage. Na postojećem uređaju se ne mogu obaviti, pa su bolesnici odlazili drugdje na tu pretragu.

3. Početkom 2023. godine počinje veliki infrastrukturni zahvat temeljitog preuređenja kirurškog bloka na Križinama, u koji se nije ulagalo od 1955. godine. Zahtijevat će to značajne organizacijske prilagodbe.

4. U tijeku je raspisivanje natječaja za kupnju sofisticiranog robota, prvog takve vrste u Hrvatskoj, koji bi omogućio precizne operacije iz abdominalne kirurgije, urologije, neurokirurgije, ginekologije, dječje kirurgije...

5. Najveće je ulaganje u splitsku Onkologiju u koju stižu četiri nova linearna akceleratora. Zamijenit će dva postojeća, zastarjela. Za njihove se potrebe već grade još dva ‘bunkera‘. Uređaji se očekuju do kraja iduće godine.

6. U bolnici na Firulama će se urediti razrušeni Odjel fizikalne terapije koji bi s radom počeo do ljeta 2024. Na red će bolnici tada doći slatka briga, pitanje budućnosti zgrade Toplica u Marmontovoj ulici.

7. Zbog omogućavanja brze i sigurne dostupnosti zdravstvenih usluga pacijentima i neometanog prilaza intervencijskih vozila, iz bolničke zone na Firulama eliminirat će se zaustavni promet, a zagušenost kojoj svjedočimo svaki dan postat će povijest.

8. Uredit će se i helidrom, koji bilježi već 30 godina od izgradnje. Financije je osigurala Vlada RH zbog njegove strateške važnosti. Splitski KBC će dobiti sletno-uzletni prostor u skladu s međunarodnim certifikatima.

9. Dovršit će se i objedinjeni hitni bolnički prijem u prizemlju glavne bolničke zgrade, od čega je istočni dio već u funkciji. Zapadni se rekonstruira i u pogonu bi trebao biti pred turističkom sezonom. OHBP će objediniti hitni kirurški i interni prijem. Vrijednost investicije je 70 milijuna kuna, financira se iz sredstava Vlade RH i fondova EU-a.

10. KBC na Križinama dobiva i jednu od najvažnijih ustanova, Regionalni transfuzijski centar koji će funkcionirati za potrebe cijele južne Hrvatske. On je financiran također dijelom iz sredstava EU-a i Vlade RH.

Pripreme za transplantaciju bubrega

- Zadnjih nekoliko godina uvedene su značajne nove djelatnosti. Započeto je s elektrofiziologijom srca. Zatim je uveden postupak transplantacije krvotvornih matičnih stanica koja se u Hrvatskoj radi još samo u Zagrebu, kao i eksplantacije i transplantacije rožnice. Postupci invazivne neuroradiologije provode se već rutinski.

U tijeku je i obuka splitskih stručnjaka u KBC-u Zagreb za postupak transplantacije bubrega. KBC Split je uveo i djelatnost dentalne medicine s novim odjelom. Napravljena je rekonstrukcija i uređenje dnevne bolnice Klinike za onkologiju i radioterapiju, uređen je Zavod za ortopediju i traumatologiju, tu je i novi operacijski blok s četirima dvoranama, prvi nakon 45 godina – sabire dr. Meštrović.

Povećani upisi u Zdravstvenu školu

- Od početka prvog mandata 2018. godine zaposleno je 450 novih zaposlenika, od toga 98 sestara. Potrebno je puno više. Zato je Županija osigurala povećani broj upisa u Zdravstvenu školu, kao i Zdravstveni studiji za prvostupnice sestrinstva.

Najveći teret im je pristigao kroz epidemiju koronavirusa, koja je zaposlenike stavila u izvanrednu situaciju. Usprkos tome radilo se i na ulaganjima, osobito na onima u infrastrukturu. Na Križinama je, primjerice, provedeno 4,6 kilometara cijevi za plinove, uređena su dva odjela za intenzivno liječenje... - kaže ravnatelj Meštrović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. listopad 2023 20:29