Nekoliko tisuća porcija raznovrsne hrane s autohtonim naglaskom, od istočne Slavonije do Makarskog primorja, isto toliko i posjetitelja, među kojima je bilo mnogo turista koji ljetuju u Imotskoj krajini, glazba, opojni mirisi i izvrsna atmosfera, zaključak su petih susreta obrtnika Hrvatske u Imotskom, pod nazivom "Obrtnički dani".
Čak 350 njih iz pedesetak gradova i mjesta odazvali su se pozivu Udruženju obrtnika Imotske krajine kako bi na zajedničkom druženju vidjeli kako "dišu" kolege i ostatka Lijepe naše. Došli su u Imotski Dalibor Kratohvil i Jelena Sedlo-Ivaniš, predsjednik i potpredsjednica Hrvatske obrtničke komore, te čelnici brojnih županijskih strukovnih organizacija.
Održan je sastanak obrtnika gdje se raspravljalo o njihovu trenutačnom položaju u domaćem gospodarstvu i doprinosu razvoju turizma, te novim planovima i još čvršćoj suradnji. Domaćini na čelu s Hrvojem Biošićem, predsjednikom Udruženja obrtnika Imotske krajine, vodio je cijeli program uz svoj prokušani tim suradnika.
Na Šetalištu Stjepana Radića, glavnoj gradskoj ulici, mirisalo je na sve strane. Uživali su Imoćani i njihovi gosti u spizi koju su ove godine prvi put po obroku plaćali dva i pol eura, a cijeli prihod išao je u humanitarne svrhe.
No, redovi za bonove bili su desecima metara dugi, a hrana pripravljena rukama vrsnih kuhara, "planula" je u samo nekoliko sati.
Samoborci su ponudili svoju zaštićenu češnjovku, iz Vukovara i Slavonije kuleni i fiš paprikaš, iz Novog Vinodolskog marinirani inćuni i dagnje na buzaru. Mora se priznati da su upravo školjke bile glavniu mamac za posjetitelje.
Kaštelani su oduševili crnim rižotom, a Splićani rižotom od kozica i palamidom na žaru. Iz Garešnice su ponudili roštilj na njihov način, a Požega i Virovitica kobasice na slavonski način.
Onda su iz Krapinskih Toplica pred goste ponudili odojke s ražnja, a njihove mesne gusjenice oduševile su gurmane. Sinjani su ovoga puta pekli svoje uštipke, Vrgorčani rezali svoj poznati pršut i sir, Makarani frišku oboritu ribu na žaru...
Uz imotska vina od sorti kujundžuša i trnjak, te pjesmu družili su se obrtnici s brojnim gostima do dugo u noć.
