Dobro je poznato da političari na svim razinama, od mjesnih odbora do države, rado tuđe zasluge pripisuju sebi. U tome je pravilo – što je veći izostanak njihovih rezultata, to više na prostoru i djelokrugu djelovanja posežu za uspjesima drugih. Na drugoj strani, oponenti izabranim političkim čelnicima, dakle oporba vladajućima, ne samo da se zgražaju time kako se oni na vlasti hvale tuđim postignućima, nego svojim suparnicima s ovlastima odlučivanja negiraju bilo kakav uspjeh. Tako, dakle, i vlast i oporba koriste isti "alat", iznose neistine, lažu građanima, svojim biračima, i nastoje ih uvjeriti da je istina ono što im oni govore, a ne ono što građani vide svojim očima.
DRŽAVNI PROJEKTI, A NE GRADSKI
Takvo je stanje i u Sinju. Odlukom većine punoljetnih građana alkarskoga grada, dužnost gradonačelnika s četverogodišnjim mandatom u dva je navrata povjerena Miru Bulju, prvi put 2021., a drugi 2025. godine. S punim legalitetom i legitimitetom poteštat grada pod Kamičkom zagazio je u šestu godinu svoje vladavine. On radije koristi sintagmu "preuzimanje odgovornosti". Pa tako Miro Bulj, kojemu je od svega najdraža medijska vidljivost, za koju je spreman učiniti ama baš sve, od kupovanja naklonosti dijela građana novcem iz gradskog proračuna, dakle na račun Sinjanki i Sinjana koji pune gradsku blagajnu, do "izletničkih tura" vozajući se s kamionom punim smeća oko zgrade Splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Da se ne spominje sve ostalo gdje Bulj uvijek sebe gura u fokus kamere. Mora se priznati da je sinjski gradonačelnik znalački ovladao društvenim mrežama, pa ga na jednoj od njegovih Facebook stranica prati na desetke tisuća prijatelja. A on im redovito priređuje video-uratke naslikavajući se na gradilištima u alkarskom gradu koje, u pravilu, počinje riječima: "Evo, dragi prijatelji...", pripisujući sve što se radi i gradi – sebi.
S druge strane, na tim istim društvenim mrežama, ali i objavama u javnim glasilima, Buljeva sinjska oporba tvrdi da je nezamislivo unazadio Sinj, napada ga da se samo kiti tuđim perjem, proziva ga da njegova gradska uprava nije realizirala ni jedan vlastiti projekt te da je katastrofalno propustila priliku toliko mogućih gradskih potreba financirati bespovratnim sredstvima iz EU fondova, prilika iz sedmogodišnje EU financijske omotnice 2020. – 2027. godine kakva će se teško ponoviti. I dodaju da je Bulj zasjeo u fotelju sinjskoga gradonačelnika na početku nuđenja toga novčanog obilja, 2021. godine, i sve zaključuju tvrdnjom da se radi o pogrešnom čovjeku na pogrešnom mjestu.
SLIKANJE ZA FACEBOOK
Točno je da u minulih pet godina gradonačelnik Bulj i njegova ekipa nisu u Sinju pripremili i realizirali projekte iz vlastite "radionice". Kada su mu oponenti to prebacivali za vrijeme posljednje izborne kampanje, Bulj se branio tvrdnjom kako je 2021. godine u gradskoj upravi zatekao prazne fascikle s projektima, pa je stoga cijeli prvi mandat sa suradnicima potrošio na njihovu pripremu, projektiranje i ishođenje građevinskih dozvola. Pohvalio se da je u tom periodu pripremio više od 50 novih projekata.
U Sinju se, ipak, svih minulih godina gradilo i radilo, najviše na vodnoj, cestovnoj i školskoj infrastrukturi. Na svim gradilištima Miro Bulj se uredno naslikavao i putem društvenih mreža izvještavao svoje prijatelje i pratitelje kako se u Sinju pod njegovom palicom radi i gradi. Pritom nikada nije cjelovito prikazao jedan od tih projekata i, ne daj Bože, naveo njihovu vrijednost i izvore novčanih sredstava.
Kako bismo demantirali Buljeve tvrdnje o neviđenim razvojnim uspjesima Sinja, koje pripisuje sebi, i tvrdnje njegovih oponenata da od stupanja na gradonačelničku dužnost nije napravio baš ništa, pokušali smo sažeti što se sve u Sinju značajnije radilo tijekom minulih pet godina, tko je bio nositelj poslova, iz kojih su se novčanih izvora ti poslovi financirali i koliki je u svemu tomu bio udjel sinjskoga gradskog proračuna.
JEDAN VRTIĆ RADI, DRUGI NA ČEKANJU
Od projekata kojima je nositelj bio Grad Sinj spomena su vrijedni novi dječji vrtić "Nikolino" u Brnazama, koji je Bulj otvorio na samom početku prvoga mandata na način da je od franjevaca uzeo u najam novoizgrađeni prostor u crkvi sv. Nikole i preuredio ga za potrebe najmlađih. Ulaganjem oko 600 tisuća eura dobiveni su lijepi prostori za po dvije skupine djece jasličke i vrtićke dobi.
