StoryEditorOCM
Zagoravino je out

Je li ovo istina? Na splitskoj tržnici svake godine prodaja pada od 15 do 20 posto; mladi se okreću drugim pićima

Piše Mate primorac
14. rujna 2026. - 17:42
TTTSVladimir Dugandzic/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Ovogodišnja berba u vrgorskom vinogorju u punom je jeku, a neke rane sorte već su obrane. Inače, spomenuto vinogorje zajedno s Pojezerjem te selima Staševicom i Splicama, koji administrativno pripadaju Gradu Pločama, čini jedno od najvećih vinogorja u Hrvatskoj, s negdje oko 11 milijuna trsova vinove loze. O ovogodišnjoj berbi razgovarali smo s iskusnim vinarom i stručnim suradnikom za poljoprivredu u Gradu Vrgorcu, dipl. ing. Goranom Franićem.

- Sorte ranijeg razdoblja sazrijevanja, kao što su chardonnay, pošip, dubrovačka malvasija i trnjak, već su obrane. Sadržaj šećera više je nego zadovoljavajući zahvaljujući sunčanom vremenu. U usporedbi s prošlogodišnjom berbom, ova je vrhunska. U pozitivnom smislu riječi – berba za pamćenje. Dugotrajno sunčano razdoblje s ekstremno visokim temperaturama uzrok je ranije berbe, u prosjeku za sve sorte oko desetak dana. Za rane bijele sorte grožđa mora se požuriti s berbom jer im se koncentracija šećera počela naglo povećavati, a kiseline i aromatski potencijal opadati. Urod kvalitetnog grožđa ove godine dostatan je za potrebe lokalnih vinarija i malih proizvođača vina. S obzirom na to da imamo bogat i kvalitetan urod, potreba za uvoznim grožđem bit će mala – objašnjava nam Franić, koji se osvrnuo i na neke druge stvari.

image

Vrgorski vinograd

Sd/

- Višegodišnje upozoravanje vinogradara da im urod po trsu ne smije prelaziti dva kilograma, a u proizvodnji vrhunskih vina jedan kilogram, urodilo je plodom. U ovom dijelu Lijepe Naše počelo se proizvoditi grožđe za dobivanje vrhunskih vina, a to natjecanja i kupci potvrđuju. Ove godine, po procjenama, ubrat će se oko 500 vagona grožđa – kaže Franić.

Uglavnom, prošlih godina, kad bi krenula berba u Dalmaciji, zelene tržnice i gradove preplavilo bi uvozno grožđe, većinom iz Makedonije, Crne Gore…

- Kao i svake godine, bit će uvoza grožđa jer pojedini prerađivači – vinari traže nešto drugačiji sortiment ili jeftiniju sirovinu. Hoće li se sve količine grožđa proizvedene u vrgorskom vinogorju uspješno prodati, teško je reći jer dvjestotinjak registriranih proizvođača samostalno odlučuje o traženju svojih kupaca, kao i cijeni grožđa. Mislim da je svaka berba posebna i priča za sebe. Treba učiti na propustima i greškama, a ne da radimo i živimo stihijski, s riječima ‘A što ćeš, bit će dogodine bolje‘ – veli ovaj agronom, koji smatra da se i ovaj problem može riješiti.

Vinogradari trebaju krenuti u obnovu nasada s lokalnim sortama, kao npr. s trnkom, zlataricom, pošipom, rukatcom, koje imaju veliki potencijal i kvalitetu. Time bi se trajno riješio problem prodaje jer upravo navedene sorte su tražene i deficitarne.

Ne bih želio spominjati sorte s kojima stvaramo hiperprodukciju nekvalitetnog grožđa da se ne uvrijede neki proizvođači kojima je to i jedini sortiment. Mislim da je ovo ključno rješenje problema ‘prodaje i uvoza grožđa‘.

image

TTTS

Vladimir Dugandzic/Cropix

Jedan dio grožđa već je krenuo prema vinarijama na Korčuli i Pelješcu. Nije nikakva tajna da vinari iz tih krajeva dolaze po ‘sirovinu‘ u Tinov grad i ostala okolna mjesta. Jesu li proizvođači zadovoljni cijenama?

Cijene grožđa za kilogram kreću se od 0,80 eura do 2,60 eura za pošip koji se ‘izvozi‘ na Korčulu i Pelješac – otkriva nam Franić.

Zanimalo nas je kako ide prodaja grožđa na splitskom TTTS-u, tržnici koju početkom rujna ‘okupiraju‘ proizvođači vinskog grožđa iz Vrgorca, Otrić-Seoca i Staševice. Trendovi se mijenjaju, a većina vinogradara ima stalne kupce kojima voze grožđe po narudžbi na kućne adrese. No, ova splitska tržnica već je desetljećima drugi dom mnogim vlasnicima OPG-ova. Kontaktirali smo mladog vlasnika OPG-a i vještog trgovca, Antu Radića Bundu iz Koteza, koji tijekom ljetnih mjeseci opskrbljuje brojne štandove i restorane na Makarskoj rivijeri voćem i povrćem.

- Trendovi se mijenjaju. Stariji ljudi koji su konzumirali vino pomalo umiru, mlađe generacije preferiraju neke druge stvari. U tome ja vidim problem, u generacijskim promjenama i preferencijama. Inače, svake godine prodaja na TTTS-u pada za 15 do 20 posto. Naravno, tome kumuje i uvoz – naglašava Radić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. rujan 2026 17:51