Ako se bude pitalo ljude koji su se ove subote, točno ‘pet do dvanaest‘ okupili ispred pošte u Blatu na Cetini, prosvjed protiv projekta Brda–Umovi neće završiti na njihovom mjesnom odboru, niti na jednom okupljanju. Poruka koju su poslali s prosvjeda bila je jasna: sljedeći put spremni su se okupiti pred Županijom, a ako bude potrebno, i na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Na ovom trećem prosvjednom skupu, najprije onom u Budimirima, zatim u Trilju i danas u Blatu na Cetini okupilo se stotinjak mještana i predstavnika okolnih sela i onih koji, kako sami kažu, ne žele dopustiti da se o prostoru njihova života odlučuje bez njih. Povod je projekt vjetroelektrane Brda–Umovi, ali razgovor se tijekom okupljanja vrlo brzo proširio i na pitanje odnosa države, županije i lokalne zajednice prema prostoru Cetinske i Omiške krajine.
Kao se i očekivalo, nije bilo govora samo o vjetroturbinama. Spominjali su se dalekovodi, trafostanice, pristupne prometnice, zemljišta, upravni postupci, prostorni planovi, studija utjecaja na okoliš, priroda, voda, lovišta, krajobraz, ali i pitanje kakvu budućnost lokalna zajednica može očekivati ako se u neposrednoj blizini sela realizira projekt koji predviđa 27 velikih vjetroagregata. Zato ‘Pet do dvanaest‘ kako su nazvali današnji skup, za organizatore nije samo termin okupljanja. To je, kako kaže predsjednik Mjesnog odbora Blato na Cetini Mirko Perišić, poruka da je krajnje vrijeme za otvoreni razgovor.
Demografski ‘boom‘
Perišić je okupljenima ponovio da problem, prema njegovu viđenju, nije samo u samim vjetroturbinama.
- Riječ je o čitavom sustavu infrastrukture koji prati projekt, od pristupnih i servisnih prometnica, preko trafostanica i dalekovoda, do zemljišta obuhvaćenog različitim pravima i služnostima. Prvenstveno želimo zaštititi ovo selo, njegove stanovnike i ovo područje i ne želimo strane investitore u našem mjestu. Kako bi to proveli pozivamo institucije da zabrane projekt ili da se studija utjecaja na okoliš ponovno radi, jer našli smo dosta nepravilnosti u toj famoznoj studiji i na temelju toga smo pokrenuli tužbu prema USKOK-u i tužba je poslana prema Europskoj komisiji. Znači mi zahtijevamo od institucije ove države za koju su ljudi iz ovoga mjesta ginuli i branili svoju grudu, da ponovo sve preispitaju. Znači jednostavno ne želimo te vjetrenjače i tražimo samo od DORH-a da ispita što se to radi bez znanja ljudi i iza njihovih leđa. Dosta nam je vjetrenjača koje već proizvode nesnošljivu buku i sada grade druge. Sramota - konstatirao je Perišić, pitajući se, možete li zamisliti da će to isto biti sada samo na drugoj strani brda i to vjetroelektrane visoke 176 metara.
- Znači okružili ste našu takoreći zlatnu dolinu. Mi zadnjih par godina imamo porast novorođene djece, Blato na Cetini ima stotinjak djece. Školu u Šestanovcu, ‘pune‘ djeca iz Blata i to sigurno 50 posto. Znači mi tražimo da se to, ako se ne može zabraniti, a mislim da može, bar da nam se izađe u susret da se studija utjecaja okoliša ponovo radi - zatražio je Perišić.
U tome, kaže, vidi i svojevrsnu proturječnost između demografske politike i načina na koji se planiraju veliki zahvati. Tobože Županija poziva građane da se vrate na selo i da ovdje ostaju obitelji. A sada praktički smetaju jer ne daju ljudima da normalno žive na ovom području.
- Zato, jednostavno, borit ćemo se do kraja. Ovo je samo jedan početak prosvjeda – rekao je Perišić.