Hvalevrijedna je i Buljeva odluka o izgradnji novog dječjeg vrtića u Glavicama, nazvanog "Muljika". No njegova je realizacija za plakanje. Ugovoreni rok od devet mjeseci, koji je počeo teći u rujnu 2024. godine, davno je premašen, kao i početna visina ulaganja od oko 1,7 milijuna eura, pa se ni danas ne zna kada će taj Buljev prvijenac od temelja do uporabe biti spreman primiti 62 djeteta u četiri skupine, po dvije jasličke i vrtićke, te koliko će na kraju koštati.
Bez da trepne, gradonačelnik Bulj kaže da je u gradsko vlasništvo vratio Gradski bazen. Istina je da je Miro Bulj za 200 tisuća eura otkupio objekte, primarno ugostiteljske namjene, koje je izgradila tvrtka "Tim-sport" po osnovi prava građenja. "Tim-sport" je s Gradom Sinjem 2002. godine potpisao koncesijski ugovor kojim je preuzeo obvezu obnoviti devastirani Gradski bazen i koristiti ga 20 godina, s pravom građenja na dodatne objekte. Po tom ugovoru, obnovljena školjka bazena, kotlovnica, garderoba i sanitarni čvorovi za kupače te prateći sadržaji ponovno su 2022. godine bili gradski 1/1. Tvrtki "Tim-sport", koja je u međuvremenu završila u stečaju, ostalo je nekoliko stotina metara četvornih poslovnih prostora podignutih po osnovi prava građenja, a koji su završili u stečajnoj masi. Za te prostore Grad Sinj je iz vlastitog proračuna, po odluci gradonačelnika Bulja, platio 200 tisuća eura i doveo ih u gradsko vlasništvo. Ne, dakle, Gradski bazen, nego samo njegov prateći dio, bez kojega taj vrijedni sportski objekt može funkcionirati.
NIJE SVE CRNO-BIJELO
Od ostalih objekata s atributom "gradski" još se ulagalo u dio sportskih i rekreacijskih sadržaja, ali to je u odnosu na raspoloživa sredstva u samom gradskom proračunu i mogućnostima povlačenja novca iz EU fondova koja su se nudila malih vrijednosti.
Najveća ulaganja na području Sinja otkako mu je na čelu Miro Bulj odnosila su se na vodno gospodarstvo, točnije na izgradnju kanalizacijskog sustava u dijelovima naselja Sinj, Brnaze i Glavice, te na dogradnju i rekonstrukciju sustava vodoopskrbe. Cijeli taj zahvat poznat je pod nazivom Aglomeracija Sinj, a ukupna visina ulaganja premašila je 70 milijuna eura. Radi se o državnom projektu zasnovanom na bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Do sada je u Hrvatskoj završeno 60 "aglomeracija", a 40-ak ih je u izgradnji, među koje spada i Aglomeracija Sinj. Ukupna ulaganja u svih stotinjak objekata iznosi 3,5 milijardi eura, od kojih je EU osigurao 2,2 milijarde bespovratnih sredstava. Od 70 milijuna eura ulaganja u Aglomeraciju Sinj, 70 posto ili oko 50 milijuna odnosi se na bespovratna sredstva iz EU blagajne. Razliku u visini od 17 milijuna eura osigurali su Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja, a udjel Grada Sinja je oko tri milijuna eura, odnosno kako je izrijekom naveo gradonačelnik Miro Bulj, 20 milijuna kuna.
AGLOMERACIJA SINJ
Uz Aglomeraciju Sinj povezana je i cestovna infrastruktura koja se realizirala paralelno s kanalizacijom i vodoopskrbom. Hrvatske ceste su iznosom od oko pet milijuna eura financirale rekonstrukciju dionice državne ceste D1 kroz Brnaze u dužini od 1850 metar, s obostranim nogostupom za pješake te s javnom rasvjetom i biciklističkom stazom. U tom zahvatu, koji je promijenio sliku ulaza u Sinj iz smjera Splita, udjel financiran iz sinjskoga gradskog proračuna bio je do 100 tisuća eura, koliko je stajalo hortikulturno uređenje, odnosno sadnja stabala i ukrasnog zelenila uz zapadni rub novoobnovljene ceste.
