Svečanom misom u Solinu obilježene su 1050. obljetnica smrti kraljice Jelene, 950. obljetnica krunidbe kralja Dmitra Zvonimira i pola stoljeća od velikog solinskog slavlja koje je okupilo desetke tisuća vjernika. Župan Blaženko Boban u tom događaju vidi i važnu poveznicu s hrvatskim putem prema samostalnosti, dok je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta istaknuo vrijednost očuvanja nacionalnog i duhovnog identiteta.
Solin je u subotu ponovno postao jedno od središta hrvatskog povijesnog i duhovnog sjećanja. Na Gospinu otoku, mjestu na kojem se stoljećima isprepliću tragovi hrvatskih vladara, kršćanske baštine i nacionalne povijesti, održano je središnje misno slavlje u povodu triju velikih obljetnica koje su ove godine povezale srednji vijek i noviju hrvatsku prošlost.
Svečanu misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić, u zajedništvu s hrvatskim biskupima. Uz brojne vjernike i predstavnike javnog života, među uzvanicima su bili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, koji su važnost obljetnica istaknuli i u svojim javnim porukama.
Povod okupljanju nije samo podsjećanje na davne kraljevske dane. Ove se godine navršava 1050 godina od smrti kraljice Jelene, 950 godina od krunidbe kralja Dmitra Zvonimira te pola stoljeća od velikog solinskog slavlja iz 1976. godine, događaja koji je ostao duboko urezan u kolektivno pamćenje brojnih vjernika.
Kraljica Jelena, majka siročadi i zaštitnica udovica
Gospin otok nije slučajno odabran za središte obilježavanja. Upravo je na tom mjestu hrvatska kraljica Jelena u 10. stoljeću podigla crkve svete Marije i svetog Stjepana, a njezin je grob postao jednim od najvažnijih arheoloških i povijesnih svjedočanstava ranosrednjovjekovne hrvatske države.
Kraljica Jelena, supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava, ostala je zapamćena po nadgrobnom natpisu koji je 1898. godine pronašao i rekonstruirao don Frane Bulić. U njemu je opisana kao "majka siročadi i zaštitnica udovica", što svjedoči o predaji prema kojoj se njezina uloga nije iscrpljivala u kraljevskim dužnostima, nego je uključivala i brigu za najranjivije članove društva.
Natpis, datiran u 976. godinu, iznimno je važan za hrvatsku historiografiju jer donosi podatke o kraljevskim obiteljskim vezama i političkom životu toga vremena. Upravo zato obljetnica Jelenine smrti nadilazi komemorativni karakter: riječ je o podsjetniku na povijesne izvore koji i danas pomažu rekonstruirati najstarija poglavlja hrvatske povijesti.
Druga velika obljetnica odnosi se na kralja Dmitra Zvonimira, čija se krunidba tradicionalno smješta u 1076. godinu. Zvonimirovo se ime povezuje s razdobljem hrvatske kraljevske vlasti, a njegova je vladavina važan dio povijesnog pamćenja o srednjovjekovnoj hrvatskoj državi.
Što se dogodilo prije 50 godina?
Posebnu težinu ovogodišnjem slavlju daje sjećanje na rujan 1976., kada je Solin bio domaćin završnih svečanosti Godine kraljice Jelene i velikog jubileja povezanog s trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.
Središnje okupljanje na Gospinu otoku 12. rujna 1976. okupilo je, prema povijesnim zapisima, oko 100.000 katoličkih vjernika. Bio je to vrhunac višegodišnje duhovne priprave, a hodočasnici su u Solin pristizali iz različitih krajeva Hrvatske i tadašnje Jugoslavije.
U tadašnjim političkim okolnostima, u državi u kojoj je službena ideologija bila socijalistička, takvo je okupljanje imalo i šire društveno značenje. Uz vjerski karakter, naglašavalo je povezanost katoličke tradicije, povijesnog nasljeđa i hrvatskog nacionalnog identiteta. Svečanosti su ostale zapamćene i po prvom javnom predstavljanju lika Gospe Velikoga Hrvatskoga Zavjeta, koji je poslije postao prepoznatljiv simbol hrvatske marijanske pobožnosti.
Upravo na to razdoblje osvrnuo se župan Blaženko Boban, poručivši kako je prije pola stoljeća upravo u Solinu, po njegovu tumačenju, pokrenuta nacionalna klica osamostaljenja Republike Hrvatske.
Boban se prisjetio velikog broja hodočasnika i naglasio da je okupljanje bilo dokaz kako hrvatski narod čuva uspomenu na svoju prošlost, vjeru i ljude koji su obilježili njegovu povijest. Istaknuo je i osobni ponos što se, kao aktivni sudionik tadašnjih zbivanja, može prisjetiti događaja koji je ostavio dubok trag u njegovoj generaciji.
Njegovu poruku obilježila je i misao da sloboda nije došla sama od sebe, nego je povezana s povijesnim iskustvima, žrtvama i nastojanjima prethodnih naraštaja. Riječ je o interpretaciji povijesnog značenja solinskog okupljanja koju župan danas iznosi u kontekstu obilježavanja obljetnice.
Šuta: Važno je sačuvati povijesnu i duhovnu baštinu
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta u svojoj je objavi naglasio da obljetnice predstavljaju podsjetnik na bogatu hrvatsku povijesnu i duhovnu baštinu te na važnost očuvanja nacionalnog identiteta.
Njegova poruka uklopila se u širi program obilježavanja koji je u Solinu trajao od 3. do 10. listopada. Uz središnje misno slavlje, program je obuhvatio i aktivnosti posvećene približavanju povijesne baštine mlađim generacijama, izložbu "Škrinja zavjetna" o solinskim slavljima iz 1976. te međunarodni znanstveni skup posvećen kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru.
Posebnu pozornost privukao je projekt "Jelenina baština danas", u kojem su učenici osnovnih i srednjih škola kroz literarne, likovne i multimedijske radove istraživali život i značenje hrvatske kraljice. Organizatori su time željeli pokazati da povijesna baština nije samo zbirka davnih događaja, nego i poticaj mladima da razumiju vrijednosti poput solidarnosti, milosrđa, odgovornosti i brige za zajednicu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....