StoryEditorOCM
Zagorademografski slom

Kakva pustoš je ovdje zavladala! U 10 godina izgubili 40 posto učenika i zatvorili šest škola: ‘Tuga i jad...‘

Piše Mate Primorac
13. listopada 2024. - 15:59

Kako Hrvatska demografski nestaje najbolji je primjer Vrgorska krajina koja broji 27 mjesnih odbora i proteže se na 279 kilometra kvadratnih. 

Nekad sela i zaseoci puni života, smijeha, dječjeg plača… danas su se pretvorili u straračke domove na otvorenom, gdje je jedino mjesto susreta i okupljanja nečiji sprovod. Kako to izgleda na terenu najbolje možete vidjeti kada prolazite brojnim vrgorskim selima, posebno onima u sjeverozapadnom kraju gdje možete proći i do 30 kilometara, a dijete nećete vidjeti.

Zbog čega je došlo do toga?

Prvi veliki val iseljavanja dogodio se 70-ih godina prošlog stoljeća za vrijeme bivše države zbog nedostatka osnovnih uvjeta za život, infrastrukture i posla, zatim se to nastavilo  2000.godine, odlaskom „trbuhom za kruhom“  u zapadnoeuropske zemlje. Treba napomenuti kako je  tijekom lokalnih izbora 2015.godine i policijskog sređivanja popisa birača  jedan dio djece iz susjednih ljubuških sela  koja su bila prirodno  naslonjena na Vrgorsku krajinu odustao od školovanja u Tinovu gradu, a to je  dovelo i do zatvaranja nekih podučnih škola uz državnu granicu RH i BiH, poput one u Orahu. Čovjek koji najbolje može vidjeti kako Zabiokovlje izumire je prof. Krešimir Kuran, ravnatelj OŠ „Vrgorac“.

image

Joze Tolj Pajo iz Stilja sa sinom Marinom, jedinim prvašićem iz tog sela, koji sad ide u Vrgorac u školu

Mate Primorac

- Evo, 2000. godine smo imali otvorenih 14 područnih škola, a sad ih imamo samo pet. Nekako smo se držali do 2013. godine, tada je radilo 11 područnih škola, no u posljednjih deset godina dogodio se ogroman pad. Sjećam se svega kao danas, ja sam postao ravnatelj škole 2013. godine, tada smo brojili 706 učenika, a ove godine imamo 417 učenika. Prošlu školsku godinu smo završili sa 458 učenika, a u ovu krenuli sa 417. Praktički smo izgubili dva razreda u jednoj godini - priča nam prof. Kuran.  

Nažalost, porazna demografska slika dovodi i do zatvaranja područnih škola; prošle je godine svoja vrata nakon 90 godina zatvorila škola u Stiljima, a ove godine u Ravči koja je prve đake primila davne 1907. godine još za vrijeme austro-ugarske vlasti u ovim krajevima.

image
Mate Primorac

‘Htjeli smo otvoriti školu‘

- Imali smo dobru volju otvoriti ove godine školu u Stiljima, bio je jedan prvašić, ali roditelji su ga zbog socijalne integracije odlučili poslati u centralnu školu u Vrgorac. Mi se ne možemo mješati u te odluke; da je bilo još dvoje učenika, vjerujem da bi škola u tom selu ponovno otključala vrata. Što se tiče Ravče, mislim da je priča tu, na žalost, završena, ispratili smo dvoje četvrtaša u peti razred, koliko ja imam informacija na tom području više nema djece. Slična sudbina za dvije godine čeka nekad osmoljetku u Velikom Prologu, tu sad imamo dvoje učenika u trećem razredu, lošu demografsku sliku u tom kraju, kao i u susjednim hercegovačkim selima koja su gravitirala toj školi - objašnjava nam ravnatelj.

- Trenutno imamo pet područnih škola u radu, znači u Dusini, Velikom Prologu, Umčanima, Kokorićima i Podprologu. Po mojim nekim procjenama broj učenika će još padati, a to bi se moglo zaustaviti negdje na brojci od 350 učenika. Tu mislim na sveukupan broj koji se odnosi na centralnu i na područne škole.

image
Mate Primorac

Ovakav rapidan pad broja školaraca osjetio se i u zbornici, pojavio se jedan dio tehnološkog viška kod nastavnog osoblja.  

- Dio kolega je otišao u mirovinu, no dvije kolegice su, na žalost, ostale bez posla. Jedna je pronašla novi posao u Podgori, dok druga čeka ovih dana odluku Školskog odbora u Gradcu - otkriva nam ravnatelj.  

Prof. Kuran se pohvalio izuzetno dobrom  suradnjom s resornim ministarstvom koje, kako kaže, ima razumijevanja za sve njihove probleme i izlazi im u susret, dok je suradnju sa Županijom splitsko-dalmatinskom kao osnivačem ocijenio riječima:  "Može i bolje jer je inflacija napravila svoje“. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. prosinac 2024 18:00