U okviru Aglomeracije Sinj Miru Bulju se bez zadrške treba pripisati cjelovita obnova lokalnih i nerazvrstanih cesta te pristupnih putova u Sinju, Brnazama i Glavicama, u kojima su se kopali rovovi za polaganje kanalizacijskih i vodovodnih cijevi. Hrvatske vode su iz vlastitih izvora i raspoloživog EU novca osiguravale da se prokopane prometnice urede i asfaltiraju do najviše tri metra širine. Kako su spomenute prometnice redovito šire, neke i dvostruko, a stari je asfaltni tepih, položen prije 20, 30, pa i 40 godina, istanjen do debljine lista papira, Bulj je prihvatio sugestije da se razlika između tri metra i pune širine prometnica koje se moraju obnavljati financira iz gradskog proračuna. Njegov prijedlog jednoglasno je, u više navrata odobravajući potrebna novčana sredstva, podržalo Gradsko vijeće. Za te je namjene izdvojeno nešto više od četiri milijuna eura. Usudili bismo se reći da je to najvrjedniji projekt koji je Miro Bulj realizirao u trošenju novca sinjskih poreznih obveznika.
REKONSTRUKCIJE...
Na području Sinja Hrvatske ceste upravo privode kraju rekonstrukciju dionice D1, koja je u naravi gradska ulica (Splitska ulica), od Alkarskog trkališta do raskrižja kod zgrade Općine u dužini od 600 metara. Ulaganjem milijun eura u potpunosti su rekonstruirane kolničke trake i obostrano pješački nogostupi s javnom rasvjetom. U ovom projektu sudjelovao je i Grad Sinj, koji je iznosom od 60 tisuća eura financirao izradu projektne dokumentacije. Naravno da Bulj javnim izričajem cijeli projekt naziva svojim, jednako kao što se hvali i radovima koji su u tijeku na istoj cesti od benzinske postaje u Brnazama do odmorišta na Kukuzovcu, gdje se dograđuje treća traka i ispravlja opasni S-zavoj. U taj zahvat Hrvatske ceste ulažu četiri milijuna eura.
U cestogradnju na području Sinja ulaže i Županijska uprava za ceste. Tijekom posljednjih pet godina uloženo je oko 3,4 milijuna eura u rekonstrukcije, sanacije i održavanje županijskih prometnica. Od toga iznosa, više od dva milijuna odnosilo se na građenje i rekonstrukciju, na redovito održavanje utrošeno je oko milijun eura, a na izvanredno održavanje i druge nepredviđene zahvate više od 300 tisuća eura. Najvrjedniji objekt bila je rekonstrukcija županijske ceste na potezu od Hipodroma do sportskog aerodroma na Piketu. Ukupna ulaganja bila su oko 1,5 milijuna eura, u čemu je Sinj novcem iz gradskog proračuna sufinancirao pješački nogostup i biciklističku stazu.
PUNO JE TU NIJANSI...
Kad je u pitanju školska infrastruktura, sva ulaganja dolaze preko Splitsko-dalmatinske županije, koja je osnivač svih sinjskih osnovnih i srednjih škola. Do sada je u energetsku obnovu školskih objekata uloženo 8.630.000 eura, od kojih se 2,3 milijuna odnosi na Školsku sportsku dvoranu, na kojoj su radovi u tijeku. Radovi energetske učinkovitosti obavljeni su na zgradama osnovnih škola Marka Marulića, Ivana Mažuranića, područnoj školi fra Pavla Vučkovića u Brnazama, Ivana Lovrića u Radošiću, na zgradi Gimnazije Dinka Šimunovića te na Tehničkoj i industrijskoj školi Ruđera Boškovića. U tim zahvatima nije bilo sudjelovanja iz sinjske gradske blagajne. Kapitalni projekt je tek pred startom. Radi se o izgradnji nove zgrade OŠ fra Pavla Vučkovića. Za realizaciju toga projekta iz bespovratnih sredstava EU-a osigurano je 22,8 milijuna eura od ukupno potrebnih 27 milijuna, pa će razliku od 4,2 milijuna namiriti Splitsko-dalmatinska županija iz vlastite blagajne. U realizaciji ovoga projekta Grad Sinj sudjeluje s vrijednom građevinskom parcelom na nekadašnjem stočnom pazaru, ukupne površine 11.000 četvornih metara, a o čemu još odluku treba donijeti Gradsko vijeće jer se radi o nekretnini velike vrijednosti koja premašuje ovlasti gradonačelnika.
Potpisnik ovih redaka vjeruje da se iz predočenih podataka može zaključiti kako se ni dosadašnjih pet godina Buljeva gradonačelnikovanja Sinjem ne može, jednako kao i sve drugo u životu, gledati isključivo kroz crno-bijele naočale. Niti je sve blještavo bijelo, kako to uporno svoje sugrađane želi uvjeriti Miro Bulj, niti je totalno crno, kako se to trude dokazati njegovi oponenti. Jer ni u životu nije ništa crno ili bijelo. Puno je nijansi sivog. U Sinju, nažalost, u realizaciji gradskih razvojnih projekata prevladavaju tamniji tonovi. Za takvu se nijansu, birajući kao "izvođača" Mira Bulja, odlučila većina žitelja alkarskoga grada, što je njihovo demokratsko pravo, pa zato imaju što su i kako željeli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....