S temperaturnim minusom od 7,4 Celzijevih stupnjeva Sinj je u utorak ponovno bio među najhladnijim gradovima u Hrvatskoj, ali i u Europi. Ove zime grad alkara u nekoliko navrata osvanuo je kao vodeća "jacera" u državi. Sinjane takve jutarnje hladnoće više ne iznenađuju, jednako kao i činjenica da dnevna temperaturna amplituda zna biti veća od 20 stupnjeva. Zašto je tomu tako, zašto ovaj grad u Dalmaciji gotovo u pravilu zimi nosi barjak hladnoće, a ljeti vrućine. U tom mu je takmac Knin za koju ipak treba reći da je zamalo na granici Dalmacije i Like.
Stariji Sinjani klimatska gibanja u svom gradu drže izravnim posljedicama općih klimatskih promjena, ali i zemljopisnim specifičnostima. Gradovi Sinj, Knin i Pazin spadaju u hrvatske "gradove lonce". Oni su više-manje sa svih strana okruženi visokim planinama. Od kasne jeseni do ranog proljeća vrhovi tih planina imaju "bijele kape" na čijim vrhovima se tijekom vedrih noći temperature zbog naslaga leda spuštaju do 15-20 stupnjeva ispod Celzijeve ništice.
Taj hladni i teži zrak s planinskih vrhova klizi u dolinu čega su rezultati niske jutarnje temperature, nerijetko u državi najniže. Kada se mjerene temperature u Sinju, Kninu i Pazinu međusobno uspoređuju lako je zamijetiti njihovu simetriju, dok u usporedbi s drugim gradovima u Hrvatskoj uglavnom odskaču i pravilo je da nema pravila. Ljeti je, pak, u ova tri grada, nesnosna žega.
Taj "sinjski lonac" sunčani zvizdan toliko ugrije da više nikoga ne iznenađuju temperature od 38 Celzijevih stupnjeva u hladu. Na otvorenom bude tako vrelo da dolazi do topljenja bitumena na asfaltnim kolnicima!
Dolina u alkarskom kraju znana kao Sinjsko polje, koju presijeca rijeka Cetina, trpi posljedice takvih mikroklimatskih prilika i one su glavni limitirajući faktor iskoristivosti agroproizvodnih potencijala u najvećoj plodnoj ravnici Dalmacije. Sinjsko polje ima izuzetno visoke potencijale: prvo, visokokvalitetne oranične površine s humusnim slojem koji jamči uspjeh proizvodnje u ratarstvu i povrtlarstvu i, drugo, praktično neiscrpne količine vode za zalijevanje poljoprivrednih kultura bez čega se, upravo zbog klimatskih promjena, današnja poljoprivredna proizvodnja ne može ni zamisliti.
Sve to, međutim, pada u vodu zbog mikroklimatskih uvjeta. Sinjsko polje je sve izloženije kasnim proljetnim i ranim jesenjim temperaturnim minusima u obliku slane. Koja i u drugoj polovici svibnja zna doslovno spržiti mlade biljke na površinama zasađenim povrtnim kulturama. U takvoj mikroklimi treba tražiti uzroke slabe dohodovne iskoristivosti parcela u Sinjskom polju, kao i razloge zašto se te oranice koriste primarno za ratarsku proizvodnju, pa se siju najviše kukuruz, ječam i u manjem udjelu pšenica.
Zato, kada se izmjeri da jutarnja temperatura Sinj svrstava među najhladnije gradove u Hrvatskoj, a dogodilo se u nekoliko navrata i u Europi, ne treba se zavaravati činjenicom da je alkarski grad smješten u Dalmaciji. Za koju na kontinentu vjeruju da je topla i okupana suncem. Mjerni instrumenti pokazuju kako i dijelovi Dalmacije, samo 10-15 kilometara zračne linije udaljeni od obale Jadranskog mora, znaju biti nezamislivo hladni. To smo kao ljudi planeta Zemlje, ne obazirući se na svoje postupke u odnosu na okoliš, proizveli sami.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....