Atmosferu okupljanja dodatno je podgrijala informacija da je USKOK-u podnesena kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja zbog sumnji u moguće zlouporabe ovlasti u upravnim postupcima povezanima s projektom. Perišić kaže da su o prijavi obaviješteni i nadležni državni i županijski resori.
Politika, ili ne?
Među okupljenima bio je i Milan Perišić, županijski vijećnik stranke MOST, koji je posebno naglasio problem povjerenja između građana i institucija.
- Da ne bude nekakvih povezivanja sa politikom. U ovom slučaju interesi mjesta su iznad stranačkih interesa. Ono što je najvažnije, a to je jedan od razlog zbog kojega smo ovako zaprepašteni i ljuti zapravo je to što nije prema nama bilo dovoljno transparentno, odnosno prema žiteljima ovog kraja nije se išlo sa potpunim informacijama. Moja poruka je ta da lokalna zajednica ne odbacuje razvoj, nego traži da se on provodi uz poštovanje ljudi koji u tom prostoru žive. Štoviše što smo u tim studijama naišli na brojne nelogičnosti, pa predlažem da se sve preispita. Ako ne, eto nas ispred županije da nam tamo objasnite - poručio je Milan Perišić.
Na prosvjed je stigao i Marinko Madunić. I on poziva da se hitno mora nešto poduzeti, inače će im sve uništiti. Posebno ga, kaže, pogađa odnos prema prirodi i ljudima koji u njoj žive.
- Ovdje imamo na Cetini primjer: štite šišmiše, a ljude ne štiti nitko. Tobože oni su manje vrijedniji od šišmiša. Ma koga briga za nas stanovnike Blata na Cetini i ostalih ugroženih mjesta. Pa se sve čini za šaku novaca, za nečije interese i za kapital. Je li ovo nama potrebno? Ne. To nam ne treba – poručio je, dodatno strahujući kako će se njihovom izgradnjom drastično izmijeniti vizuru krajolika. Posebno što će se to najmnogoljudnije mjesto u županiji, polagano odsipati. Ljudi će odseliti: Napose mlade obitelji -boji se Madunić.
Na skup u Blatu osim samih Blaćana bilo je i Triljana, Selačana, Katunja i Kreševljana, a i Šibenčana. Odnosno Vodičana.
U jednom trenutku prosvjed je dobio i vrlo izravan politički ton. Okupljeni su povremeno skandirali protiv investitora, a među povicima se čulo i ona kako dezerteri dezerteru namještaju posao. Povik je bio usmjeren prema ukrajinskom investitoru Rinatu Ahmetovu, koji se u javnosti povezuje s projektom i poznat je kao vlasnik nogometnog kluba Šahtar iz Donjecka. U takvom ozračju dio okupljenih otvoreno je govorio i o stranom kapitalu. No organizatori su pokušali naglasiti da njihov prosvjed, kako ga oni vide, nije prosvjed protiv stranaca kao takvih, nego protiv načina na koji se projekt provodi i posljedica koje bi mogao imati za lokalni prostor.
Mirko Perišić tvrdi da na području Grada Omiša u gradskom prostornom planu nisu ucrtane vjetroelektrane. Međutim, upravo ovdje postoji važna pravna nijansa. Brda–Umovi jesu predviđeni u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, dok dokumenti Grada Omiša navode lokaciju Brdo Umovi na području tromeđe Omiša, Trilja i Šestanovca. Omiška gradska uprava također je posljednjih dana ukazivala na problem činjenice da vjetroelektrane nisu prikazane u gradskom kartografskom dijelu prostornog plana, uz obrazloženje da su Županija i Ministarstvo Grad obvezivali na usklađivanje plana s planom višeg reda. Zato je preciznije govoriti o mogućem neskladu između lokalnog kartografskog prikaza i odredbi plana višeg reda nego tvrditi da lokacija Brda–Umovi uopće ne postoji u prostorno-planskom sustavu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....