Zašto Vrlika gubi stanovnike unatoč obnovi i pomoći iz EU? U posjet im stigao potpredsjednik Europske komisije

Potpredsjednik Europske komisije Raffaelo Fitto u srijedu poslijepodne posjetio je Vrliku gdje su ga dočekali gradonačelnik Jure Plazonić i Kristijan Kuduz, predsjednik Gradskog vijeća. Zajedno s domaćinima bio je i dožupan splitsko-dalmatinski Stipe Čogelja sa suradnicima.

Plazonić i Kuduz upoznali su potpredsjednika Fitta s novijom poviješću Vrlike koja obuhvaća četiri godine progonstva zbog velikosrpske agresije od 1991. do 1995. godine. Za to vrijeme gotovo kompletan stambeni i poslovni prostor okupatori su devastirali. Poslije rata, zbog nepostojanja uvjeta, veliki broj građana nije se vratio u vrlički kraj, a oni koji su u progonstvu uspjeli riješiti zapošljavanje i stanovanje, zasnovati obitelji i upisati djecu u škole, trajno su iselili iz Vrlike u koju dolaze samo povremeno.

U međuvremenu, nastavio je Plazonić, uz pomoć Vlade RH i Splitsko-dalmatinske županije obnovljene su obiteljske kuće, poslovne zgrade, obnovljena je ranija i izgrađena nova infrastruktura, a pokrenuto je i gospodarstvo. Najveći aktualni problem je loša prometna povezanost, kako Vrlike sa Sinjem, Splitom i(li) Kninom, tako još više povezanost rubnih gradskih naselja s centrom Vrlike u kojoj su vrtić, osnovna škola, zdravstvena stanica i svi drugi građanima neophodni sadržaji.

Upravo slaba povezanost Vrlike s većim gradovima iz susjedstva doprinosi depopulaciji stanovništva. Ako se mlada osoba iz Vrlike, poslije završenog fakulteta ili srednje škole, zaposli na području Splita, ona jednostavno nema uvjete za svakodnevno putovanje na posao i s posla. U takvim okolnostima prisiljena je na promjenu prebivališta i podstanarstvo, što je, pak, poseban problem zbog sve težeg ostvarivanja priuštivog stanovanja.

U istom kontekstu, o mjerama koje poduzima Splitsko-dalmatinska županija, potpredsjednika Fitta upoznao je dožupan Čogelja. On je naglasio kako županija iz svoga skromnog proračuna izdvaja maksimalno koliko može samo kako bi potpomogla razvoj i stvorila uvjete za opstanak, u ovom slučaju Vrličana, ali i svih drugih stanovnika u Dalmatinskoj zagori koji pripadaju ovoj županiji.

Potpredsjednik Europske komisije sastao se i s dvije mlade Vrličanke, Dijanom Maras, majkom petoro djece, i Marinom Klepo, majkom troje djece. Obje su kazale potpredsjedniku Fittu kako su najzadovoljnije što oni i njihova djeca u vrličkom kraju osjećaju fizičku i svaku drugu sigurnost, zadovoljne su što njihova djeca, kao i sva druga djeca u Vrlici, imaju besplatni dječji vrtić i odlične uvjete u osnovnoškolskom obrazovanju. Ove dvije majke izrazile su nadu da će njihova djeca, nakon što završe školovanje, imati uvjete da mogu stalno ostati u Vrlici, dobiti tu radno mjesto i formirati vlastite obitelji. I one su, kao jedan od trenutno najvećih problema, naglasile upravo slabu autobusnu povezanost gradskih naselja s Vrlikom i Vrlike s drugim gradovima.